Zukorlić: Podjelu na Sarajlije i Sandžaklije kreiraju probeogradski i antimuslimanski “igrači”

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorlić, najmlaði je muftija u Evropi, a možda i u svijetu, čovjek kojeg jedni doživljavaju kao borca za prava Bošnjaka, a drugi ga osporavaju i optužuju za rušenje državnih institucija Republike Srbije, čovjek koji je uzburkao Srbiju svojim političkim angažmanom, u intervjuu za Fenu kaže da je zadatak Bošnjaka uspostava i jačanje bošnjačkih nacionalnih institucija, te da je interes svih Bošnjaka svijeta očuvanje i izgradnja države Bosne i Hercegovine kao matice.Zukorlić naglašava da se kapacitet i kvalitet jednog naroda mjeri njegovom
snagom da bude organiziran, odnosno civiliziranost jednog naroda procjenjuje
se njegovom sposobnošću da bude organiziran, a „mi imamo raskorak izmeðu
onoga što je dubinska, bošnjačka i islamska kultura u pogledu onoga što
predstavljamo kao nacionalni korpus koji je lišen institucionalnog života
skoro 100 godina. Dvadeseti vijek je obilježila bošnjačka nacionalna
obezglavljenost koja je dovela do toga da imamo krizu u institucionalnom
smislu, u individualnom hvala Bogu ne“. 
– Zato je naš nacionalni zadatak uspostava i jačanje bošnjačkih nacionalnih
institucija koje će objediniti Bošnjake BiH, Sandžaka, Kosova, Makedonije,
dijaspore. Bošnjački nacionalni interes "broj jedan" za sve
Bošnjake svijeta je očuvanje i izgradnja države BiH kao matice. 

Na pitanje o "animozitetu Sarajlija prema Sandžaklijama“, Zukorlić kaže
da je to antibošnjački projekt koji ima korijene u Beogradu i čiji su
protagonisti, nažalost, probeogradski i antimuslimanski igrači ovdje u
Sarajevu, koji ovdje igraju na razjedinjavanju i atomizaciji „jer će prvo
dijeliti ljude na Bosance i Sandžaklije, a potom na Sarajlije i nesarajlije,
vratničane i bistričane, znači, atomizacija kojoj nema kraja i koja ima za
cilj potpunu denacionalizaciju Bošnjaka, obezglavljivanje Bošnjaka i
okretanje jednih protiv drugih. 

– To Bošnjaci moraju smatrati kao maligni karcinom i tome se moraju
suprotstaviti – kaže Zukorlić. 

Smatra pogrešnim tezu da se treba odreći nacionalnog, zbog multietničke
strukture BiH jer „onda na jednoj strani imamo dekadencu ili potpuno
zaostajanje nacionalnog, a na drugoj strani imamo one koji misle da po svaku
cijenu treba afirmirati nacionalno a zapostaviti državno, a to su dvije trake
puta koje treba da se dopunjuju“. 

– Moj akcent je na institucionalizaciji bošnjačkog nacionalnog identiteta,
interesa i djelovanja. U tom pogledu mislim da je osnivanje Bošnjačke
akademije nauka i umjetnosti (BANU) jedan od najvažnijih iskoraka. Sada je
neophodna afirmacija i aktiviranje tog projekta – kaže Zukorlić. 

Pojašnjavajući funkciju i cilj BANU-a, sandžački muftija kaže da je to
društvo mislećih ljudi koji se bave naučnim istraživanjima i obrazovanjem, te
da je ta institucija nastala kao nacionalna potreba svih Bošnjaka svijeta i
„da je sreće da je još mnogo ranije formirana, ali eto onog trenutka kada je
stanje sazrjelo a to je godinu dana od osnivanja“. 

Bošnjačka nacionalna fondacija takoðer je strateški projekt „iz razloga što
imamo situaciju da je nedovršena država BiH dovela do toga da institucije s
tradicijom poput pozorišta, muzeja, prosto nemaju svoj budžet, nemaju onoga
ko će o njima voditi brigu da bi preživjele. 

– Činjenica je da nedostaje sloboda u pojedinim institucijama države BiH koje
bi trebale da budu u službi graðana. Pa imamo paradoks da institucije koje su
finansirane od graðana sav svoj kapacitet koriste da razaraju vjersko i
nacionalno tkivo, odnosno identitet tih graðana – smatra Zukorlić. 

Kao primjer navodi da su Jevreji imali Svjetski jevrejski kongres dok nisu
imali državu, te su iz tog kongresa servisirani svi nacionalni interesi
Jevreja svijeta, „a mi, muslimani, valja nam učiti i uzeti mudrost gdje god
je naðemo“.

– I nama je sada potreban svjetski bošnjački kongres, zato što imamo
nedovršenu državu BiH, koja ne može servisirati ni interese samih graðana
BiH, a kamoli mene kao Bošnjaka izvan BiH. Prema tome, ja sam zakinut i imam
pravo na dodatne mehanizme i neću se pomiriti dok se ti mehanizmi ne naprave.
Zadatak broj jedan je institucionalizacija bošnjačkog nacionalnog tijela –
naglašava Zukorlić. 

Kaže da je BANU svojevrsni nacionalni mozak bošnjačkog naroda i jedina je
institucija toga tipa, jer prosto ne postoji misleće tijelo koje se bavi naučnim
istraživanjima, promišljanjem, temama od izuzetnog značaja za bošnjački
nacionalni opstanak. To je nešto što imaju svi narodi i sve nacije svijeta. S
obzirom na nedovršene nacionalne procese u pogledu državotvornosti i u
pogledu kulturologije i ostalih segmenata identiteta, evo mi to činimo.
Očekujem da će BANU vršiti svoju ulogu u skladu s izazovima i potrebama –
kaže Zukorlić. 

U nastavku razgovora navodi da Bošnjaci nacionalni identitet crpe iz
svog etničkog porijekla i etničke bošnjačke predislamske i predslavenske
tradicije „ali isto tako najznačajniji aspekt našeg identiteta je naša
islamska tradicija, i mi smo najpozvaniji da sopstveni identitet afirmiramo
kroz znanje, obrazovanje i nauku, što jeste jedan od osnovnih principa naše
islamske tradicije, jer je prva kur'anska poruka ‘uči u ime tvoga Gospodara
koji stvara'“. 

Djelovanje udruženja Bošnjaka u Evropi i svijetu mnogi nazivaju pan-bošnjačko
buðenje, iako je to kolokvijalni izraz, muftija je rekao kako je to za njega
prihvatljiv izraz, jer je to definitivno novi talas bošnjačkoga buðenja. 

– Nažalost, talas koji se desio devedestih godina 20. vijeka kroz politički
pokret SDA, koja je pokušala objediniti sve Bošnjake Balkana i dijaspore,
doživio je svojevrsni neuspjeh, a sada je na nama da ne dozvolimo da zbog
neuspjeha jednog političkog projekta mi odustanemo od elementarnih
nacionalnih interesa, a jedan od ključnih interesa jeste uvezivanje Bošnjaka
ma gdje oni živjeli – pojašnjava Zukorlić. 

S obzirom na činjenicu da BiH kao matična država svih Bošnjaka nije tako
ustavno ustrojena, da bi bila nacionalna država koja se brine o Bošnjacima
izvan BiH, Zukorlić je naglasio da to predstavlja obavezu više da imamo
alternativne oblike organizovanja, a jedna od tih organizacija je Bošnjačka
kulturna zajednica, „koja je već prerasla u kulturno-nacionalni projekt i
pokret koji je krenuo iz Sandžaka prema svijetu, s ambicijom kulturne
organizacije koja će biti bliska i neće se baviti elitističkom kulturom i
umjetnošću, već svim segmentima oživljavanja i baštinjenja bošnjačke kulture,
zapravo predstavljat će faktor povezivanja svih Bošnjaka na Balkanu i u
svijetu općenito“. 

O aktuelnoj situaciji unutar Islamske zajednice Srbije i Sandžaka muftija
Zukorlić kaže kako se beogradski režim ne miri s činjenicom da u BiH i
Sandžaku postoji slobodna Islamska zajednica, jer je cijeli 20. vijek bio
obilježen time da je Islamska zajednica bila kontrolirana od režima u
Beogradu i da je korištena da legalizira antimuslimanske i antibošnjačke
projekte. 

– Bošnjaci se izbacuju iz Ustava dok tamo neka ‘ahmedija’ sjedi u parlamentu
i legalizira taj antimuslimanski i antibošnjački čin; kada se ukidaju neka
prava, kada se vrši diskriminacija, uvijek je postojala ta ‘dežurna ahmedija’
koja je simbolički to legalizirala. Reformom u Islamskoj zajednici
1993.godine to smo zaustavili i izborili se za autonomnost Islamske
zajednice, koja je garantirana Ustavom te države – kaže Zukorlić. 

Meðutim, dodao je, kada nisu mogli zaustaviti projekte da se i mi pretvorimo
u poltrone prema državnom režimu u Beogradu i da služimo njihovim, a ne našim
islamskim i bošnjačkim interesima, oni su pokušali oteti Islamsku zajednicu.
Kada u tome nisu uspjeli onda su je pokušali pocijepati, i uspjeli su
nažalost da 20-tak i više imama izdvoje i navodno formiraju paralelnu
Islamsku zajednicu. 

Naglasio je kako je to antiustavni, anticivilizacijski, antizakonski,
antihumani čin, “to je direktna agresija Beograda na Islamsku zajednicu, te
prema tome, tu je Zilkić potpuno nebitan faktor, jer da nije Zilkić, onda bi
bio neko drugi. To je projekt beogradskog režima kojim treba da se otupi
oštrica ovog slobodarskog pokreta koji je nastao u Islamskoj zajednica
Sandžak“. 

Zukorlić je ponovio da je to atak na slobodu, i vjersku i nacionalnu, i
pokušaj da se Bošnjaci kroz Islamsku zajednicu ponovno poltroniziraju, a „mi
ne prihvatamo poltronski odnos prema državi, mi želimo partnerski odnos što
jeste predviðeno Ustavom države, ali i što jeste naše duhovno i
civilizacijsko pravo“. 

– Znači to nije problem unutar muslimana Sandžaka, jer vi znate da smo mi
Sandžaklije najsložniji narod na svijetu, prema tome, to je bio i ostao
projekt Beograda, kojim je trebalo oslabiti i naš vjerski i nacionalni razvoj
i ugroziti slobodarski pokret Bošnjaka koji je krenuo iz Sandžaka jer je
Islamska zajednica bila gnijezdo iz koje je nikao Internacionalni univerzitet
u Novom Pazaru, iz kojeg je organizirana vjerska nauka, oživljena vakufska
imovina, osloboðeno Bošnjačko nacionalno vijeće, to su bili veliki nacionalni
projekti koje je Beograd opstruirao- precizira sandžački muftija. 

Na pitanje hoće li se politička situacija u Srbiji promijeniti izborom
Tomislava Nikolića za predsjednika, Zukorlić je bez okolišanja napravio
distinkciju izmeðu doskorašnjeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića i
novoizabranog Tomislava Nikolića rekavši "da će se situacija promijeniti
tako da ćemo imati potpuno demaskiranu i jasnu srpsku politiku prema
Bošnjacima“. 

– Ako biram izmeðu ‘licemjernog demokrate’ i ‘iskrenog četnika’, više volim
imati ovog drugog za kojeg znam šta mi misli, a to sam rekao i u Beogradu, a
evo ponavljam i vama u Sarajevu -kazao je Zukorlić. 

Pojašnjava da je do sada na sceni bila maskirana antibošnjačka politika
simbolizirana u Borisu Tadiću koji je bio „evropski ljubimac i koji je protiv
Bošnjaka i iz BiH i Sandžaka mogao raditi što hoće“. 

Kaže da je Tadić jedno pričao u Beogradu, drugo u Banjoj Luci, treće u
Bruxellesu, četvrto u Ankari, a sada ćemo imati jasnu politiku, a onda ćemo
se morati prema toj politici odrediti, jer će Nikolić „voditi politiku koja
će biti jasna i transparentna“. 

– Ja sam se borio za obaranje Borisa Tadića, nisam se borio za dovoðenje
Tomislava Nikolića, to je ogromna razlika, ali smatram da je ovo bolje
rješenje i za Sandžak i za BiH jer ćete imati potpuno jasnu situaciju i znat
ćete šta vam predsjednik Srbije misli. 

U intervju za FENU sandžački muftija nije želio komentirati aktuelnu
političku situaciju u BiH nakon koalicionih prekomponiranja rekavši kako se
ne bavi dnevno-političkim pitanjima u BiH. 

– Ja promatram tu scenu u mjeri u kojoj ona ima nacionalne implikacije i u
mjeri u kojoj ima sandžačke implikacije, jer je moj problem što sam ja
principijelno za promjene, ja kažem ‘i kad nemate kreča krečite sobu tako što
ćete pomjeriti ormare i počistiti prašinu’- kazao je na kraju razgovora
sandžački muftija Muamer ef. Zukorlić, koji je u petak boraveći u Srebrenici
najavio da će se registrirati u toj općini kako bi na predstojećim lokalnim
izborima mogao glasati za izbor načelnika Općine Srebrenica. 

(Fena)