Evropa ne počiva samo na kršćanskoj i jevrejskoj, već i islamskoj tradiciji

Na inicijativu dr. Lale Akgun, članice njemačkog parlamenta, a u
organizaciji fondacije “Friedrich Ebert” na Fakultetu islamskih nauka
su se u ponedjeljak i utorak, 19. i 20. novembra, ove godine, sastali
ugledni naučni radnici iz Bosne i Hercegovine i Njemačke na
konferenciji čiji je radni naslov bio “Islam u BiH i Njemačkoj:
razmjena iskustava i mogućnosti saradnje u oblasti obrazovanja imama.”

Islam kao “dobar proizvod”!?

Otvorenju konferencije je u ime reisu-l-uleme prisustvovao njegov
zamjenik hafiz Ismet-ef. Spahić, a obratili su se i njemački ambasador
u BiH Michael Schmunk, dr. Lale Akgun, prof. dr. Ismet Bušatlić, dekan
FIN-a, te Michael Weichert, predstavnik fondacije “Friedrich Ebert.”
“Islam koji vi ovdje imate je jako dobar proizvod za izvoz i mi ćemo ga
vrlo rado uvesti. Ne samo da ga želimo uvesti, već je jako velika
potražnja za ovakvom vrstom proizvoda,” kazao je u svom obraćanju
ambasador Schmunk. O “Državi i religiji sa posebnim osvrtom na islam u
BiH i Njemačkoj govorili su prof. dr. Fikret Karčić i dr. Helmut
Wiesmann. Tema izlaganja profesora dr. Enesa Karića i dr. Mathiasa
Rohea, bila je “Islam i moderna – šerijat i demokratija –
teološko-politički diskursi u Njemačkoj i BiH u poreðenju.  Mr. Ahmet
Alibašić i dr. Hansjorg Schmid su izlagali na temu “Meðureligijski
dijalog i meðureligijski suživot u BiH i Njemačkoj.”

Povratak religije u javni život

Drugi dan rada naučnog skupa otpočeo je temom “Njemačko-bosanska
kooperacija u oblasti obrazovanja imama – trenutno stanje i
očekivanja.” Prvi je izlagao dr. Stefan Schreiner sa Univerziteta u
Tubingenu koji je govorio o saradnji izmeðu univerziteta s kojeg dolazi
i Fakuleta islamskih nauka. Dr. Schreiner je podsjetio kako se religija
nanovo vratila u javni život, ali i da postoji veoma velika opasnost od
njenog instrumentaliziranja. Upozorio je i na fundamentalističke
nasrtaje ateista usmjerene protiv religije. “Evropa ne počiva samo na
kršćanskoj i jevrejskoj, već u istoj mjeri zahvaljuje svoje postojanje
i islamskoj tradiciji,” kazao je dr. Schreiner, te potom iznio detaljan
pregled projekta saradnje izmeðu Univerziteta u Tubingenu i FIN-a. Dr.
Schreiner je posebno istakao ulogu i napore bivšeg dekana FIN-a, dr.
Karića na putu do postizanja Sporazum o kooperaciji koji je potpisan
izmeðu ove dvije naučne ustanove 7. novembra, 2007. godine u Tubingenu.
U svojoj srži potpisani sporazum sadrži odrednice koje reguliraju
razmjenu studenata i nastavnika, te zajedničke seminare, konferencije i
znanstvene projekte. Istaknuto je kako je ovo historijski sporazum jer
je prvi ove vrste, a pored pozitivnog medijskog odjeka ovog dogaðaja,
dr. Schreiner je spomenuo i neke probleme čije rješavanje predstoji u
budućnosti kao što je neuključivanje Katoličkog fakulteta u ovaj
projekat saradnje, te pitanje njegovog finansiranja. Realizacija ovog
projekta je već otpočela tako da se u narednim godinama već očekuje
studijska razmjena studenata, a planirani su i zajednički studiji za
doktorante i otvoranje Bosansko-islamske biblioteke u Tubingenu. U
perspektivi je, dakako, i otvaranje Islamskog teološkog fakulteta u
Njemačkoj, jer su islamske teološke katedre na postojećim njemačkim
univerzitetima, po riječima dr. Schreinera, preopterećene.

Vjerodostojnost bosanskog tumačenja islama

Prof. dr. Ismet Bušatlić je govorio o kapacitetima saradnje koju u ovoj
oblasti posjeduje Fakultet islamskih nauka. “Nikada, ni jedan islamski
autoritet nije osporio autentičnost, vjerodostojnost tradicionalnog
islamskog učenja koje se prakticira u Bosni i Hercegovini,” kazao je
dr. Bušatlić dajući jedan sažet presjek historijskog prisustva i
institucionalog učenja islama u BiH. U tom kontekstu dr. Bušatlić je
učesnicima konferencije približio “sve bure kroz koje su prolazili
obrazovni sistemi na bh prostorima.” O samom programu obrazovanja na
FIN-u općenito, te obrazovanju imama posebno govorio je mr. Mustafa
Hasani, dok je dekan Franjevačke teologije u Sarajevu fra Mile Babić
govorio o meðureligijskom aspektu obrazovanja.
O vjeronauci u Njemačkoj, njenom statusu, te obrazovanju kadrova za
njeno izvoðenje u školama njemačkih pokrajina u kojima je ona uvedena
kao predmet govorila je mr. Lamya Kaddor, sa Univerziteta u Munsteru.
Kazala je kako oko 160 nastavnika predaju ovaj predmet u nekim školama
njemačke pokrajine Nordrhein-Westfalen, od kojih je polovica tzv.
“učenjaka islama,” a stalni status ovog predmeta, po njenim riječima,
vezan je za njemački ustav. Za uvoðenje ovog predmeta u sve škole
Nordrhein-Westfalen pokrajine trebalo bi oko 1250 nastavnika i
nastavnica vjeronauke, dok bi taj broj za cijelu Njemačku bio trostruko
veći.

Izvuči se iz tutorstva matičnih IZ

Glanvi imam IZB u Njemačkoj muftija Mustafa-ef. Klanco je govorio o
muslimanima u Njemačkoj iz perspektive čelne osobe institucije koju
predstavlja. “Muslimani u Njemačkoj sa puno islama zbunjuju
nemuslimane, miješanjem vjere sa onim što ona nije,” kazao je Klanco
dodajući kako muslimani trebaju imati džamiju na “univerzalan način.”
Klanco je iznio podatak kako u Njemačkoj djeluje 2,500 mesdžida i 2250
imama. Najviši je broj turskih imama kao i mesdžida, dok bošnjačkih ima
oko 60. Klanco je posebno naglasio probleme i izazove s kojima se
susreće “mlada generacija” njemačkih državljana čiji su roditelji
imigranti, koji, kako je kazao “živi i sanja na njemačkom.” U tom
kontekstu ustvrdio je kako je dijaspora kao koncept jedna vrsta
prepreke integraciji i kako muslimani trebaju prestati biti konektovani
na matične zajednice i izvuči se iz tutorstva matičnih IZ da bi mogli
izgraðivati identitet u vlastitim društvima. Dvodnevni naučni skup u
Sarajevu okončan je veoma plodnom završnom diskusijom u kojoj se mogao
čuti ton odobravanja daljnjeg nastavka suradnje, te posebice izlaganja
muftije Klance. Dr. Christian W. Troll je pozdravljajući Klancinu tezu
kazao: “Što prije ove zajednice (muslimanske) postanu neovisne – to
uspješnije će se moći individualno i kao zajednice u Njemačkoj
integrirati, a o ovome trebaju više govoriti sami Njemci, kao što
moramo i iskrenije i s većim ciljem raditi na otvaranju islamskog
teološkog fakulteta u Njemačkoj.”
Dr. Lale Akgun je takoðer iznijela svoj komentar ustvrdivši: “Mislim da
imami koji dolaze u Njemačku više ne znaju jezik mladih ljudi u
Njemačkoj i time sprječavaju integraciju! Dolazimo u dodir uvijek s
ljudima iz odreðenog sloja čija je jedina strategija održavanje
kontakata sa svojim maticama. Moramo obrazovati svoje imame, ono što
treba raditi jeste slušati ljude poput Klance.”
M.K.