HomeAktuelnostiOsnivaču novog Pazara još se ne zna mezar 13. Aprila 2008. Aktuelnosti 748 Krajišnik Isa-beg Ishaković, inače Bošnjak rodom iz Hercegovine, koji će biti na čelu Skopskog i Bosanskog krajišta od 1439. do 1463. godine u središnjem dijelu Novopazarskog polja, na samom ušću Jošanice u Rašku, podigao je novi grad. Isa-beg će ostati upamćen kao osnivač tri grada: Sarajeva, Novog Pazara i Šapca. Njegova vladavina u Bosni je trajala od otprilike 1454. do 1463. godine. "Bilo je i dosta dilema u ranijem periodu o tome odakle potiče porodica Ishaković, da li iz Turske ili nekih srednjovjekovnih porodica sa ovog tla. Utvrdilo se da su oni porijeklom iz Saruhana, iz Turske. Prvi skopski krajišnik bio je paša Jigit-beg od 1392. do 1414. godine, a njegov sin Ishak-beg se može smatrati rodonačelnikom čuvene porodice Ishakovića. Oni su u prvoj polovini 15. stoljeća igrali značajnu ulogu u Makedoniji, Srbiji i Bosni", objašnjava Behija Zlatar. Dubrovčani ga smatrali gospodarom Bosne Kaže da su Ishak-bega Ishakovića na položaju skopskog krajišnika zamijenili njegovi sinovi Barak, a zatim i Isa-beg, utemeljitelj Sarajeva, Novog Pazara i Šapca. Navodi da su Dubrovačni Ishakoviću često slali poklone, a on bi njima za njihove praznike slao svoje svirače. "Ostalo je i zapisano da je, kada se razbolio 1467. godine, njegov sin Mehmed Čelebi tražio ljekare iz Dubrovnika. Došli su i liječili ga u maju i septembru te godine, dok je izvjesni ljekar Andrija, ostao cijele te godine na dvoru Gazi Isha-bega", priča Zlatareva. Gazi Isa-beg Ishaković bio je izuzetno bogat i zbog toga je mogao podići veliki broj zadužbina. Njegov has (imetak) u vrijeme kada je bio bosanski sandžakbeg 1468. godine iznosio je 1.092.619 akči, što je odgovaralo imetku beglerbega (velikog vezira) u osmanskoj državi. Nakon 1470. godine "nestaje" iz Bosne Gazi Isa-beg je, koliko se do sada zna na osnovu raspoloživih izvora, imao četiri sina i to Mehmeda Čelebiju, Ali-bega, Ahmed-bega i Hasan-bega. "U Dubrovačkom arhivu postoje dokumenti u kojima se posljednji put spominje Gazi Isa-beg i to 1470. godine. Te godine već dolazi novi sandžakbeg u Bosnu i to 26. aprila iste godine Ajas-beg. Od tada Isa-begu Ishakoviću nema spomena u Bosni. Ni do danas ne znamo gdje se nalazi njegov mezar", ističe Behija Zlatareva. Kaže da je Komisija za utvrðivanje lokacije ukopa osnivača grada Sarajeva i njegovog sina Mehmed-bega, čiji je i sama član, kontaktirala Skoplje. "Rekli su nam da tamo postoji mezar jednog njegovog sina i unuka, ali nema njegovog mezara. Moram kazati da iza mihraba u haremu Careve džamije ima jedan visoki nišan za kojeg tradicija veže da je tu ukopan Isa-beg Ishaković. A da li je tako ne zna se, jer nema natpisa. Moguće je, jer u jednoj od njegovih vakufnama se kaže da je Sarajevo cvijet meðu gradovima", kazala je Behija Zlatar, direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu.