Polazeći od kur’anske zapovijedi: “Svi se čvrsto Allahovog užeta držite i nikako se ne razjedinjujte” (Ali Imran, 103) te hadisa Allahovog Poslanika: “Ostavio sam vam dvije stvari, ukoliko ih se budete pridržavali, nećete nikada zalutati: Allahovu Knjigu i moj Sunnet”, Sabor Islamske zajednice u Srbiji (u daljem tekstu: Sabor), na zasjedanju održanom 7. septembra 2019. god. (8. muharrem 1441. h.g.) u Novom Pazaru, donio je U S T A V Islamske zajednice u Srbiji I OSNOVNA NAČELA ISLAMSKE ZAJEDNICE Član 1. Islamska zajednica u Srbiji (u daljem tekstu: Islamska zajednica) je jedna i jedinstvena tradicionalna vjerska zajednica muslimana sa područja Sandžaka, Preševske doline, Centralne Srbije i Vojvodine, muslimana sandžačke dijaspore i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju. Član 2. Svoj legitimitet Islamska zajednica temelji na Kur’anu, Sunnetu, historijskom kontinuitetu od šejhu-l-islama iz Istanbula posredstvom menšure i murasela, Ustavu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, vjersko-pravnim i vjersko-prosvjetnim institucijama muslimana u Srbiji, te volji uleme i pripadnika Islamske zajednice. Član 3. Islamska zajednica u Srbiji sastavni je dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na čelu sa vrhovnim poglavarom reisu-l-ulemom. Član 4. Islamska zajednica je autonomna u svom radu, utvrđivanju svojih djelatnosti i upravljanju svojom imovinom. Član 5. Islamska zajednica je neodvojivi dio islamskog ummeta. Član 6. Islamska zajednica može uspostavljati posebne odnose sa drugim islamskim zajednicama u skladu sa svojim interesima. Islamska zajednica može uspostaviti posebne odnose sa islamskim zajednicama u okruženju, na nivou zajednice ili muftijstva, u skladu sa kulturološkim i jezičkim posebnostima. Odluku o uspostavljanju posebnih odnosa donosi Sabor uz saglasnost reisu-l-uleme. Član 7. Sjedište Islamske zajednice je u Novom Pazaru. Islamska zajednica može imati svoje sjedište i u Beogradu. Član 8. Prava i obaveze pripadnici Islamske zajednice ostvaruju u džematu, organima i ustanovama Islamske zajednice. Član 9. Organi i ustanove Islamske zajednice organizuju se i djeluju u skladu sa Kur’anom, Sunnetom i tradicijom muslimana sa područja Islamske zajednice i zahtjevima vremena. Član 10. Cilj Islamske zajednice je da svi njeni pripadnici žive u skladu sa islamskim normama. Cilj Islamske zajednice ostvaruje se činjenjem dobra i odvraćanjem od zla. Svoj cilj Islamska zajednica ostvaruje: – osnivanjem i održavanjem džamija i mesdžida kao centara vjerskog života, – održavanjem vjerske pouke, – izučavanjem islama, – osnivanjem i radom vjerskih i drugih škola, univerziteta, fakulteta i odgojno-obrazovnih ustanova, – osnivanjem i održavanjem biblioteka, izdavačkih kuća, muzeja, instituta, hanikaha, humanitarnih društava, arhiva i drugih ustanova Islamske zajednice, – organizovanjem izdavačke djelatnosti, – osnivanjem radio-difuznih i drugih informativnih ustanova, – osnivanjem i djelovanjem odgovarajućih dobrotvornih i humanitarnih ustanova, – osnivanjem staleških i drugih udruženja, – sticanjem, održavanjem i zaštitom imovine, – uspostavljanjem i održavanjem saradnje sa vjerskim zajednicama, ustanovama i organizacijama kod nas i u svijetu, – saradnjom sa muslimanskim nacionalnim institucijama, – saradnjom sa organima javne vlasti i odgovarajućim institucijama u zemlji, – saradnjom sa drugim vjerskim zajednicama, ustanovama i organizacijama u aktivnostima koje doprinose miru, pravdi i dobru među ljudima, – svakom drugom djelatnošću usmjerenom na vjersko-kulturno uzdizanje muslimana. Član 11. Islamska zajednica čuva vjerodostojnost islamskih vrijednosti i normi te osigurava njihovo tumačenje i primjenu. U tumačenju vjere i izvršavanju ibadetskih islamskih dužnosti u Islamskoj zajednici primjenjuje se maturidijski akaid i hanefijski mezheb. Član 12. Islamska zajednica se brine o islamskom odgoju i obrazovanju svojih pripadnika i zalaže za očuvanje vrijednosti braka i porodičnog života. Vjersku pouku mogu obavljati samo stručno osposobljena lica koja su za to zadužena od strane Islamske zajednice. Član 13. Islamska zajednica se stara o vjerskim pravima muslimana. Član 14. Islamska zajednica, u skladu sa svojim mogućnostima, obezbjeđuje svojim pripadnicima uslove za izvršavanje islamskih dužnosti. Član 15. Islamska zajednica učestvuje u izgradnji i razvoju društva u skladu sa islamskim načelima i univerzalnim civilizacijskim vrijednostima. Član 16. Islamska zajednica organizuje i pomaže aktivnosti kojima se poboljšavaju društveni i materijalni uslovi života muslimana. Član 17. Islamska zajednica organizuje djelatnosti kojima stiče, štiti i uvećava imovinu Islamske zajednice. Član 18. Dužnosti u Islamskoj zajednici mogu se povjeravati osobama koje imaju odgovarajuće stručno znanje i koje su svojim islamskim ponašanjem stekle ugled u džematu u kojem žive i u sredini u kojoj djeluju. II OPĆE ODREDBE Član 19. Islamska zajednica ima svojstvo pravnog lica. Član 20. Sabor Islamske zajednice na prijedlog Mešihata utvrđuje koje organizacione jedinice, organi i ustanove Islamske zajednice imaju svojstvo pravnog lica. Član 21. Islamska zajednica ima svoj bajrak i simbol. Član 22. Bajrak Islamske zajednice je zelene boje sa simbolom Islamske zajednice bijele boje na sredini. Dužina bajraka je dva puta veća od njegove širine. Član 23. Simbol Islamske zajednice čine: polumjesec otvoren na desnu stranu i petokraka zvijezda u sredini otvorenog dijela polumjeseca. Član 24. Organi i ustanove Islamske zajednice imaju pečat okruglog oblika sa simbolom Islamske zajednice. Član 25. Službeni kalendari u Islamskoj zajednici su hidžretski kalendar i gregorijanski kalendar. Hidžretski kalendar utvrđuje Rijaset Islamske zajednice u BiH na osnovu astronomskog računanja vremena. Službeni jezici Islamske zajednice su: bosanski, srpski, albanski i romski jezik. Sve etničke zajednice imaju pravo na službenu upotrebu maternjeg jezika u Islamskoj zajednici. Član 26. Reisu-l-ulema izdaje murasele, dekrete i certifikate muftijama, glavnim imamima, imamima, hatibima, muallimima, muallimama, muderrisima, vjeroučiteljima i drugim nosiocima vjerskog autoriteta u Islamskoj zajednici. III OBAVEZE I PRAVA PRIPADNIKA I ČLANOVA ISLAMSKE ZAJEDNICE Član 27. Član Islamske zajednice je njen pripadnik koji prihvati članstvo u Islamskoj zajednici i izvršava propisane obaveze. Obaveze člana Islamske zajednice su: – da se pridržava islamskih normi, štiti islamske vrijednosti i čuva islamske običaje, – da poznaje i primjenjuje propise Islamske zajednice, – da plaća članarinu i daje redovne doprinose i druge priloge za potrebe Islamske zajednice, – da čuva ugled i jedinstvo Islamske zajednice Prava člana Islamske zajednice su: – da slobodno izražava svoju pripadnost islamu i izvršava islamske dužnosti, – da se islamski odgaja i obrazuje, – da koristi ustanove Islamske zajednice u izvršavanju islamskih dužnosti, – da učestvuje u zajedničkim aktivnostima u džematu, – da učestvuje u izborima za organe Islamske zajednice, – da bude pravovremeno obavještavan o radu organa i ustanova Islamske zajednice, – da se obraća organima Islamske zajednice radi zaštite svojih vjerskih prava, – da u okvirima odgovarajućih propisa koristi imovinu Islamske zajednice. Obaveze pripadnika Islamske zajednice su: – da se pridržava islamskih normi, štiti islamske vrijednosti i čuva islamske običaje, – da poznaje i primjenjuje propise Islamske zajednice, – da daje redovne doprinose i druge priloge za potrebe Islamske zajednice, – da čuva ugled i jedinstvo Islamske zajednice. Prava pripadnika Islamske zajednice su: – da slobodno izražava svoju pripadnost islamu i izvršava islamske dužnosti, – da se islamski odgaja i obrazuje, – da koristi ustanove Islamske zajednice u izvršavanju islamskih dužnosti, – da učestvuje u zajedničkim aktivnostima u džematu, – da se obraća organima Islamske zajednice radi zaštite svojih vjerskih prava, – da u okvirima odgovarajućih propisa koristi imovinu Islamske zajednice. IV USTROJSTVO ISLAMSKE ZAJEDNICE DŽEMAT Član 28. Džemat je osnovna organizaciona jedinica Islamske zajednice. Džemat u pravilu sačinjava skupina od najmanje 200 muslimanskih domaćinstava, koja žive na jednom području i koja su međusobno povezana u izvršavanju zajedničkih islamskih dužnosti. Odluku o formiranju džemata donosi Mešihat na prijedlog odbora medžlisa. Član 29. Organi džemata su skupština džemata i džematski odbor. Član 30. Skupštinu džemata sačinjavaju svi članovi Islamske zajednice iz tog džemata koji su navršili 18 godina života. Skupština džemata bira: džematski odbor, zastupnike džemata u skupštini medžlisa i delegate džemata za izborno tijelo koje bira sabornike Islamske zajednice te donosi važnije odluke koje se tiču organizacije džemata i vjerskog života u džematu. Član 31. Džematski odbor ima pet članova u džematima koji imaju do 200 domaćinstava i sedam članova u džematima sa više od 200 domaćinstava. Imam je član džematskog odbora po položaju u okviru predviđenog broja članova džematskog odbora. Imam se brine o vjerskom životu u džematu, vodi matične knjige džemata i predstavlja džemat u stvarima vjere. Član 32. Džematski odbor obezbjeđuje uslove za vjerski život u džematu. Predsjednik džematskog odbora predstavlja džemat u administrativnim poslovima i predsjedava skupštinom džemata. MEDŽLIS Član 33. Medžlis je organizaciona jedinica Islamske zajednice koja u pravilu obuhvata sve džemate na teritoriji jedne općine ili najmanje sedam džemata koji čine povezanu cjelinu. Izuzetno za gradove sa manje od pet džemata, medžlis obuhvata postojeći broj džemata. Odluku o osnivanju novog medžlisa ili pripajanju postojećeg medžlisa drugom medžlisu donosi Sabor na prijedlog Mešihata, o čemu je dužan izvijestiti Rijaset i registrovati ga u registru pravnih lica koji vodi Rijaset. Organi medžlisa su: skupština medžlisa i odbor medžlisa. SKUPŠTINA MEDŽLISA Član 34. Skupštinu medžlisa čine izabrani zastupnici džemata. Džemati koji imaju do 200 domaćinstava u skupštinu medžlisa biraju jednog zastupnika, a džemati sa više od 200 domaćinstava biraju dva zastupnika. Skupština medžlisa: – bira članove odbora medžlisa, – daje opće smjernice za rad odbora medžlisa, – usvaja godišnji izvještaj o radu odbora medžlisa, – daje saglasnost na budžet i završni račun medžlisa. U medžlisima sa jednim džematom skupština džemata i džematski odbor su istovremeno skupština medžlisa i odbor medžlisa. U medžlisima koji broje više od jednog, a manje od pet džemata skupština medžlisa broji dvostruki broj u odnosu na broj članova odbora medžlisa, uključujući i glavnog imama koji je član po službenoj dužnosti. ODBOR MEDŽLISA Član 35. Odbor medžlisa je izvršni organ Islamske zajednice na području medžlisa. Broj članova odbora medžlisa određuje se prema broju pripadnika Islamske zajednice na području medžlisa i ne može biti manji od pet niti veći od jedanaest. Glavni imam medžlisa je član odbora medžlisa po položaju u okviru predviđenog broja članova odbora medžlisa. Odbor medžlisa: organizuje izvršavanje vjerskih obreda i vjerske pouke, izvršava odluke i sprovodi uputstva viših organa Islamske zajednice, stara se o izgradnji i održavanju džamija, mesdžida, mekteba te čuvanju mezarluka, turbeta i druge imovine Islamske zajednice, osigurava sredstva za funkcionisanje Islamske zajednice prikupljanjem redovnih doprinosa i drugih priloga i prihoda u jedinstveni fond i isplaćuje plate službenicima na svom području, stara se o uslovima i potrebama vjerskog života na području medžlisa, nadzire rad džematskih odbora i daje im uputstva za rad, brine se o prihodima i imovini Islamske zajednice, upravlja vakufima i drugom imovinom u skladu sa odredbama Ustava i drugih propisa Islamske zajednice, daje prijedloge za postavljenje i razrješenje imama, hatiba i muallima, vodi neposredan nadzor nad radom svojih službenika, donosi budžet i završni račun i dostavlja ih na odobrenje Mešihatu, podnosi izvještaj o svom radu Mešihatu. Predsjednik odbora medžlisa predsjedava skupštinom medžlisa, rukovodi radom odbora medžlisa i predstavlja medžlis u administrativnim i imovinskim poslovima. Član 36. Kada Mešihat utvrdi da odbor medžlisa ne obavlja svoje djelatnosti u skladu sa Ustavom i drugim propisima Islamske zajednice, donijet će odluku o njegovom raspuštanju i naložiti skupštini medžlisa da izabere novi odbor medžlisa u roku do 90 dana. Do izbora novog odbora medžlisa poslove će obavljati povjereništvo od tri do pet članova, koje imenuje Mešihat. U vanrednim okolnostima povjereništvo može djelovati duže od 90 dana u skladu sa odlukom Mešihata. Član 37. Glavni imam je nadležan i odgovoran za organizaciju i izvršavanje vjerskih poslova i aktivnosti na području medžlisa i odgovoran je za rad imamā, hatibā i muallimā. Glavnom imamu u radu pomaže savjet, čiji se sastav i način rada uređuje posebnim aktom. Glavni imam predstavlja medžlis u poslovima iz prvog stava ovog člana. Glavni imam odgovoran je muftiji, a u administrativnim stvarima odgovoran je i odboru medžlisa. Glavnog imama imenuje, premješta i razrješava dužnosti Mešihat na prijedlog muftije, u smislu člana 26. ovog Ustava. Mandat glavnog imama traje četiri godine sa mogućnošću ponovnog imenovanja. MUFTIJSTVO Član 38. Muftijstvo je područna organizaciona jedinica Islamske zajednice. Član 39. Na području Islamske zajednice postoje četiri muftijstva: – Muftijstvo sandžačko za područje Sandžaka sa sjedištem u Novom Pazaru, – Muftijstvo preševsko za područje Preševske doline sa sjedištem u Preševu, – Muftijstvo beogradsko za područje Centralne Srbije sa sjedištem u Beogradu i – Muftijstvo novosadsko za područje Vojvodine sa sjedištem u Novom Sadu. Izuzetno, Sabor može donijeti odluku o organizacionom spajanju dva muftijstva. Član 40. Organi muftijstva su: muftija, Savjet za vjerska pitanja i Savjet za administrativna pitanja. Savjet za vjerska pitanja čine glavni imami i rukovodioci vjersko-prosvjetnih ustanova Islamske zajednice sa područja muftijstva. Savjet za administrativna pitanja čine predsjednici medžlisa i rukovodioci drugih ustanova i udruženja sa područja muftijstva. Radom savjeta rukovodi i predsjedava muftija. Član 41. Savjet za vjerska pitanja na svom području: – planira i nadzire izvršavanje vjerskih obreda, – planira i nadzire izvođenje mektebske pouke, – planira i nadzire realizaciju vjerske nastave, – pokreće inicijativu za osnivanje odgojno-obrazovnih i drugih ustanova Islamske zajednice, – nadzire upravljanje vakufima i drugom imovinom Islamske zajednice, – nadzire izgradnju i održavanje džamija, mesdžida, mekteba i drugih objekata i imovine Islamske zajednice, – inicira izbor i razrješenje muftije za područje svog muftijstva, – izvršava odluke i sprovodi uputstva Sabora i Mešihata. Član 42. Savjet za administrativna pitanja: – daje opće smjernice za rad organa medžlisa, – analizira godišnje izvještaje o radu organa medžlisa, – usmjerava i nadzire rad medžlisa i džemata, – daje mišljenje u vezi sa budžetom i završnim računom medžlisa i dostavlja ga Mešihatu, – brine se o zaštiti i unapređenju imovine Islamske zajednice, – utvrđuje strategiju i plan razvoja Islamske zajednice na području muftijstva i isti dostavlja Mešihatu na usvajanje. – izvršava poslove i aktivnosti kojima ih zaduže Mešihat i Sabor. MUFTIJA Član 43. Muftija je glavni vjerski organ na području muftijstva. Muftija predsjedava muftijstvom. Muftiju postavlja, premješta i razrješava dužnosti Sabor na prijedlog Mešihata. Za muftiju može biti imenovan alim koji je svojim poznavanjem islamskog učenja i ličnim ponašanjem stekao ugled među pripadnicima Islamske zajednice, koji posjeduje visoko islamsko obrazovanje i najmanje pet godina rada u Islamskoj zajednici. Muftija predstavlja Islamsku zajednicu u stvarima vjere na području muftijstva te: – tumači islamske norme i izdaje fetve, – daje mišljenje za postavljenje i razrješenje imama, hatiba, muallima i muderrisa, – nadzire rad imama, hatiba, muallima i muderrisa, – stara se o zaštiti vjerskih prava muslimana, – brine se o uslovima za izvršavanje islamskih dužnosti, – stara se o izvršavanju odluka i uputa viših organa Islamske zajednice, – predlaže postavljenje, razrješenje i premještaj glavnog imama, – daje mišljenje za imenovanje i vrši nadzor rada nastavnika vjerske nastave u školama, – daje mišljenje o kupoprodaji nepokretne imovine, njenom davanju pod zakup drugim pravnim i fizičkim licima te adaptaciji vjerskih objekata, – daje saglasnost za održavanje vjerskih manifestacija na svom području, – daje saglasnost za uposlenje službenika u ustanovama i organima na području muftijstva, – koordinira radom ustanova i organa na području muftijstva, – u skladu sa potrebama, muftija može imenovati svoje pomoćnike, – vrši i druge poslove iz svoje nadležnosti. Muftija muftijstva iz člana 39. ovog Ustava ne učestvuje u radu Vijeća muftija i nije njegov član. Član 44. Sjedište muftije po pravilu nalazi se na području najvećeg medžlisa u okviru muftijstva, a područje muftijstva određuje Sabor. Član 45. Mandat muftije traje pet godina s mogućnošću imenovanja na još jedan mandat. Član 46. Muftija polaže zakletvu pred Saborom i u radu je odgovoran Mešihatu. MEŠIHAT Član 47. Mešihat je najviši vjerski i administrativni organ u Islamskoj zajednici. Član 48. Mešihat se sastoji od predsjednika i četrnaest članova. Član 49. Članovi Mešihata po položaju su: muftije, dekan islamskog fakulteta i direktor medrese. Sjednicama Mešihata prisustvuje predsjednik Sabora. Član 50. Članove Mešihata bira Sabor na prijedlog predsjednika Mešihata. Član 51. Mandat članova Mešihata traje četiri godine. Član 52. Područja djelatnosti Mešihata su: – organizacija vjerskog života, – mearifski poslovi, – izgradnja i održavanje objekata Islamske zajednice, – saradnja sa islamskim organizacijama i ustanovama u svijetu, – administrativno-pravni poslovi, – privredno-finansijski poslovi i – briga o sandžačkoj dijaspori u saradnji sa Rijasetom. Član 53. Mešihat: brine o cjelokupnom vjerskom životu i o utemeljenosti svih djelatnosti u Islamskoj zajednici na načelima Šeriata, rukovodi svim poslovima Islamske zajednice, izvršava odluke Sabora i priprema njegovo zasjedanje, vrši nadzor nižih organa, institucija i ustanova na svom području, stara se o općoj organizaciji vjerske pouke, organizuje prikupljanje sredstava zekata, sadekatu-l-fitra i prihoda od kurbanskih koža te upravlja fondom Bejtu-l-mal, organizuje izvršavanje vjerskih obreda hadža i umre, predlaže Saboru finansijski plan i završni račun i sprovodi njegovo izvršavanje, postavlja, premješta i razrješava glavne imame, imame, hatibe, muallime, vaize i muezine u glavnim džamijama, kao i administrativne službenike, uz prethodno ispunjavanje uslova predviđenog članom 26. ovoga Ustava, postavlja, premješta i razrješava dekane, direktore, nastavnike i ostale službenike islamskih obrazovnih, odgojnih i drugih ustanova, predlaže Rijasetu, u saradnji i putem organa Islamske zajednice u dijaspori, osnivanje džemata, izdavanje rješenja i registraciju džemata u sandžačkoj dijaspori, predlaže reisu-l-ulemi, u saradnji i putem organa Islamske zajednice u dijaspori, imenovanja i premještaj imama u sandžačkoj dijaspori, izdaje rješenja o upisu u registar islamskih odgojno-obrazovnih i drugih ustanova i organizacija, odobrava nastavne planove i programe islamskih obrazovnih ustanova te programe i udžbenike za vjersku nastavu, osigurava zaštitu vjerskih prava muslimana, uspostavlja i održava neposredne veze sa islamskim zajednicama, koordinira i nadzire rad muftija, potvrđuje finansijske planove i završne račune odbora medžlisa, daje odobrenje za izgradnju i opravke objekata Islamske zajednice, odobrava promjene namjene korištenja i eventualno rušenje dotrajalih objekata Islamske zajednice, imenuje disciplinsko vijeće i disciplinskog tužioca, donosi konačna rješenja po žalbama na odluke nižih organa, izuzev odluke disciplinskog vijeća, podnosi izvještaj o svom radu Saboru, Rijasetu i Vijeću muftija, usvaja izvještaje nižih organa, odobrava kupovinu, prodaju ili zamjenu nepokretne imovine Islamske zajednice, predlaže Vijeću muftija osnivanje, transformaciju i promjenu namjene vakufa, nadzire pravilnost, ekonomičnost i svrsishodnost upravljanja imovinom Islamske zajednice, verifikuje izbor članova odbora medžlisa na prijedlog Centralne izborne komisije, redovno i na odgovarajući način obavještava organe, institucije i pripadnike Islamske zajednice o svom radu i donesenim odlukama, donosi propise o nošnji i obilježjima vjerskih službenika Islamske zajednice. Član 54. U hitnim slučajevima Mešihat donosi odluke iz nadležnosti Sabora iz člana 77. tačka 7, 9, 11 i 12. O svim odlukama donijetim na način predviđen u prethodnom stavu, Mešihat je dužan da obavijesti Sabor na prvom redovnom zasjedanju radi usvajanja. Član 55. Mešihat može po pravu nadzora poništiti odluku nižih organa Islamske zajednice ukoliko je takva odluka u suprotnosti sa šeriatskim propisima, interesima Islamske zajednice i odredbama ovog Ustava. Član 56. Mešihat radi u sjednicama, a odluke donosi ako sjednici prisustvuje dvotrećinska većina članova Mešihata. Mešihat donosi odluke većinom glasova prisutnih članova. Član 57. Sjednice Mešihata održavaju se po ukazanoj potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Član 58. Sjednice Mešihata saziva i njihovim radom predsjedava predsjednik Mešihata, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik kojeg on ovlasti. Član 59. Na sjednicama Mešihata vodi se zapisnik koji sadrži sljedeće podatke: – datum i mjesto održavanja sjednice, – broj prisutnih i odsutnih članova Mešihata, – dnevni red sjednice, – podatke o prijedlozima i sadržaju diskusije, – podatke o donijetim odlukama, navodeći tačno da li je odluka donijeta jednoglasno ili većinom glasova. U zapisnik sa sjednice Mešihata moraju se unijeti izdvojena mišljenja pojedinih članova u vezi donijetih odluka. Član 60. Mešihat može imati stalne i povremene komisije. Član 61. Prava i dužnosti organa, postupak u načinu zasnivanja i prestanak radnog odnosa radnika u organima Islamske zajednice, kao i disciplinsku i materijalnu odgovornost, utvrđuje Mešihat posebnim aktom. Prava i obaveze radnika vjerskih ustanova navedenih u prethodnom stavu ovog člana uređuju se Pravilnikom o sistematizaciji i analitičkoj procjeni radnih mjesta, u skladu sa ovim Ustavom. PREDSJEDNIK MEŠIHATA – MUFTIJA Član 62. Predsjednik Mešihata je muftija i glavni vjerski autoritet na području Sandžaka i Srbije. Predsjednik Mešihata predstavlja Islamsku zajednicu u zemlji i inostranstvu. Muftija Islamske zajednice u Srbiji, predsjednik Mešihata, predstavlja muftijstva: sandžačko, preševsko, beogradsko i novosadsko u Vijeću muftija. Muftiju imenuje reisu-l-ulema, a potvrdu imenovanja vrši Sabor Islamske zajednice u BiH. Član 63. Za predsjednika Mešihata može biti kandidovan istaknuti alim koji posjeduje visoko islamsko obrazovanje i najmanje deset godina rada u Islamskoj zajednici, čije je ponašanje u skladu sa islamskim propisima te da je poznavalac arapskog jezika. Član 64. Način kandidovanja i ostala procedura u vezi izbora predsjednika Mešihata reguliše se posebnom odlukom Sabora u skladu sa ovim Ustavom. Član 65. Predsjednika Mešihata bira i razrješava tijelo koje sačinjavaju: članovi Sabora, muftije, glavni imami, predsjednici medžlisa, dekani, direktori i muderrisi obrazovnih ustanova u Islamskoj zajednici. Odluka o izboru predsjednika Mešihata donosi se većinom glasova ukupnog broja članova biračkog tijela iz prethodnog stava. Ako je na listi više kandidata, pa nijedan kandidat ne dobije potrebnu većinu iz prethodnog stava, glasanje se ponavlja onoliko puta koliko je kandidata na listi, s tim što se na svakom ponovljenom glasanju eliminiše kandidat sa najmanjim brojem glasova. Ukoliko ni poslije ponovljenog glasanja niko od kandidata ne dobije potrebnu većinu, čitav postupak se ponavlja. Član 66. Mandat predsjednika Mešihata traje pet godina s mogućnošću izbora na još jedan mandat. Član 67. Predsjednik Mešihata se stara o dosljednoj primjeni šeriatskih propisa i ovog Ustava. Član 68. Predsjednik Mešihata priprema sjednice Mešihata i potpisuje sva akta, rješenja donijeta na osnovu odluke Mešihata, stara se o izvršenju odluka Mešihata i predstavlja Mešihat pred vjerskim, kulturnim, državnim i drugim organima. Član 69. Predsjednik Mešihata vodi posebnu brigu o pravilnom materijalnom i finansijskom poslovanju Mešihata. Tekuće poslove iz nadležnosti Mešihata vrši predsjednik u skladu sa ovim Ustavom. Član 70. U hitnim slučajevima predsjednik Mešihata donosi odluke iz nadležnosti Mešihata i podnosi ih Mešihatu na usvajanje na prvoj narednoj sjednici. Član 71. Predsjednik Mešihata predlaže reisu-l-ulemi izdavanje murasele muftijama i glavnim imamima. Predsjednik Mešihata predlaže reisu-l-ulemi izdavanje murasela u smislu člana 26. ovog Ustava. Član 72. Muftije su po položaju potpredsjednici Mešihata. Na prijedlog predsjednika Mešihata, Mešihat imenuje zamjenika predsjednika Mešihata iz reda potpredsjednika Mešihata. Član 73. Predsjednik Mešihata za obavljanje vjerskih i stručnih poslova iz pojedinih oblasti može imenovati određeni broj savjetnika iz reda lica koja posjeduju znanje i sposobnost za obavljanje datih poslova. Član 74. Funkcija predsjednika Mešihata je plaćena. Visinu plate predsjednika i ostalih zaposlenih u Mešihatu utvrđuje Mešihat u skladu sa Pravilnikom o platama zaposlenih. Članovi Mešihata imaju pravo na dnevnice i putne troškove. Visinu dnevnica i putnih troškova određuje Sabor. Član 75. Predsjednik Mešihata za svoj rad odgovara Saboru Islamske zajednice u Srbiji i reisu-l-ulemi. SABOR Član 76. Sabor je najviši predstavnički i zakonodavni organ Islamske zajednice. Član 77. Sabor: donosi Ustav Islamske zajednice i druge opće propise, raspravlja i odlučuje o svim poslovima Islamske zajednice, određuje smjernice za sve organe Islamske zajednice, učestvuje u izboru predsjednika Mešihata u izbornom tijelu formiranom za njegov izbor, bira i razrješava članove Mešihata, imenuje i razrješava muftije, uz prethodno ispunjavanje uslova predviđenog članom 26. ovog Ustava, osniva ustanove i institucije Islamske zajednice i donosi propise o njihovom radu, donosi finansijski plan i odobrava završni račun Mešihata, donosi propise o upravljanju vakufima, razmatra i odobrava izvještaj Mešihata o njegovom radu, imenuje stalne i povremene komisije, donosi propise o taksama za administrativne radnje u Islamskoj zajednici, imenuje disciplinsko vijeće. Član 78. Zasjedanja Sabora su redovna i vanredna. Redovno zasjedanje Sabora saziva se jednom godišnje. Vanredno zasjedanje Sabora saziva se po potrebi, a na zahtjev najmanje 1/3 članova Sabora, Mešihata ili predsjednika Mešihata. Zasjedanje saziva predsjednik Sabora. Član 79. Sabor ukupno broji 57 sabornika. Broj sabornika po muftilucima, medžlisima i ustanovama utvrđuje Sabor posebnom odlukom srazmjerno broju muslimana na određenom području. Član 80. Za člana Sabora može biti biran svaki član Islamske zajednice koji živi na području Islamske zajednice i ima najmanje 18 godina života i najmanje je tri godine u kontinuitetu član prije održavanja izbora. Kandidat za člana Sabora treba da je po svojoj islamskoj i moralnoj ispravnosti dostojan i po svom općem obrazovanju sposoban da vrši funkciju člana Sabora. Član 81. Članove Sabora biraju skupštine medžlisa koje čine predstavnici svih džemata na području jednog medžlisa. Član 82. Mandat članova Sabora traje četiri godine. Novi izbori za Sabor raspisuju se prije isteka mandata Sabora. Izbore raspisuje Mešihat, koji ujedno utvrđuje datum i mjesto održavanja izbora. To se po pravilu obavlja u određenom roku u svim izbornim jedinicama, a najkasnije u roku od 60 dana od raspisivanja izbora. Član 83. Izborima rukovodi Centralna izborna komisija koju imenuje Mešihat. Član 84. Izbori za članove Sabora održavaju se po medžlisima. Član 85. Sabor radi u zasjedanjima, a odluke donosi većinom glasova. Odluke su valjane ako je na zasjedanju prisutno najmanje dvije trećine članova. Član 86. Sabor bira predsjednika, tri potpredsjednika i sekretara Sabora na konstituirajućem zasjedanju. Pri izboru predsjednika i potpredsjednika Sabora potrebno je imati u vidu zastupljenost svih muftijstava. Član 87. Predsjednik Sabora priprema i saziva zasjedanje Sabora i predsjedava njime. U slučaju njegove spriječenosti da vodi zasjedanje, njime predsjedava jedan od potpredsjednika Sabora kojeg ovlasti predsjednik Sabora. Prijedlog dnevnog reda i pisani materijal u vezi dnevnog reda zasjedanja Sabora dostavlja se članovima Sabora najmanje 7 dana prije održavanja zasjedanja. Član 88. Zasjedanje Sabora je javno. Sabor može odlučiti, kada to zahtijevaju interesi Islamske zajednice, da se zasjedanje ili dio zasjedanja održi uz isključenje javnosti. Član 89. Način svog rada Sabor utvrđuje Poslovnikom o radu Sabora, koji donosi na prvom ili na jednom od narednih zasjedanja. Na zasjedanjima Sabora vodi se zapisnik. Zapisnik vodi sekretar Sabora. Član 90. Funkcija predsjednika, potpredsjednika, sekretara i članova Sabora je počasna. U vrijeme zasjedanja Sabora troškove prijevoza, noćenja i ishrane članova Sabora snosi Mešihat. Član 91. Sva službena i ostala akta koja donosi Sabor potpisuje predsjednik Sabora. V SLUŽBENICI ISLAMSKE ZAJEDNICE Član 92. Vjerske i vjersko-prosvjetne poslove u okviru Islamske zajednice obavljaju: muftije, muderrisi, glavni imami, imami, hatibi, vaizi, nastavnici vjerske nastave, muallimi (muallime) i muezini džamija. Muftija je glavno vjersko lice Islamske zajednice na području muftiluka. Za muftiju može biti imenovano lice koje ima visoko islamsko obrazovanje i najmanje pet godina rada u Islamskoj zajednici. Muderris je predavač vjerskog predmeta u medresi ili na islamskom fakultetu. Glavni imam je vodeće vjersko lice na području određenog medžlisa čiji je zadatak da usmjerava i usklađuje rad džematskih imama i organizuje vjerski život na tom području. Imam je vjersko lice ovlašteno od strane Islamske zajednice da na području određenog džemata, pri vojsci ili nekoj drugoj javnoj ustanovi predvodi skupne vjerske obrede (ibadet), organizuje druge vjerske aktivnosti i kao vjerski autoritet razvija islamsku svijest i moral među muslimanima. Hatib je vjersko lice koje posjeduje ovlaštenje nadležnog organa Islamske zajednice za držanje hutbi u okviru džume i bajram namaza. Vaiz je lice ovlašteno da putem prikladnih vazova objašnjava islamsko učenje i radi na vjersko-kulturnom uzdizanju muslimana. Nastavnik vjerske nastave je lice ovlašteno za održavanje islamske vjeronauke u osnovnim i srednjim školama. Muallim (muallima) je vjersko lice koje vrši vjersko poučavanje i obrazovanje muslimana u vjerskim, prosvjetnim i odgojnim ustanovama. Muezin u džamiji je lice sa vjerskim obrazovanjem koje pomaže imamu pri vršenju skupnih vjerskih obreda i drugih vjerskih poslova vezanih za džamiju. Član 93. Za rješavanje svojih staleških pitanja vjerski službenici osnivaju udruženja u okviru Islamske zajednice. Član 94. Administrativne i stručne poslove obavljaju lica koja rade na upravno-pravnim, finansijskim i drugim zadacima u organizacijama, ustanovama i institucijama Islamske zajednice. Član 95. Nastavno-naučne i odgojne poslove obavljaju lica koja rade u islamskim školama, islamskim fakultetima, islamskim institutima, islamskim naučno-istraživačkim centrima, islamskim predškolskim ustanovama i dječijim vrtićima te drugim sličnim ustanovama. Član 96. Svim službenicima prestaje služba u Islamskoj zajednici kada ispune zakonske uslove za penzionisanje. Član 97. Disciplinska odgovornost službenika Islamske zajednice postoji u slučaju: – kršenja islamskih normi ponašanja i propisa Islamske zajednice, – neizvršavanja ili neurednog izvršavanja radnih zadataka. Materijalna i nematerijalna odgovornost postoji u slučaju prouzrokovanja štete namjerno ili krajnjom nepažnjom. Postupak za utvrđivanje materijalne i disciplinske odgovornosti reguliše se posebnim propisima. VI USTANOVE I PRIVREDNA DRUŠTVA ISLAMSKE ZAJEDNICE Član 98. Odgojno-obrazovne, naučno-istraživačke, izdavačke, kulturne, humanitarno-socijalne, zdravstvene i privredno-finansijske djelatnosti obavljaju se u ustanovama Islamske zajednice i privrednim društvima. Član 99. Rukovodeće dužnosti u ustanovama Islamske zajednice povjeravaju se osobama koje uživaju ugled u svom džematu i ustanovi u kojoj rade, koje posjeduju odgovarajuće stručno znanje, koje imaju organizacione sposobnosti i koje su se dokazale posebnim rezultatima. Član 100. U okviru Islamske zajednice mogu se osnivati udruženja. Rad udruženja uređuje se statutom. Statut donosi skupština udruženja, a potvrđuje ga Sabor. VII IMOVINA ISLAMSKE ZAJEDNICE Član 101. Imovinu Islamske zajednice čine vakufska dobra, imovinska prava, novčana sredstva i druga imovina. Islamska zajednica ima pravo da osniva preduzeća i druge oblike privređivanja radi sticanja materijalnih sredstava za obavljanje svoje djelatnosti. Član 102. Imovina služi Islamskoj zajednici za djelatnosti kojima se postiže cilj Islamske zajednice i ne može se koristiti za druge svrhe. Član 103. Imovina Islamske zajednice stiče se od: – vakufskih dobara i druge pokretne i nepokretne imovine Islamske zajednice, – redovnih doprinosa, – zekata, sadekatu-l-fitra i kurbana, – prihoda od organizacije hadža i umre, – prihoda organizacija i ustanova Islamske zajednice koje ostvaruju dobit, – fondova, – preduzeća i drugih oblika privređivanja, – poklona, vasijjeta i drugih prihoda i priloga. Član 104. Svako fizičko i pravno lice može u duhu šeriatskih propisa uvakufiti imovinu. Vakufska dobra su po svojoj prirodi neotuđiva. Mešihat može donijeti odluku da se vakufsko dobro zamijeni za dobro drugog lica ukoliko putem svoje komisije pouzdano utvrdi da je ovakva zamjena nesumnjivo u interesu vakufa. Ovakva odluka će biti valjana ako za nju na sjednici Mešihata glasa najmanje dvije trećine prisutnih članova. Član 105. Vakufskom imovinom upravlja Vakufska direkcija. U upravljanju vakufskom imovinom obavezno se primjenjuju odredbe Šeriata, vakufname i vasijjeta. Vakufska direkcija, u koordinaciji sa organima i ustanovama Islamske zajednice kod kojih se nalazi nepokretna imovina na korištenju, stara se o njenom održavanju i pravilnom korištenju. Član 106. Vakufska imovina se upisuje u jedinstveni Registar vakufa Islamske zajednice, što se uređuje posebnim aktom kojeg donosi Sabor. Pravilnik o vakufima i upravljanju vakufskom i drugom imovinom donosi Sabor na prijedlog Mešihata, a bliže propise o vakufima, upravljanju vakufskom i drugom imovinom donosi Mešihat. Član 107. Zekat, sadekatu-l-fitr i kurbani čine fond Bejtu-l-mal. Upravljanje fondom Bejtu-l-mal propisuje se posebnim aktom koji donosi Sabor. VIII FINANSIRANJE Član 108. Prihodi Islamske zajednice definisani su članom 103. ovog Ustava. Član 109. Finansijsko poslovanje organa Islamske zajednice obavlja se donošenjem budžeta. Budžet sadrži pregled prihoda po vrstama i visini, pregled po organima, ustanovama, namjeni, kao i finansijske propise o izvršenju budžeta. Svi organi i ustanove Islamske zajednice donose svoj budžet, koji odobrava Mešihat. Član 110. Budžet Mešihata usvaja Sabor na prijedlog Mešihata, budžet muftijstva donosi Savjet muftijstva za administrativna pitanja uz prethodnu saglasnost Mešihata i budžet medžlisa donosi odbor medžlisa, a odobrava ga Mešihat. Član 111. Bliže propise o izradi budžeta i završnog računa te rokove i nadležnosti za podnošenje i odobravanje istog, kao i propise o finansijsko-materijalnom poslovanju, kontrolu i pregled finansijsko-materijalnog poslovanja svih organa Islamske zajednice donosi Mešihat. IX IZBORNI SISTEM Član 112. Aktivno biračko pravo u Islamskoj zajednici ima svaki član Islamske zajednice koji je navršio 18 godina života. Pasivno biračko pravo u Islamskoj zajednici ima svaki član Islamske zajednice koji je navršio 18 godina, koji je član najmanje tri godine prije održavanja izbora i koji izvršava svoje obaveze u džematu. Član 113. Izbori u Islamskoj zajednici vrše se glasanjem između više kandidata. Komisija za izbore dužna je odbiti kandidaturu lica za koje se utvrdi da ne ispunjava uslove za izbor u organe Islamske zajednice. Jedna osoba ne može istovremeno obavljati dužnost u predstavničkim tijelima i izvršnim organima na istom nivou organizovanja Islamske zajednice. U predstavničkim organima Islamske zajednice ne može biti više od jedne trećine vjerskih službenika. Član 114. Mandat članova svih kolegijalnih organa u Islamskoj zajednici traje četiri godine. Izabrani organi Islamske zajednice obavljaju svoju dužnost i poslije isteka mandata, sve do izbora, odnosno konstituisanja novih organa. Mandat imenovanih zvaničnika Islamske zajednice: dekana, direktora odgojno-obrazovnih ustanova, direktora direkcija, agencija, fondova, preduzeća, instituta, biblioteka, arhiva, urednika medija traje četiri godine s mogućnošću imenovanja na još jedan mandat. Član 115. Nosioci dužnosti u predstavničkim tijelima i izvršnim organima Islamske zajednice imaju pravo na podnošenje ostavke. Nosilac dužnosti u organima Islamske zajednice opoziva se ili razrješava dužnosti kada se utvrdi: – da su njegovo ponašanje i rad u suprotnosti sa islamskim normama i interesima Islamske zajednice, – da radi suprotno propisima i odlukama organa Islamske zajednice, – da ne izvršava osnovne obaveze na mjestu za koje je izabran, odnosno imenovan, – da je svoj položaj zloupotrijebio, – da je nesposoban da obavlja svoju dužnost. X DONOŠENJE I PROMJENA USTAVA Član 116. Donošenje i promjenu Ustava vrši Sabor po postupku propisanom ovim Ustavom. Ustav Islamske zajednice može se promijeniti u potpunosti ili putem ustavnih amandmana. Prijedlog za donošenje i promjenu Ustava može podnijeti najmanje jedna trećina članova Sabora ili Mešihat. Odluku o prijedlogu za donošenje i promjenu Ustava donosi Sabor natpolovičnom većinom od ukupnog broja članova Sabora. Nacrt akta o promjeni Ustava utvrđuje Komisija za ustavne promjene, koju imenuje Sabor, koja ima predsjednika i četiri člana. Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu, koja ne može trajati kraće od 30 dana, nakon koje Komisija za ustavne promjene prijedlog akta o promjeni Ustava dostavlja Mešihatu koji ga potvrđuje i dostavlja Saboru. Za donošenje i promjenu Ustava neophodno je prisustvo najmanje dvije trećine sabornika. Odluka o donošenju ili promjeni Ustava je ispravna ako je za nju glasalo najmanje dvije trećine od ukupnog broja članova Sabora. Usvojenu promjenu Ustava Sabor proglašava svojom odlukom. Ako promjena Ustava ne bude usvojena o tome se ne može ponovo odlučivati prije isteka jedne godine od dana kada je prijedlog odbijen. XI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 117. Islamska zajednica može sklapati ugovore kojima se određuje pravni okvir odnosa Islamske zajednice i države. Prijedlog ugovora, koji ispred Islamske zajednice potpisuje predsjednik Mešihata, odobrava Sabor. Član 118. Viši organi Islamske zajednice mogu ukinuti pojedinačne odluke nižih organa ukoliko one nisu u skladu sa propisima Islamske zajednice. Član 119. Sva normativna akta Islamske zajednice obavezno se moraju uskladiti sa odredbama ovog Ustava u roku od šest mjeseci od dana usvajanja istog. Član 120. Konstituisanjem organa izabranih i imenovanih u skladu sa ovim Ustavom prestaje mandat dosadašnjim organima. Član 121. Sabor daje autentično tumačenje odredaba ovog Ustava. Član 122. Ovaj Ustav stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Glasu islama. Član 123. Postojeća normativna akta svih organa i institucija Islamske zajednice uskladit će se sa odredbama ovog Ustava u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovih amandmana. Nakon usvajanja ustavnih amandmana u roku od šest mjeseci izvršit će se konstituiranje novouspostavljenih organa na temelju ustavnih izmjena. Mandat članova novouspostavljenih organa teče od dana konstituisanja tih organa. Mandat postojećih tijela i organa Islamske zajednice koji se ne mijenjaju ustavnim amandmanima ostaje nepromijenjen i navedeni organi nastavljaju sa svojim radom na osnovu važećih ustavnih odredbi prema kojima su ti organi ustanovljeni, odnosno članovi izabrani. Usvojeni amandmani stupaju na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se po pribavljenoj saglasnosti Sabora Islamske zajednice u BiH o usklađenosti sa Ustavom Islamske zajednice i bit će objavljeni u Glasu islama. Predsjednik Sabora Hajro ef. Tutić
