HomeAktuelnostiEvropa ne počiva samo na kršćanskoj i jevrejskoj, već i islamskoj tradiciji 21. Novembra 2007. Aktuelnosti 507 Rečeno je u Sarajevu 19. i 20. novembra, 2007. godine na dvodnevnoj naučnoj konferenciji: “Islam u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj: razmjena iskustava i mogućnosti saradnje u oblasti obrazovanja imama” na kojoj je učešće uzelo tridesetak uglednih naučnika iz BiH i Njemačke Na inicijativu dr. Lale Akgun, članice njemačkog parlamenta, a u organizaciji fondacije “Friedrich Ebert” na Fakultetu islamskih nauka su se u ponedjeljak i utorak, 19. i 20. novembra, ove godine, sastali ugledni naučni radnici iz Bosne i Hercegovine i Njemačke na konferenciji čiji je radni naslov bio “Islam u BiH i Njemačkoj: razmjena iskustava i mogućnosti saradnje u oblasti obrazovanja imama.” Islam kao “dobar proizvod”!? Otvorenju konferencije je u ime reisu-l-uleme prisustvovao njegov zamjenik hafiz Ismet-ef. Spahić, a obratili su se i njemački ambasador u BiH Michael Schmunk, dr. Lale Akgun, prof. dr. Ismet Bušatlić, dekan FIN-a, te Michael Weichert, predstavnik fondacije “Friedrich Ebert.” “Islam koji vi ovdje imate je jako dobar proizvod za izvoz i mi ćemo ga vrlo rado uvesti. Ne samo da ga želimo uvesti, već je jako velika potražnja za ovakvom vrstom proizvoda,” kazao je u svom obraćanju ambasador Schmunk. O “Državi i religiji sa posebnim osvrtom na islam u BiH i Njemačkoj govorili su prof. dr. Fikret Karčić i dr. Helmut Wiesmann. Tema izlaganja profesora dr. Enesa Karića i dr. Mathiasa Rohea, bila je “Islam i moderna – šerijat i demokratija – teološko-politički diskursi u Njemačkoj i BiH u poreðenju. Mr. Ahmet Alibašić i dr. Hansjorg Schmid su izlagali na temu “Meðureligijski dijalog i meðureligijski suživot u BiH i Njemačkoj.” Povratak religije u javni život Drugi dan rada naučnog skupa otpočeo je temom “Njemačko-bosanska kooperacija u oblasti obrazovanja imama – trenutno stanje i očekivanja.” Prvi je izlagao dr. Stefan Schreiner sa Univerziteta u Tubingenu koji je govorio o saradnji izmeðu univerziteta s kojeg dolazi i Fakuleta islamskih nauka. Dr. Schreiner je podsjetio kako se religija nanovo vratila u javni život, ali i da postoji veoma velika opasnost od njenog instrumentaliziranja. Upozorio je i na fundamentalističke nasrtaje ateista usmjerene protiv religije. “Evropa ne počiva samo na kršćanskoj i jevrejskoj, već u istoj mjeri zahvaljuje svoje postojanje i islamskoj tradiciji,” kazao je dr. Schreiner, te potom iznio detaljan pregled projekta saradnje izmeðu Univerziteta u Tubingenu i FIN-a. Dr. Schreiner je posebno istakao ulogu i napore bivšeg dekana FIN-a, dr. Karića na putu do postizanja Sporazum o kooperaciji koji je potpisan izmeðu ove dvije naučne ustanove 7. novembra, 2007. godine u Tubingenu. U svojoj srži potpisani sporazum sadrži odrednice koje reguliraju razmjenu studenata i nastavnika, te zajedničke seminare, konferencije i znanstvene projekte. Istaknuto je kako je ovo historijski sporazum jer je prvi ove vrste, a pored pozitivnog medijskog odjeka ovog dogaðaja, dr. Schreiner je spomenuo i neke probleme čije rješavanje predstoji u budućnosti kao što je neuključivanje Katoličkog fakulteta u ovaj projekat saradnje, te pitanje njegovog finansiranja. Realizacija ovog projekta je već otpočela tako da se u narednim godinama već očekuje studijska razmjena studenata, a planirani su i zajednički studiji za doktorante i otvoranje Bosansko-islamske biblioteke u Tubingenu. U perspektivi je, dakako, i otvaranje Islamskog teološkog fakulteta u Njemačkoj, jer su islamske teološke katedre na postojećim njemačkim univerzitetima, po riječima dr. Schreinera, preopterećene. Vjerodostojnost bosanskog tumačenja islama Prof. dr. Ismet Bušatlić je govorio o kapacitetima saradnje koju u ovoj oblasti posjeduje Fakultet islamskih nauka. “Nikada, ni jedan islamski autoritet nije osporio autentičnost, vjerodostojnost tradicionalnog islamskog učenja koje se prakticira u Bosni i Hercegovini,” kazao je dr. Bušatlić dajući jedan sažet presjek historijskog prisustva i institucionalog učenja islama u BiH. U tom kontekstu dr. Bušatlić je učesnicima konferencije približio “sve bure kroz koje su prolazili obrazovni sistemi na bh prostorima.” O samom programu obrazovanja na FIN-u općenito, te obrazovanju imama posebno govorio je mr. Mustafa Hasani, dok je dekan Franjevačke teologije u Sarajevu fra Mile Babić govorio o meðureligijskom aspektu obrazovanja. O vjeronauci u Njemačkoj, njenom statusu, te obrazovanju kadrova za njeno izvoðenje u školama njemačkih pokrajina u kojima je ona uvedena kao predmet govorila je mr. Lamya Kaddor, sa Univerziteta u Munsteru. Kazala je kako oko 160 nastavnika predaju ovaj predmet u nekim školama njemačke pokrajine Nordrhein-Westfalen, od kojih je polovica tzv. “učenjaka islama,” a stalni status ovog predmeta, po njenim riječima, vezan je za njemački ustav. Za uvoðenje ovog predmeta u sve škole Nordrhein-Westfalen pokrajine trebalo bi oko 1250 nastavnika i nastavnica vjeronauke, dok bi taj broj za cijelu Njemačku bio trostruko veći. Izvuči se iz tutorstva matičnih IZ Glanvi imam IZB u Njemačkoj muftija Mustafa-ef. Klanco je govorio o muslimanima u Njemačkoj iz perspektive čelne osobe institucije koju predstavlja. “Muslimani u Njemačkoj sa puno islama zbunjuju nemuslimane, miješanjem vjere sa onim što ona nije,” kazao je Klanco dodajući kako muslimani trebaju imati džamiju na “univerzalan način.” Klanco je iznio podatak kako u Njemačkoj djeluje 2,500 mesdžida i 2250 imama. Najviši je broj turskih imama kao i mesdžida, dok bošnjačkih ima oko 60. Klanco je posebno naglasio probleme i izazove s kojima se susreće “mlada generacija” njemačkih državljana čiji su roditelji imigranti, koji, kako je kazao “živi i sanja na njemačkom.” U tom kontekstu ustvrdio je kako je dijaspora kao koncept jedna vrsta prepreke integraciji i kako muslimani trebaju prestati biti konektovani na matične zajednice i izvuči se iz tutorstva matičnih IZ da bi mogli izgraðivati identitet u vlastitim društvima. Dvodnevni naučni skup u Sarajevu okončan je veoma plodnom završnom diskusijom u kojoj se mogao čuti ton odobravanja daljnjeg nastavka suradnje, te posebice izlaganja muftije Klance. Dr. Christian W. Troll je pozdravljajući Klancinu tezu kazao: “Što prije ove zajednice (muslimanske) postanu neovisne – to uspješnije će se moći individualno i kao zajednice u Njemačkoj integrirati, a o ovome trebaju više govoriti sami Njemci, kao što moramo i iskrenije i s većim ciljem raditi na otvaranju islamskog teološkog fakulteta u Njemačkoj.” Dr. Lale Akgun je takoðer iznijela svoj komentar ustvrdivši: “Mislim da imami koji dolaze u Njemačku više ne znaju jezik mladih ljudi u Njemačkoj i time sprječavaju integraciju! Dolazimo u dodir uvijek s ljudima iz odreðenog sloja čija je jedina strategija održavanje kontakata sa svojim maticama. Moramo obrazovati svoje imame, ono što treba raditi jeste slušati ljude poput Klance.” M.K.