Zajednica sandžačke dijaspore traži formiranje prekogranične regije

"Sada ne postoji perspektiva za ekonomsko ulaganje i to treba
mijenjati i stvoriti uslove da se može ulagati, zaraðivati, da narod
može živjeti od svog rada i, konačno, da i Crna Gora i Srbija imaju
interesa od ulaganja Sandžaklija koji su otišli odavde. A oni bi imali
interesa ukoliko bi vodili politiku kakva se sugeriše iz Sandžaka",
rekao je Ahmatović.

Vjeruje da Crna Gora i Srbija moraju uložiti malo više napora da
razumiju sandžački narod koji "ničim nije zaslužio da ga posmatraju kao
opasnost budućeg razvoja".

"Naprotiv, mi smo jedan stabilizirajući faktor ovdje. Sandžačka
dijaspora čeka da se dogode te promjene i ona je spremna da ulaže jer
svako voli da uloži u svoju kuću i da unapreðuje svoj narod, kulturu,
dom. To je motiv ZSD čiji kapital sigurno nije mali. Kada bi se on
koncentrisao, koliko je Sandžaklija po bijelom svijetu, bio bi stvoren
fond veći nego što su godišnji budžeti Crne Gore i Srbije skupa”, tvrdi
Ahmatović.

Sjedište Zajednice sandžačke dijaspore je u Frankfurtu, a
predstavništva ima u svim većim njemačkim gradovima, kao i u drugim
zemljama Evrope. Raznim donacijama pomažu bošnjački narod na prostorima
bivše Jugoslavije, a naročito organizacije iza kojih stoji sandžački
muftija Muamer Zukorlić sa kojim imaju ideološku i svaku drugu saradnju.

Sandžak kao prekogranična regija

Ahmatović ističe da ZSD perspektivu Sandžaka vidi u stvaranju
prekogranične regije po evropskom modelu. On vjeruje da je to projekat
koji je realan i neminovan, te da bi njegovom realizacijom Crna Gora i
Srbija bile bliže ulasku u EU.

Ako smo mi dali povjerenje nezavisnosti
Crne Gore, Srbije i podržali sve njihove državne projekte i uvijek bili
lojalni vlasti, čudi zašto se nama ne da povjerenje da dobijemo
prekograničnu regiju “Sandžak kao prekogranična regija nije ništa
drugo nego projekat jedne evropske regije koja postoji kao primjer i
funkcioniše. To je rezultat evropskih iskustava u prevazilaženju
odreðenih problema manjinskih i većinskih naroda i njihovog
nerazumijevanja. Evropljani su to kroz svoju istoriju, tražeći rješenje,
došli do regionalizma, kao evropskog koncepta i naš zahtjev je u skladu
s tim”, rekao je Ahmatović.

Smatra da bi prekogranična regija u pozitivnom smislu promijenila i
odnos ljudi na ovim prostorima, a Bošnjaci dobili jedan vid povjerenja.

"Ako smo mi dali povjerenje nezavisnosti Crne Gore, Srbije i podržali
sve njihove državne projekte i uvijek bili lojalni vlasti, čudi zašto
se nama ne da povjerenje da dobijemo prekograničnu regiju. To bi
doprinijelo da Bošnjaci ostaju na ovim prostorima umjesto da se stalno
raseljavaju”, rekao je Ahmatović.

Vratiti povjerenje iseljenika

Mnogi iseljenici su, ističe on, otišli nezadovoljni sa svojih
ognjišta i još strahuju da su ovo trusni i rizični prostori, za ulaganje
i život. Ahmatović smatra da ih treba uvjeriti u suprotno kako bi se
vratili i investirali.

“Ako bi se Crna Gora i Srbija korektnije odnosile prema pitanju
regionalizma kao evropskog projekta, onda bi se moglo napraviti niz
projekata koji bi prvo valorizovali jeftinu radnu snagu, poljoprivredne,
turističke i druge resurse koji postoje. To bi, prije svega, ojačalo
ekonomsku osnovu matičnih država“, rekao je Ahmatović.

“Crna Gora nema ekonomske logike da usporava ovaj projekat, ona bi
morala da ga podrži, naravno, vjerujući svom narodu koji je dao
bezrezervnu podršku svim njenim projektima. Ako mi ulazimo u Evropu,
ona podrazumijeva ove granice koje postoje i podržava regionalizam kao
njen koncept rješavanja unutarevropskih problema koji nastaju kao
rezultat nacionalnih trvenja i nesporazuma”, rekao je Ahmatović.