Promocija knjige “Krvavi praznici”

Image

„Hroniku objavljujem povodom sedamdesetogodišnjice četničkog genocida nad Bošnjacima Sandžaka u Drugom svjetskom ratu, a posvjećujem je bošnjačkim žrtvama u svim krvoločnim ratovima i njihovim potomcima da se sjećaju svojih tragično stradalih predaka.“

Murat Mahmutović

Trećeg dana održavanja manifestacije „Dani sjećanja na šehide Hadžeta“ u Kulturnom centru IUNP-a, u organizaciji Bošnjačke kulturne zajednice i izdavačke kuće „El-Kelimeh“, održana je promocija knjige „Krvavi praznici“ autora Murata Mahmutovića. Na promociji su svoje viðenje i impresije prisutnima prenijeli Malik Nurović, direktor Izdavačke kuće „El-Kelimeh“ i dr. Admir Muratović, predsjednik BKZ-a.

Knjiga govori o mučnim vremenima, a nastala je od želje autora da ostavi trag o tim vremenima za bošnjački narod. Narod koji ne poznaje svoju historiju i svoja stradanja njemu prijeti opasnost da mu se ta historija i ta stradanja mogu ponoviti istakao je Malik Nurović. On je dalje rekao:

„Mi nismo ovdje da bismo sijali bijes i da bismo sijali mržnju već naprosto znamo i produbljujemo svijest o onome šta nam se dešavalo, kako bismo bili svjesni svoga bića, i kako bismo bili na putu da poštujemo sebe. Samo tako će nas drugi poštovati. Knjiga se temelji na 102 izvora, za nas je veliko zadovoljstvo bilo upoznati ovako iskusnog čovjeka. Knjiga će svjedočiti o njemu, nama i našim stradanjima kroz historiju.“

Autor knjige Murat Mahmutović rekao je da ga je na pisanje ove knjige najviše potaklo, konstantno negiranje zločina od strane zločinaca. Kako kaže zločinima neće biti kraja dok sami zločinci ne priznaju šta i gdje su uradili. On sam je dva puta preživio četničku kamu na svojim leðima.

„Ovu knjigu je napisao moj život, jer me je četnička ideologija pratila od mog postanka, kao zmija otrovnica. Namjera mi nije bilo širenje mržnje, već da ukažem na sudbinu Bošnjaka kroz historiju, da se nikad ne zaboravi. Ime sam dao Krvavi praznici jer sam uočio da su zločini najčešće raðeni na praznike. Naveo sam petnaest praznika kada su izvršeni ti zločini. Vodeći se riječima dr. Mustafe-ef. Cerića „da snaga Bošnjaka nije u vojnoj sili, već u vjeri i moralu, kulturi i nacionalnom ponosu“, poručio je prisutnima: „Mi moramo imati taj ponos i pamtiti da nam se prošlost nikada i nigdje više ne ponovi.“

Dr. Admir Muratović naglasio je da možemo biti ponosni na naše djedove koji na ovakav način prenose istinu koja se dogodila. Po njegovim riječima on je najpozvaniji da govori na tu temu, jer pamti skoro dvjesta godina. Pamti svoju sudbinu, sudbinu svoga oca, djeda i paradjeda.

„Zato su ova svjedočenja autentična i ne može ih niko osporiti, može se samo diviti snazi čovjeka da u osamdestoj godini ima svijesti da prozbori, iako je teško govoriti o tim stvarima, kada se nastoji devalvirati sve ono što je suštinsko u čovjeka i što ima morala, a istaći sve ono suprotno.

Autor upozorava nas na sve eventualne opasnosti koje mogu da nas sretnu u kontinuitetu, kad god se malo uspavamo i pomislimo da se takve stvari više ne mogu desiti. On pridaje pažnju svojim drugim domovinama koji su ga ugostili kada je iz svog zavičaja protjeran.

„Knjiga ima jednu ohrabrujuću poruku za budućnost, ona kao da kaže dobro je što ja postojim, dobro je što se pišu slične knjige, jer da ste je imali prije Srebrenice, možda se ona nebi desila, možda bi se prije probudili iz tog sna. Ma dokle više objašnjavati da mi ne mrzimo, koji je to detalj u našoj historiji koji će pokazati da mi imamo kapaciteta da mrzimo?“ – rekao je Muratović.

Svaki naredni genocid počinje onoga trenutka kada se negira prethodni, mi nemamo prava na šutnju. Završit ćemo sa našom misijom onoga trenutka kada u Mozambiku, studentu bude zabranjeno da radi seminarski rad na temu „Negiranja genocida na Hadžetu i u Srebrenici“, da mu profesor ne da o tome da piše, jer je to zabranjeno isto kao što ne može da se napiše nijedan seminarski rad na temu negiranja holokausta“ – naveo je dr. Admir Muratović.

„Samo na taj način se može spriječiti sljedeći genocid. Ova knjiga ima tu misiju, ona je historijska čitanka u Bošnjaka. Ovo je knjiga za svakog čovjeka.“





SANA – Amela Salković