Autonomija Sandžaka živi u Pljevljima

U povodu 20. novembra – Dan Sandžaka, u Pljevljima održan okrugli sto „70 godina ZAVNO Sandžaka“

Image

Nacionalni kalendar Bošnjaka bilježi 20. novembar – DAN SANDŽAKA, kao poseban blagdan u povijesti Bošnjaka Sandžaka i ostalih naroda ovog prostora. Ovaj datum vezan je za jedan važan dogaðaj u povijesti za sve Sandžaklije.

20. novembra 1943. godine u pljevaljskoj gimnaziji održana je
Osnivačka skupština Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog
osloboðenja Sandžaka (ZAVNOS).

Tačno 70 godina poslije, 20. 11. 2013. godine u Pljevljima, u istoj
zgradi gdje je održana Osnivačka skupština ZAVNOS-a, svečanoj Sali
gimnazije „Tanasije Pejatović“, upriličen je okrugli sto na temu: „70
godina ZAVNO Sandžaka“ kojeg je orgnizirala Bošnjačka kulturna zajednica
u Crnoj Gori u saradnji sa Narodnim vijećem Sandžaka.

Na posebnu radost Pljevljana skupu je prisustvovao i obratio se muftija sandžački Muamer-ef. Zukorlić.

Izlagači na okruglom stolu bili su: dr. Mustafa Fetić, dr. Admir
Muratović, dr. Šefket Krcić i Zejto Rastoder, te moderator Hazbija
Kalač.

Uvodnim izlaganjem obratio se predsjednik Izvršnog vijeća Sandžaka Sead Šaćirović.
On je svim graðanima Sandžaka čestitao 20. novembar – Dan Sandžaka,
poručivši da je autonomija Sandžaka neminovnost koja će se desiti.

Dr. Mustafa Fetić je govorio na temu „Život i djelo prvog predsjednika ZAVNOS-a Sretena Vukosavljevića“.

„Od 252 delegata koji su učestvovali u radu skupštine, imenovano je
62 člana ZAVNOS-a, 10 članova Izvršnog vijeća Sandžaka. Za predsjednika
ZAVNO Sandžaka izabran je Sreten Vukosavljević, a za 3 potpredsjednika:
Murad-ef. Šećeragić, Dušan Ivović i Mirko Æuković.

U Sandžaku naročito poštovanje postaji prema Sretenu Vukosavljeviću
od strane bošnjačke populacije. Sva njegova zalaganja za Sandžak kao
zaokružena teritorjalno-politička cjelina govori taj veliki sociolog,
Srbin, da je to za dobrobit graðana Sandžaka. Odbio je potpisati podjelu
Sandžaka, zbog čega je proganjan od tadašnjeg komunističkog režima.
Sreten Vukosavljević će ostati nama Sandžaklijama i Bošnajcima i Srbima
uzor kako se treba brinuti i zalagati za svoj narod i svoju okolinu.“ –
kazao je dr. Fetić.

Dr. Admir Muratović je govorio na temu: „Autonomija Sandžaka
kao okvir za sprječavanje i borbu protiv zločina i genocida“, sa
posebnim fokusom na stradanja Bošnjaka.

„Želim posebno istaći mjesto i značaj Islamske zajednice u borbi za
uspostavljanje autonomije Sandžaka. Interesantno je da ona počinje još
1999. godine kada jedne crnogorske novine objavljuju tekst sa naslovom
‘Muslimani ne žele autonomiju Sandžaka’ gdje se pozivaju na navodnu
izjavu muftije sandžačkog Muamer-ef. Zukorlića koji u demantiju ovog
pisanja kaže: ‘Nikada se nisam protivio rješavanju Sandžačkog pitanja i
stvaranju autonomije Sandžaka. Uvijek ću podržavati legitimne zahtjeve
ovog naroda u cilju ostvarivanja nacionalnih interesa Bošnjaka.’

Takoðer važan momenat uključivanja Islamske zajednicu  borbu za
autonomiju Sandžaka jeste usvajanje Ustava 2006. godine, kada je
usvojena dekalaracija protiv tog ustava, a kada su svi oni koji su
govorili da se bore za autonomiju Sandžaka potpisali zapravo cijepanje
Sandžaka.“ – kazao je Muratović.

Obzirom da je za ovaj skup bilo najavljeno izlaganje Safeta
Hasanagića, koji zbog zdravstvenih problema nije uspio doći na ovaj
skup, pročitano je pismo koje je poslao organizatorima:

„Zahvaljujem na pozivu da učestvujem u radu okruglog stola povodom
obilježavanja 70 godina  od zasijedanja ZAVNOS-a, koje će se održati 20.
novembra 2013. u Pljevljima. Poziv sam primio sa oduševljenjem i željom
da toga dana budem u Pljevljima i učestvujem u sjećanjima na istorijski
dan kada je formiran ZAVNOS. Ovom porukom želim da Vas obavijestim da
nisam u mogućnosti  da odreðenog dana, doputujem u Pljevlja. Sve što sam
imao namjeru da saopštim na okruglom stolu, sredit ću u pisanoj formi i
poslati na i organizatoru.

Ja sam bio borac, a kasnije vodni delegat u trećem bataljonu, 3.
proleterske Sandžačke NOU brigade, 37. Sandžačke NOU divizije.
Učestvovao sam na osloboðenju Pljevalja, 20. novembra l944. godine. Moj
amidžić je Edib Hasanagić, a Hilmija Hasanagić je moj stariji brat.“

Dr. Šefket Krcić je govorio na temu „Povjesna utemeljenost
autonomije Sandžaka sa posebnim osvrtom na odluke Berlinskog kongresa i
osnivanja ZAVNOS-a“.

„Ova historijska ideja danas se nalazi izmeðu čekića i nakovnja,
izmeðu sna i nade.“ – kazao je na početku dr. Krcić koji se u svom radu
osvrnuo na tri dimenzije Sandžačkog pitanja: realnost autonomije
Sandžaka, odluke Berlinskog kongresa i odluke ZAVNO Sandžaka.

„Bošnjaci u Sandžaku su izgradili brojne institucije: Internacionalni
univerzitet u Novom Pazaru, Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti,
Bošnjačku kulturnu zajednicu, i brojne druge i stvorili značajne
intelektualne krugove na čelu sa sandžačkim Raufom Denkatašem, koji je
prepoznatljiv kao sandžački muftija Muamer-ef. Zukorlić. To je novi
putokaz postmoderne političke autonomije Sandžaka.“ – kazao je dr.
Krcić.

Zejto Rastoder je govorio na temu: „Prekogranična regija Sandžak, preduslov mira i stabilnosti“.

„Dan Sandžaka je bitan datum za Sandžaklije i Bošnjake Sandžaka, kao i
Bošnjake u okruženju i široj dijaspori, pa je dobra prilika da
čestitaju i mubareklišu jedan drugome ovaj blagdan. Ja koristim ovu
priliku da poželim svim graðanima Sandžaka sretan i berićetan Dan
Sandžaka sa nadom da nam svaki naredni bude u blagostanju, miru i
prosperitetu.“ – kazao je Rastoder, koji je podsjetio javnost na nedavnu
izjavu premijera Crne Gore Mila Ðukanovića u kojoj je kazao da je
evropski put Crne Gore „njegoševski put“, te podvukao „da to nije i put
Bošnjaka, već je naš put evropski put jednakosti, mira, prava, slobode i
dostojanstva uz najviši stepen zagarantiranosti ljudskih prava i
sloboda.“

Moderator Hazbija Kalač je na posljetku zahvalio učesnicima
koji su bili na visini zadatka, koji su kroz svoja izlaganja kazali da
Sandžak živi u Sandžaku, da Sandžak živi u Pljevljima, u svakom
Sandžakliji.

„Graðani sandžaka nedvosmisleno žele autonomiju Sandžaka. Nadamo se
da će države Srbija i Crna Gora imati snage i umjeti da pronaðu ključ
uspjeha u evropskim integracijama i procesima na pravi način, da
prevaziðu sve prepreke koje su se nagomilale svih ovih stotinak godina.
Vjerujem da će umjeti i znati kako to rade ostali evropski narodi.“ –
zaključio je Kalač.

Nakon obraćanja Kalač je najavio obraćanje muftije sandžačkog
Muamer-ef. Zukorlića, za kojeg je u najavi kazao da je „nosilac slobode
Bošnjaka Sandžaka i šireg prostora“.

Muftija je na početku Pljevljanima čestitao Dan grada i svim Sandžaklijama Dan Sandžaka.

„Zahvaljujem se Bogu koji nas je počastio da se ovdje u Pljevljima,
Taslidži, u ovoj historijskoj školi prisustvujemo susretu koji odiše
slobodom, dostojanstvom i ambijentom slobode izlagača da kažu ono što
misle.“

Muftija se fokusirao na termin „autonomija“ u širem smislu, koji je
od pojedinih političkih grupacija i pojedinih medija sataniziran kako bi
bošnjački političari bježali od njega.

„Uzvišeni Gospodar je u Kur'ani Kerimu kazao, iznoseći informaciju
melekima da će stvoriti čovjeka kao svog namjesnika na zemlji, ‘i poučio
ga je imenima svih stvari’. Imao sam dilemu tokom studija, zašto je
prva informacija o znanju bila fokusirana na znanju o imenima. Zapravo
imena su srž svake nauke. Imena su formule i formulacije svega, bilo
sadržine, strukture ili identiteta. Zato su vrlo važna sva imena, pa i
vlastita imena. Tako po imenu i prezimenu možete saznati strukturu
čovjeka, odakle dolazi, nivo njegove produhovljenosti itd.“ – kazao je
Muftija govoreći u nastavku o autonomiji kao fenomenu koji proističe iz
slobode svakog čovjeka, te da je treba posmatrati onakvom kakva jeste.

Muftija Sandžački Muamer-ef. Zukorlić je kazao da se pored borbe za
autonomiju Islamske zajednice prema Sarajevu i Ankari podjednako bori za
autonomiju Sandžaka prema Beogradu i Podgorici.

„Proteklih godina kada sam govorio o autonomiji Sandžaka u raznim
intervjuima, prvo šta sam u tim razgovorima morao pojašnjavati da
autonomija nije secesija te da ne zadire u temelje niti jedne države.
Kao da sam preko puta sebe imao nepismene ljude. Meðutim, kasnije sam
shvatio da se nije radilo o nepismenosti već o tendencioznosti, jer je
tu riječ trebalo satanizirati a one koji je koriste targetirati kako bi
se ona sve manje koristila“ – kazao je Muftija.

U svom četrdesetominutnom inspirativnom izlaganju koje su prisutni u
sali pomno pratili Muftija je ukazao da postoje razne vrste autonomije,
te da ona polazi od autnomije ličnosti, preko autonomije porodice,
zajednice opštine i td, poslavši poruku predstavnicima vlasti Srbije i
Crne Gore da je krajnje vrijeme da prestanu Sandžak tretirati izmeðu
čekića i nakovnja te da je vrijeme za rješavanje Sandžačkog pitanja
dijalogom.

„Ja očekujem da ću ubrzo dobiti sagovornike za rješavanje pitanja
Sandžaka i iz Beograda i iz Podgorice koji će imati kapacitet Sretena
Vukosavljevića.“ – završio je svoje izlaganje Muftija.

Na samom kraju moderator Hazbija Kalač se zahvalio direktoru
Gimnazije Draganu Zukoviću na ustupljenoj sali radi održavanja okruglog
stola „70 godina ZAVNO Sandžaka“ u organizaciji Bošnjačke kulturne
zajednice u Crnoj Gori. 

{gallery}dan sandzaka 20.11.2013. – pljevlja{/gallery}