Nezaboravimo ih  jer su čuvali dostojanstvo vjere i nacije!

Ne zaboravimo Bošnjake Plava i Gusinja koji su 5. marta 1913. godine
javno strijeljani samo zato što nisu htjeli da se odreknu svog
nacionalnog identiteta i svoje islamske vjere.

Mula Sado Musić
Demo Marković
Junuz Nugov Omeragić
Hajro Nurov Omeragić
Ago Jakupov Ferović
Emin Jakupov Ferović
Šećo Ferović
Mazo Hadžimušević
Hako Hadžimušović
Osman-aga Bilalagin Šehović
Bećo Alimuli

Sjetimo se imena ovih heroja koji su ubijeni na zvjerski način.
Dostojanstvo bošnjačkog imena i islamskog ponosa zahtjeva od nas da
ovim ljudima odamo poštovanje, a njihove sjene se neće smiriti dok se
ne postaramo da na vidjelo izaðe puna istina o ovom dogaðaju a mjesto
na kojem su ubijeni se obelježi spomen pločom ili nekim drugim
prigodnim znakom, da se time pokaže da narod plavsko-gusinjskog kraja
neće nikada zaboraviti zulum i zločine koji su počinjeni nad njihovim
precima 1912.-1913. godine.

Strijeljani su pred nasilno sakupljenim narodom, ne samo punoljetni
muškarci, već i žene sa djecom u naručju. Jedanaest Plavljana čuvenih
po dobročinstvu ne samo u Plavu i Gusinju nego i šire, povezani su na
jedan konopac i prislonjeni uza zid. Neke druge koji nisu ubijeni
mučeni su i sakaćeni kao Emin Jakupov Ferović kojem je izvaðeno oko
bajonetom samo zato što nije htio da prihvati ljubljene pravoslavnog
krsta i da se odrekne svoje vjere i nacije.

Zabroravljajući njih zaboravićemo i sebe! Omalovažavajući njihovu žrtvu omalovažavamo i sebe!

BUDITE PONOSNI NA OVE HEROJE, BUDITE PONOSNI ŠTO STE BOŠNJACI!

10 genocida nad Bošnjacima

PRVI GENOCID nad Bosnjacima je od 1683. do 1699. godine. To je prvi
genocid i prva prava, velika i kolektivna tragedija muslimana koja se
dogaða tokom i poslije velikog ili bečkog rata izmeðu Turskog carstva i
Austrije.

DRUGI GENOCID nad Bosnjacima dogaða se na prijelazu iz 17. u 18.
stoljeće, tačnije 1711. godine uoči Badnje večeri. Te noći je izvršena
takozvana "istraga poturica", kada je približno 1000 muslimana, koliko
ih je, prema mjerodavnim dokazima, tada živjelo na području "Stare Crne
Gore" koja se sastojala od svega četri nahije sa sjedištem u Cetinju,
bilo pobijeno ili izbjeglo u Nikšić i selo Tudemile kod Bara.

TREÆI GENOCID nad Bosnjacima, koji će poznati srpski historičar i
diplomata Stojan Novaković označiti kao "generalno trebljenje Turaka –
muslimana iz naroda" dogaða se na tlu Srbije izmeðu 1804. i 1820.

ČETVRTI GENOCID nad Bosnjacima Hati-š-Šerifa iz 1830. i njegova
aneksa iz 1833. godine, kojima je Srbija stekla status vazalne
autonomne kneževine unutar Osmanskog carstva.

PETI GENOCID Poslije ustanka u Hercegovini, potaknutih i voðenih uz
pomoć Srbije i Crne Gore, dolazi do Berlinskog kongresa (1878. godine)
na osnovu čijih odluka, dotadašnje autonomne kneževine Srbija i Crna
Gora stiču potpunu državnu neovisnost, ali i uveliko proširuju svoje.

ŠESTI GENOCID nad Bosnjacima poljedica je austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine.

SEDMI GENOCID nad Bosnjacima Sandžaka i Crne Gore, kao i pokušaj nasilnog pokrštavanja muslimana u Plavu i Gusinju;

OSMI GENOCID nad muslimanima traje od osnutka Kraljevine Srba,
Hrvata i Slovenaca 1918. godine do propasti Kraljevine Jugoslavije
1941. godine.
Naglašavamo da je 1919. godine takoðer ubijeno 450 najuglednijih graðana plavsko-gusinjsnog kraja.

DEVETI GENOCID nad muslimanima traje od 1941. do 1945. godine. Prema
dosadašnjim istraživanjima Kocovića, Zerjavića, Dedijera i Miletića,
sve nemuslimana, Drugi svjetski rat je odnio 103.000 muslimanskih
života.

DESETI GENOCID, najbrutalniji, najzvjerskiji i najveći genocid nad
muslimanima u Bosni i Hercegovini traje od aprila 1992. godine do
zavrsetka rata…

(www.bosnjaci.net)