Tribina udruženja žena “Merjem”

U organizaciji i pod pokroviteljstvom udruženja žena
„Merjem“, u Velikoj sali Mešihata održana je tribina pod nazivom „Važnost
čuvanja i negovanja zdravlja u životu žene“. 

O ovoj temi govorile su, predsjednica Udruženja prof. Misala
Pramenković i specijalista ginekolog Dr Suada Gicić Skenderi.

„Islam kao vjera, kao sistem, obuhvata sve sfere ljudskog
života“, rekal je na samom početku predsjednica Pramenković. Kako je naglasila,
„nema ni jedne životne sfere, a da nije regulisana šerijatskim direktivama“,
dodajući da se u tome „i ogleda univerzalnost i konitinuitet važenja i trajanja
šerijatskih propisa koji su bili aktuelni stoljećima, a tako će ako Bog da biti
i u budućnosti“.

Ona je podsjetila na osnovne islamske postulate, posebno na
konstantnu potrebu muslimana za proučavanjem, istraživanjem i ispitivanjem
svega onoga što čini dio njihovog života. U tom smislu, „islam kao vjera
stalno, nekada direktno, a nekada indirektno, podstiče svoje slijedbenike na
proučavanje i istraživanje svakog životnog područja, u šta normalno spada i
oblast medicine. Sami znate da prva direktiva, prvo obraćanje Allaha dž.š. svom
poslaniku Muhammedu a.s. jeste bilo u zapovednoj formi koja glasi – Uči ! –
Dakle, bila je to naredba opšteg karaktera koja glasi – istraživanje,
proučavanje i ispitivanje svega onoga što je važno za čovjekov život. Prije
svega, istraživanje onoga što je nužno za njegov opstanak na zemlji, preko
onoga što je važno odn. bitno, do onoga što čini lijepim, odn. uljepšava
čovjekov život na zemlji, kako bi na najbolji način ispunio svoju misiju
namjesnika na Zemlji.

Zdravlje je zapravo velika blagodat koja nam je data od
strane Allaha dž.š. i prema zdravlju se, kao i prema svakom amanetu moramo ophoditi
veoma ozbiljno i veoma odgovorno. U tom smislu, dužni smo učiniti sve što je u
našoj moći da sačuvamo svoje zdravlje. Božiji Poslanik, s.a.w.s. u jednom
hadisu kaže: „Nema niti jedne bolesti koju je Allah dž.š. dao, a da za nju nije
dao lijeka. Neko će ga znati, a neko neće. Osim jedne bolesti.“ Na to prisutni
ashabi upitaše – A koja je to bolest Božiji Poslaniče?- On odgovori: „To je
smrt.“ Dakle, jedino smrt kao pojava sa kojom se on suočava ne pruža mogućnost
bilo kakve intervencije. To je ono što je propisano od strane Allaha dž.š., a
sve ostalo je predmet čovjekovog posmatranja, proučavanja, itd. Iz samog
hadisa, iz njegovog dijela u kojem se spominje lijek – neko će ga znati, a neko
ne -, proističe da se lijek za neku bolest pronalazi ranije, za neku kasnije, a
za neku ( bolset ) se lijek možda nikada ne pronaðe. Ali, na čovjeku je da
radi, da istražuje i da se bavi medicinom. S druge strane, pomenuti hadis
podstiče muslimane da proučavaju polja medicine, da pronalaze lijekove, odnosno
i korisna sredstva koja će koristiti čovječanstvu.

Još jedan bitan aspekt ovog hadisa je da on u srce svakog
muslimana, odnosno u srce svakog bolesnika ulijeva nadu u ozdravljenje. To je
zaista veoma bitan psihički aspekt, doza neophodnog optimizma koja je veoma bitna
za ozdravljenje. Zašto? Jer se ( u hadisu ) spominje da je za svaku bolest
moguće pronaći lijek ukoliko se na tome ustraje.

Sa druge strane, ovaj hadis treba shvatiti poimanjem njegove
suštine – na nama je da proučavamo oblast medicine, da radimo na tome onoliko
koliko je to moguće, a dužinu vijeka opet odreðuje uzvišeni Allah dž.š..

U drugom hadisu, Božiji Poslanik s.a.w.s. kaže: „Tražite
lijek, liječite se! Nema niti jedne bolesti koju je Allah dž.š. dao, a da za
nju nije dao lijeka, osim jedne – a to je starost.“ Dakle, za razliku od
prijethodnog hadisa koji nam govori o smrti, ovaj nam hadis govori o starosti.
Njime se zapravo ukazuje na vremenitost, odnosno na uticaj vremena na čovjeka.
On ukazuje da čovjek nije u mogućnosti da spriječi prolaznost vremena u svom
životu, već je to nešto što je u nadliježnosti Allaha dž.š.. Ali, itekako
možemo da njegujemo svoje zdravlje i u tom smislu da učinimo sve ono što je do
nas, a ostalo je, kao što rekoh, u rukama Svevišnjeg Allaha dž.š..

U tom smislu i ova večerašnja tribina, koja je organizirana
pod pokroviteljstvom udruženja žena „Merjem“, ima za cilj da se više
informišemo o potrebi čuvanja i njegovanja svog zdravlja, da u tom cilju
saznamo mnogo korisnih informacija, da čujemo mnogo mudrih i korisnih savjeta
upravo od onih koji su najkompetentniji da o tome govore“, rekla je
predsjednica Udruženja Misala Pramenković.

Ovoj tribini naročitu važnost dalo je izlaganje Dr Suade
Gicić Skenderi. U Sali koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, sa pažnjom
je praćeno metodički postupno, sadržajno slojevito i argumentacijski bogato
predavanje ovog izuzetnog i višestranog pregaoca i stručnjaka.

Dr Gicić Skenderi je govorila o nekoliko najznačajnijih
aspekata u njegovanju i čuvanju zdravlja svake žene i djevojke, bez obzira na
starosnu dob.  

Lična higijena žene, kako je Dr Skenderi istakla,
predstavlja preduslov njenog zdravlja, a dobra informisanost – nešto bez čega
se ne smije ni zamisliti njena svakodnevica.

Pored toga, redovne lekarske kontrole, pregledi i konsultacije,
predstavljaju po njenim riječima nezaobilazan uslov da žena svoj organizam,
posebno reproduktivne organe, sačuva od bolesti ili znatno umanji rizik
njihovog nastanka i razvoja. Dr Gicić Skenderi je u tom smislu govorila o
predrasudama žena o odlasku lekaru, kako ih razbiti i šta treba imati na umu
kada je u pitanju uspostavljanje korektnog i poželjnog odnosa izmeðu lekara i
pacijentkinje.

Posebnu pažnju u svom izlaganju posvetila je prožimanju dva
značajna segmenta: svakodnevice žena ovog podneblja i potrebi usvajanja
standarda savremene kulture življenja. Pravi odgovori na pitanja – kako žena
može promijeniti sopstvene loše navike i o čemu treba u svakom momentu života
da vodi računa, predstavljaju garanciju da će žena uspjeti da odgovori svim zahtjevima
uloge koja joj po Božijim i prirodnim zakonima pripada – uloge emotivnog i
moralnog oslonca porodice, a posebno ključnog faktora za društveno pozitivno i
pravilno odgajanje djece.

Dr Suada Gicić Skenderi je svojim podrobnim izlaganjem
razbila debeo obruč zabluda o tome šta za ženu predstavlja prirodan poroðaj,
kako majka treba da se odnosi prema dojenju djeteta i o čemu treba da vodi
računa u periodu u toku i nakon trudnoće. Ona je podsjetila da upravo savremena medicinska istraživanja potvrðuju
ispravnost islamskih imperativa i preporuka ženi – muslimanki, naglasivši da
svaka muslimanka treba sa ponosom, razboritošću duha i pažnjom iskrenog
vjernika da pristupi njihovom slijeðenju.

Naročit akcenat u toku predavanja, dala je značaju pravilnog
odgajanja djevojčica i djevojaka, u čemu najvažniju ulogu imaju upravo majke,
koje svojim pravilnim stavovima mogu najviše doprinijeti zdravlju svojih
kćerki. U tom smislu, Dr Gicić Skenderi je rekla da se o zdravlju ženske
populacije vodi računa ne tek od doba adolescencije, već od vremena kada je
žensko dijete još u povoju.

Brojna pitanja na koja je, nakon predavanja, sa puno stručne
pažnje i toplog entuzijazma odgovarala Dr Skenderi, bila su najbolji dokaz
koliko su ovakve tribine dragocjene i potrebne svakoj muslimanki, bez obzira na
starosnu dob.

Senada Leković