Osnivaču novog Pazara još se ne zna mezar

ImageKrajišnik Isa-beg Ishaković, inače Bošnjak rodom iz Hercegovine, koji će biti na čelu Skopskog i Bosanskog
krajišta od 1439. do 1463. godine u središnjem dijelu Novopazarskog polja, na
samom ušću Jošanice u Rašku, podigao je novi grad.  Isa-beg će ostati upamćen kao
osnivač tri grada: Sarajeva, Novog Pazara i Šapca. Njegova vladavina u
Bosni je trajala od otprilike 1454. do 1463. godine.

"Bilo je i dosta dilema u ranijem periodu o tome odakle potiče
porodica Ishaković, da li iz Turske ili nekih srednjovjekovnih porodica
sa ovog tla. Utvrdilo se da su oni porijeklom iz Saruhana, iz Turske.
Prvi skopski krajišnik bio je paša Jigit-beg od 1392. do 1414. godine,
a njegov sin Ishak-beg se može smatrati rodonačelnikom čuvene porodice
Ishakovića. Oni su u prvoj polovini 15. stoljeća igrali značajnu ulogu
u Makedoniji, Srbiji i Bosni", objašnjava Behija Zlatar.

Dubrovčani ga smatrali gospodarom Bosne

Kaže
da su Ishak-bega Ishakovića na položaju skopskog krajišnika zamijenili
njegovi sinovi Barak, a zatim i Isa-beg, utemeljitelj Sarajeva, Novog Pazara i Šapca.  

Navodi da su Dubrovačni Ishakoviću često slali poklone, a on bi njima za njihove praznike slao svoje svirače.

"Ostalo
je i zapisano da je, kada se razbolio 1467. godine, njegov sin Mehmed
Čelebi tražio ljekare iz Dubrovnika. Došli su i liječili ga u maju i
septembru te godine, dok je izvjesni ljekar Andrija, ostao cijele te
godine na dvoru Gazi Isha-bega", priča Zlatareva.

Gazi Isa-beg
Ishaković bio je izuzetno bogat i zbog toga je mogao podići veliki broj
zadužbina. Njegov has (imetak) u vrijeme kada je bio bosanski
sandžakbeg 1468. godine iznosio je 1.092.619 akči, što je odgovaralo
imetku beglerbega (velikog vezira) u osmanskoj državi.

Nakon 1470. godine "nestaje" iz Bosne

Gazi
Isa-beg je, koliko se do sada zna na osnovu raspoloživih izvora, imao
četiri sina i to Mehmeda Čelebiju, Ali-bega, Ahmed-bega i Hasan-bega.

"U
Dubrovačkom arhivu postoje dokumenti u kojima se posljednji put
spominje Gazi Isa-beg i to 1470. godine. Te godine već dolazi novi
sandžakbeg u Bosnu i to 26. aprila iste godine Ajas-beg. Od tada
Isa-begu Ishakoviću nema spomena u Bosni. Ni do danas ne znamo gdje se
nalazi njegov mezar", ističe Behija Zlatareva.

Kaže da je
Komisija za utvrðivanje lokacije ukopa osnivača grada Sarajeva i
njegovog sina Mehmed-bega, čiji je i sama član, kontaktirala Skoplje.

"Rekli
su nam da tamo postoji mezar jednog njegovog sina i unuka, ali nema
njegovog mezara. Moram kazati da iza mihraba u haremu Careve džamije
ima jedan visoki nišan za kojeg tradicija veže da je tu ukopan Isa-beg
Ishaković. A da li je tako ne zna se, jer nema natpisa. Moguće je, jer
u jednoj od njegovih vakufnama se kaže da je Sarajevo cvijet meðu
gradovima", kazala je Behija Zlatar, direktorica Orijentalnog instituta
u Sarajevu.