Reisu-l-ulema u Parizu

ImagePariz, 28. oktobar 2009. (MINA) – U utorak 27. 10. 2009.
 je u sjedištu UNESC-a u Parizu reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić, kao
dobitnik UNESCO-ve nagrade za mir Feliks Ufajet Boanji (Félix Houphouët-Boigny),
prisustvovao svečanosti povodom dvadesete godišnjice od osnivanja nagrade. Uz
veliki broj diplomata i UNESCO-vih specijalnih izaslanika u svijetu, svečanosti
je prisustvao i bosanski ambasador u Parizu Almir Šahović.

 

Reisu-l-ulema za vrijeme druge sesije Meðunarodne komisije UNESCO-aza mir

pod predsjedavanjem Marija Soareza (Márío Soares), bivši ortugalski predsjednika

Kao što je poznato UNESCO-va nagrade za mir Feliks Ufajet Boanji (Félix Houphouët-Boigny)
osnovana je 1989. godine u čast Feliksa Ufoeta Boanjia (Félix
Houphouët-Boigny), prvog predsjednika Republike Obale Slonovače, koji
se zalagao za totalni mir u svijetu po principu ustavne preambule, kao
temeljne filozofije, UNESCO-a u kojoj se kaže: „Budući da ratovi
počinju u glavama ljudi, onda je nužno da se u glavama ljudi izgraðuje
mir". Stoga, UNESCO-va nagrada za mir Felix Ufajet Boanji dodjeljuje se
osobama koje svojim radom i djelovanjem promoviraju mir u svijetu i
dijalog meðu ljudima i narodima. Meðu dobitnicima ove nagrade su velika
svjetska imena od Nelsona Mandele (1991) do Jasara Arafata (1993),
Džimi Kartera (1994) do Luiza Lule Da Silvija (2008).

 

Reisu-l-ulema za vrijeme druge sesije Meðunarodne komisije UNESCO-aza mir

pod predsjedavanjem Marija Soareza (Márío Soares), bivši ortugalski predsjednika

 

Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je
dobitnik UNESCO-ve nagrade za mir Felix Ufajet Boanji za 2003. godinu
zajedno sa kardinalom Rodžerom Ečagarijom (Cardinal Roger Etchegaray)
za doprinos miru i meðuvjerskom dijalogu u svijetu. Istodobno,
reisu-l-ulema Cerić je postao punopravni član UNESCO-ve komisije za
mirovna istraživanja, kojom predsjedava Henri Kisindžer, bivši državni
sekretar SAD-a i dobitnik Nobelove nagrada. Članovi ove komisije su još
princeza Mozah Bint Nassar el-Misnad iz Katara, Havijer Perez, bivši
generalni sekretar UN-a, princ Hasan bin Talal iz Jordana. Generalni
sekretar komisije je Aliun Traore (Alioune Traoré).

Reisu-l-ulema sa bivšim generalnim sekretarom Koičira Mucurom (Koïchiro Matsuura)

i novoizabranom sekretaricom UNESCO-a Irinim Bukovom

Na svečanosti povodom dvadesete
godišnjice UNESCO-ve nagrade Feliks Ufajet Boanji govorio je odlazeći
generalni sekretar UNESCO-a Koičira Macurom (Koïchiro Matsuura) u
prisustvu novoizabrane generalne sekretarice UNESCO-a Irine Bukove. Oba
sekretara UNESCO-a su se sastali sa članovima Komisije Feliks Ufajet
Boanji za mirovna istraživanja, koja je ovim povodom održala dvodnevno
drugu sjednicu o temi: „Mjesto religije    u meðunarodnim odnosima i
mirovna istraživanja u 21. stoljeću".

Kao dobitnik  UNESCO-ve nagrade za mir Felix Ufajet Boanji (Félix Houphouët-Boigny) za 2003. god.,

reisu-l-ulema se upisuje u knjigu prijatelja povodom dvadesete godisnjice

Reisu-l-ulema Cerić je danas govorio na prijepodnevnoj sesiji o temi: „Mjesto religije u mirovnim istraživanjima na Balkanu".

Naglašavajući da su svi veliki mislioci
u svoje doba posvećivali veliku pažnju problemu rata i mira,
reisu-l-ulema Cerić je ukazao na važnost mira i stabilnosti na Balkanu
ne samo za narode Balkana, već i za Europu te izmeðu ostalog rekao:

 

Kao dobitnik  UNESCO-ve nagrade za mir Felix Ufajet Boanji (Félix Houphouët-Boigny) za 2003. god.,

reisu-l-ulema se upisuje u knjigu prijatelja povodom dvadesete godisnjice

 

– Europa mora ozbiljno shvatiti da se
pitanje rata i mira na Balkanu ne smije prepustiti slučaju, već to
pitanje mora biti u središtu pažnje ne samo političara, već svih
mislećih ljudi koji su svjesni da je pitanje rata i mira uvijek pitanje
života i smrti. Zato svaki sukob predpostavlja borbu za zdravu pamet i
ljudsko dostojanstvo. Na Balkanu je uvijek bilo dovoljno zdrave pameti
da nadjača ratne sukobe i ljudska stradanja. Samo onda kada je bio
zaboravljen ili zapostavljen, Balkan se nametao kao problem rata ili
mira. Činjenica da je Balkan najgušće naseljeno područuje sa različitim
vjerama, kulturama, jezicima i običajima najbolje govori da ljudi na
Balkanu znaju da žive i rade u jedinstvu različitosti. Stoga je jako
važno da se proces meðunarodne pravde, nakon genocida u Bosni i
Hercegovini, dovede do kraja, a to znači da svi ratni zločinci dobiju
pravo na kaznu, te da se svim žrtvama genocida povrati ljudsko
dostojanstvo na načelima istine i pravde, koja nas mogu voditi do
istinskog mira i pomirenja – zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoje
izlaganje u Parizu.