HomeAktuelnostiReisu-l-ulema u Parizu 28. Oktobra 2009. Aktuelnosti 510 Pariz, 28. oktobar 2009. (MINA) – U utorak 27. 10. 2009. je u sjedištu UNESC-a u Parizu reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, kao dobitnik UNESCO-ve nagrade za mir Feliks Ufajet Boanji (Félix Houphouët-Boigny), prisustvovao svečanosti povodom dvadesete godišnjice od osnivanja nagrade. Uz veliki broj diplomata i UNESCO-vih specijalnih izaslanika u svijetu, svečanosti je prisustvao i bosanski ambasador u Parizu Almir Šahović. Reisu-l-ulema za vrijeme druge sesije Meðunarodne komisije UNESCO-aza mir pod predsjedavanjem Marija Soareza (Márío Soares), bivši ortugalski predsjednika Kao što je poznato UNESCO-va nagrade za mir Feliks Ufajet Boanji (Félix Houphouët-Boigny) osnovana je 1989. godine u čast Feliksa Ufoeta Boanjia (Félix Houphouët-Boigny), prvog predsjednika Republike Obale Slonovače, koji se zalagao za totalni mir u svijetu po principu ustavne preambule, kao temeljne filozofije, UNESCO-a u kojoj se kaže: „Budući da ratovi počinju u glavama ljudi, onda je nužno da se u glavama ljudi izgraðuje mir". Stoga, UNESCO-va nagrada za mir Felix Ufajet Boanji dodjeljuje se osobama koje svojim radom i djelovanjem promoviraju mir u svijetu i dijalog meðu ljudima i narodima. Meðu dobitnicima ove nagrade su velika svjetska imena od Nelsona Mandele (1991) do Jasara Arafata (1993), Džimi Kartera (1994) do Luiza Lule Da Silvija (2008). Reisu-l-ulema za vrijeme druge sesije Meðunarodne komisije UNESCO-aza mir pod predsjedavanjem Marija Soareza (Márío Soares), bivši ortugalski predsjednika Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je dobitnik UNESCO-ve nagrade za mir Felix Ufajet Boanji za 2003. godinu zajedno sa kardinalom Rodžerom Ečagarijom (Cardinal Roger Etchegaray) za doprinos miru i meðuvjerskom dijalogu u svijetu. Istodobno, reisu-l-ulema Cerić je postao punopravni član UNESCO-ve komisije za mirovna istraživanja, kojom predsjedava Henri Kisindžer, bivši državni sekretar SAD-a i dobitnik Nobelove nagrada. Članovi ove komisije su još princeza Mozah Bint Nassar el-Misnad iz Katara, Havijer Perez, bivši generalni sekretar UN-a, princ Hasan bin Talal iz Jordana. Generalni sekretar komisije je Aliun Traore (Alioune Traoré). Reisu-l-ulema sa bivšim generalnim sekretarom Koičira Mucurom (Koïchiro Matsuura) i novoizabranom sekretaricom UNESCO-a Irinim Bukovom Na svečanosti povodom dvadesete godišnjice UNESCO-ve nagrade Feliks Ufajet Boanji govorio je odlazeći generalni sekretar UNESCO-a Koičira Macurom (Koïchiro Matsuura) u prisustvu novoizabrane generalne sekretarice UNESCO-a Irine Bukove. Oba sekretara UNESCO-a su se sastali sa članovima Komisije Feliks Ufajet Boanji za mirovna istraživanja, koja je ovim povodom održala dvodnevno drugu sjednicu o temi: „Mjesto religije u meðunarodnim odnosima i mirovna istraživanja u 21. stoljeću". Kao dobitnik UNESCO-ve nagrade za mir Felix Ufajet Boanji (Félix Houphouët-Boigny) za 2003. god., reisu-l-ulema se upisuje u knjigu prijatelja povodom dvadesete godisnjice Reisu-l-ulema Cerić je danas govorio na prijepodnevnoj sesiji o temi: „Mjesto religije u mirovnim istraživanjima na Balkanu". Naglašavajući da su svi veliki mislioci u svoje doba posvećivali veliku pažnju problemu rata i mira, reisu-l-ulema Cerić je ukazao na važnost mira i stabilnosti na Balkanu ne samo za narode Balkana, već i za Europu te izmeðu ostalog rekao: Kao dobitnik UNESCO-ve nagrade za mir Felix Ufajet Boanji (Félix Houphouët-Boigny) za 2003. god., reisu-l-ulema se upisuje u knjigu prijatelja povodom dvadesete godisnjice – Europa mora ozbiljno shvatiti da se pitanje rata i mira na Balkanu ne smije prepustiti slučaju, već to pitanje mora biti u središtu pažnje ne samo političara, već svih mislećih ljudi koji su svjesni da je pitanje rata i mira uvijek pitanje života i smrti. Zato svaki sukob predpostavlja borbu za zdravu pamet i ljudsko dostojanstvo. Na Balkanu je uvijek bilo dovoljno zdrave pameti da nadjača ratne sukobe i ljudska stradanja. Samo onda kada je bio zaboravljen ili zapostavljen, Balkan se nametao kao problem rata ili mira. Činjenica da je Balkan najgušće naseljeno područuje sa različitim vjerama, kulturama, jezicima i običajima najbolje govori da ljudi na Balkanu znaju da žive i rade u jedinstvu različitosti. Stoga je jako važno da se proces meðunarodne pravde, nakon genocida u Bosni i Hercegovini, dovede do kraja, a to znači da svi ratni zločinci dobiju pravo na kaznu, te da se svim žrtvama genocida povrati ljudsko dostojanstvo na načelima istine i pravde, koja nas mogu voditi do istinskog mira i pomirenja – zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoje izlaganje u Parizu.
