HomeGlas islamaAnalizeKo će biti novi bh. reis? 1. Augusta 2012. Analize 1546 U izboru za novog reisu-l-ulemu, razni politički krugovi u BiH, a i van nje, itekako imaju interesa. Ali, zasigurno, ne postoji politički faktor na bh. društveno-političkoj sceni koji može odrediti ishod izbora. Autor: Mirnes Kovač Sa 31. julom, ove godine istekao je rok za evidentiranje ličnosti za kandidate za izbor reisu-l-uleme Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini. Iz 13 izbornih okruga za kandidaturu je predloženo pet ličnosti, četiri aktuelna i jedan bivši muftija. Naime, cijelo vrijeme se u bh. medijima govori o kandidatima, ali zbog specifičnosti procedure, treba naglasiti da se još uvijek radi o "evidenciji za kandidate". Dakle, konačnu listu od tri kandidata odreðuje Sabor, najviše zakonodavno tijelo Islamske zajednice. Primopredaja dužnosti bit će obavljena 19. novembra 2012. Jedan od te trojice biće četrnaesti reisu-l-ulema u povijesti Islamske zajednice u BiH. Inače, ove 2012. godine, 17. oktobra, navršava se tačno 130 godina rada i djelovanja institucije reisu-l-uleme kao "simbola vjere i zajednice muslimana." Prvu "menšuru", odnosno, ovlaštenje o poglavarstvu prvom bosanskom reisu-l-ulemi Mustafi Hilmi ef. Hadžiomeroviću izdao je istanbulski šejhu-l-islam, vrhovni vjerski autoritet Osmanskog carstva, devetog februara 1882. godine. Tu ovlast je 17. oktobra iste godine potvrdio austrougarski car Franjo Josip, prvi suveren carevine koja je tada vladala Bosnom. Glasanje za jednog od trojice Nakon završetka ovogodišnjeg ramazana, predviðeno je da se održi sjednica Sabora IZ, na kojoj će se od evidentiranih pet, izabrati tri kandidata izmeðu kojih će se izabrati budući poglavar Islamske zajednice. Izborno tijelo, pored članova Sabora IZ sačinjavaju svi članovi Rijaseta, sve muftije, svi direktori/dekani obrazovnih institucija Islamske zajednice, te svi glavni imami i predsjednici medžlisa IZ. Ono broji oko 350 glasova, a glasanje će se obaviti tajno na posebnoj sjednici koja je planirana u oktobru. Primopredaja dužnosti biće obavljena 19. novembra, 2012. godine, kada će aktuelni reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić funkciju vjerskog poglavara predati svome izabranom nasljedniku. Slijede kratki osvrti i značajke o dosadašnjem angažmanu i radu evidentiranih za kandidature za novog poglavara IZ u BiH. Muftija mr. Husein ef. Kavazović je evidentiran iz najviše izbornih okruga – prema saznanjima Al Jazeere, njih 11. Za neke je to već indikator njegove favoritske pozicije, meðutim, to ni nije izvjesna i sigurna stvar. Najmlaði je od petorice kandidata. Roðen je 1964. godine u Gradačcu. Potiče iz ugledne porodice imama i hafiza. Diplomirao je 1990. godine na Univerzitetu Al-Azhar u Egiptu, a muftija je postao 1992. godine. Danas predvodi najveći muftiluk u okviru Islamske zajednice BiH, u Tuzli. Iza sebe ima zavidnu listu rezultata, posebice u organiziranju institucija i novih agencija IZ-a. Njegova posebna društvena uloga je u domenu povratka i rada na područjima bh. entiteta Republika Srpska koje pokriva nadležnost Tuzlanskog muftiluka. Dr. hafiz Halil ef. Mehtić je roðen 1953. godine u Donjem Vakufu. Bivši je zenički muftija u periodu od 1993-1997. Smijenjen je 1997. godine zbog aktivnosti koje je imao kao predsjednik asocijacije vjerskih učenjaka – ilmijje, a čije se djelovanje tada, od čelnih ljudi unutar IZ-a, smatralo nekom vrstom paralelizma. Na istom zasjedanju Sabora, na kome je u novembru, 1997. godine smijenjen Mehtić, donesen je i novi Ustav IZ-a, kojim je rad ovog udruženja, inače neke vrste sindikata imama i uleme, uokviren u institucije Zajednice. Sam Mehtić je tada naveo da je njegova smjena imala političku pozadinu. Danas hafiz Mehtić, koji je evidentiran iz pet izbornih okruga, radi kao profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, u čijem je osnivanju 1993. godine bio jedna od ključnih ličnosti. U proteklih 15 godina izdao je više knjiga, a vodio je i udruženje graðana Selam u Zenici, koje izdaje časopis Novi Horizonti. Poznat je i rado viðen predavač na mnogim islamskim manifestacijama, a u periodu izmeðu 2000-2002. godine bio je i politički angažiran. Kao kandidat Bh. patriotske stranke (BPS) izabran je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Muftija mr. Nusret ef. Abdibegović, pored svog matičnog travničkog okruga, evidentiran je i iz Zenice, Sarajeva, Ljubljane i Bihaća. Vrlo energičan kao ličnost, muftija Abdibegović se istakao u organizacijskim sposobnostima. Manifestaciju Ajvatovica doveo je u red jednog od najvećih kulturnih i vjerskih dogaðaja u Bosni i Hercegovini, a tokom njegovog angažmana na mjestu rukovodioca Ureda za hadž izvršene su značajne novine u organiziranju ovog veoma zahtjevnog i kompleksnog posla. Roðen je 1957. godine u Pruscu, diplomirao je u Medini, Saudijska Arabija. Tečno govori arapski jezik, a magistrirao je iz oblasti šerijatskog prava na Fakultetu islamskih nauka. Muftija mr. Ejub ef. Dautović je na mjesto zeničkog muftije došao 1997. godine nakon smjene Mehtića. Već 15 godina uspješno predvodi Muftiluk zenički i zaslužan je za neke od najznačajnijih projekata koji su u domenu obnove i povratka ostvareni na području ovog muftiluka. Posebice je to slučaj u općinama koje se nalaze na teritoriji RS-a, kao što su Doboj i Teslić. Dautović je roðen 1955. godine u Travniku, a studije je završio na Univerzitetu Al-Azhar. Dugo vremena je bio glavni zenički imam, tečno govori arapski jezik, a magistrirao je iz oblasti savremenog islamskog mišljenja 2004. godine na Fakultetu islamskih nauka. Sarajevski muftija mr. Husein ef. Smajić je roðen 1952. godine u Tešnju. Nakon diplome na egipatskom Al-Azharu, od 1978. godine radi kao glavni imam u Zvorniku, gdje je zbog svojih aktivnosti uhapšen od strane komunističke vlasti 1983. godine i osuðen zbog verbalnog delikta. U zatvoru je proveo tri godine, nakon čega se zaposlio kao imam Čaršijske džamije u Kiseljaku. Od marta 1990. godine muftija Smajić je prvo glavni imam Medžlisa IZ Sarajevo, najvećeg medžlisa na području BiH, da bi u martu 1993. godine bio postavljen za muftiju sarajevskog. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a posebno se istakao u radu u Meðureligijskom vijeću BiH. Muftija Smajić je oštar kritičar vlasti, posebice u slučaju vjeronauke u Kantonu Sarajevo i protivnik rigidne sekularizacije društva. ‘Demokratska’ atmosfera Proces izbora reisu-l-uleme prati veliko interesovanje, kako bh. tako i stranih krugova, i onih sa Istoka, ali i onih na Zapadu. Kolikogod bilo nagaðanja, jedna od glavnih odlika ovog procesa jeste slobodni izbor i činjenica da nema izravnog i nametilačkog mješanja u izbore od strane države ili odreðene politike. Dakako, politički krugovi zbog same uloge i mjesta Islamske zajednice, te njenog značaja i van granica BiH, itekako imaju interesa. Ali, zasigurno, ne postoji politički faktor na bh. društveno-političkoj sceni koji može odrediti ishod izbora na bilo koji način. Vjerodostojno je, stoga, kazati da je stepen pluralizma mišljenja i slobode u ovoj vjerskoj zajednici doveo do jedne uvjetno kazano "demokratske" atmosfere. Ona je veoma važna, kako za zajednicu, tako i za njen odnos prema društvenim procesima. Najveće zasluge za ovakvo stanje i klimu u Islamskoj zajednici nakon 19 godina, 7 mjeseci i 5 dana njenog (pred)voðenja ipak pripadaju odlazećem reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću. O ovome će se, zasigurno, složiti i njegovi najžešći kritičari koji su ga godinama optuživali za sve i svašta. Upravo, u posljednje vrijeme, meta njihovih žestokih kritika i nagaðanja bila je: hoće li demokratski otići ili zatražiti doživotni mandat. Svih pet evidentiranih ličnosti za kandidate, cjelokupni proces i procedure oko njega, ukazuju upravo na tu zrelost očuvanja procedura koje su trajne vrijednosti jedne autohtone evropske islamske zajednice koja ulazi u svoju petnaestu deceniju života. Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere. Izvor: Al Jazeera
