Izvod iz Programa kandidata za reisu-l-ulemu Huseina ef. Kavazovića u mandatu 2019-2026. g./1441-1448. h.

S obzirom na to da je Program Husein ef. Kavazovića sadržajno i formalno najobimniji, u cilju jednakog predstavljanja svih kandidata, izvod iz njegovog programa donosimo u formi sažetka Programa.
Uvodni dio Programa kandidata za Reisu-l-ulemu dr. Huseina Kavazovića donosi islamski utemeljen osnov obaveze prenošenja emaneta na čemu i počiva. Ističe se misija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – ukupnim naučavanjem i djelovanjem utjecati na pravilno razumijevanje i primjenu islamskog učenja na principima pozivanja na dobro, a odvraćanja od zla te kao trajni zadatak osigurati uvjete za prenošenje Emaneta.
Načela organizacije i djelovanja IZ u BiH
U nastavku programa predstavljaju se načela organizacije i djelovanja IZ u BiH i skreće pažnja da u današnjem svijetu stalnih pokreta i promjena, IZ ima zadatak čuvati islamsku duhovnu i kulturnu tradiciju i pripadnicima pružiti duhovne, etičke i socijalne orijentire. Misija je utemeljena na Kur’anu i sunnetu te univerzalnim tekovinama islamskog povijesnog znanja, bošnjačkog iskustva i obrazovanja.
Islamska zajednica treba uvažavati tradicionalna i savremena iskustva u obrazovanju: kritički odnos i dijaloški pristup, otvorenost prema svijetu, interdisciplinarnost, dinamičnost i savremenost u promišljanju i izrazu. Uz to, uvijek će voditi računa o sljedećem:
– Da je neodvojivi dio ummeta muslimana
– Da se organizacija i djelovanje temelje na Kur’anu, sunetu, islamskoj tradiciji Bošnjaka i zahtjevima vremena
– Pravni položaj Zajednice je definiran njenim Ustavom, Zakonom o slobodi vjere i pravnim položajem crkava i vjerskih zajednica u BiH te aktima država na čijim teritorijama djeluje
– Islamska zajednica je samostalna i autonomna u radu
– IZ će se oslanjati na vrijednosti proistekle iz islamskog učenja i stremiti ciljevima koji će život njenih pripadnika učiniti sretnijim i na dunjaluku i Ahiretu
– Islamska zajednica čuva vjerodostojnost islamskog učenja i osigurava tumačenje i primjenu, pridržavajući se maturidijskog učenja u akaidu i hanefijskog mezheba u fikhu te idžtihada bosanskih muslimana i njihovog običajnog prava, nastalog tokom vremena
– Rukovođenje IZ u BiH se ostvaruje međusobnim savjetovanjem i temeljem normativnosti, javnosti rada, stručnosti, ograničenosti mandata te odgovornosti pred šerijatskim i pozitivnim normama, bez izuzetka, uključujući i reisu-l-ulemu
– Islamska zajednica je otvorena za unutrašnji razvoj i unapređenje resursa, shodno zahtjevima vremena
– IZ štiti vlastite ciljeve i interese te moral i ljudske vrijednosti u društvu
– Planiranje, realiziranje, nadziranje i izvještavanje o poslovima u IZ u BiH bit će mjerilo vrednovanja svakog službe nika i vršit će se objektivnim mjerilima
– Islamska zajednica će trajno brinuti o moralnom liku (ahlak), duhovnom putu (salik) i poštivanju društvenih normi (halal i haram) među službenicima i pripadnicima na principima savjetovanja (nasihat) i duhovnog vođenja (iršad) te odgovornosti u skladu s važećim propisima.
Autentičnost, otvorenost i solidarnost
U Programu dr. Kavazović ističe autentičnost, otvorenost i solidarnost kao ideje vodilje u radu te da će se Zajednica u djelovanju:
– oslanjati na strategije za autonomno i kompetentno djelovanje i rad, prepoznatljivost naučavanja i pripadajuću ulogu u zajednici s drugima, razvija nje i korištenje nauke i naučno provjerljivih činjenica u svrhu prenošenja Emaneta
– voditi brigu o organizacionim cjelinama u domovinskim zemljama i iseljeništvu
– nastaviti razvijati svoj evropski identitet, kao autohtona evropska zajednica muslimana, preuzimajući dio odgovornosti u predstavljanju islama u Evropi i težiti za uspostavljanjem konstruktivne saradnje s vjerskim institucijama drugih autohtonih i useljeničkih muslimanskih zajednica u Evropi
– nastojati se povezati s drugim dijelovima islamskog svijeta na principima uzajamnog poštovanja, vodeći računa o svom statusu i doktrinarnom učenju
– nastaviti sarađivati s pripadnicima drugih religijskih zajednica radi ostvarenja dobrobiti svih ljudi
– trajno čuvati i razvijati osjećaj pripadnosti islamskoj duhovnosti, bosanskoj kulturi i zavičaju. Posebno će se brinuti o ugroženim muslimanskim za jednicama na prostorima domovinskih zemalja i iseljeništva i poduzimati sve da im pomogne.
– nastojati da, osnivanjem ustanova i zavoda, u skladu s važećim zakonima u zemljama u kojima djeluje, razvije institucije službi Zajednice i naroda.
Muslimani, džemat i imami
U nastavku Programa je ponuđen pregled organizacionog ustrojstva i načela djelovanja tijela i organa IZ u BiH: Sabor, Reisu-l-ulema, Vijeće muftija, Rijaset, Mešihat i Muftijstvo, Medžlis i Džemat te se akcentira briga o radu medžlisa i džemata na cijelom području djelovanja, brigom o jačanju kadrova, kvalitetnijem planiranju ljudskih resursa te osnaživanju imama, muderisa i službenika na svim nivoima.
Ističe se potreba reforme vakufa, po uzoru na Gazi Husrev-begov vakuf, u sjedištu muftiluka čime bi se ekonomski snažnije podržao rad muftijstva i ojačala briga za materijalno slabije dijelove Zajednice. Muftije, zajedno s reisu-l-ulemom, trebaju ponuditi nova rješenja za osnaživanje Zajednice.
Naglašava se uloga medžlisa u djelovanju IZ u BiH te nužnost razumijevanja i uvažavanja specifičnosti u kojima svaki medžlis djeluje. U programu stoji da je Islamska zajednica prije svega zajednica vjernika, ali da djelovanje glavnih imama i imama predstavlja nje nu moralnu i intelektualnu osnovu na području medžlisa. Glavni imami ima ju pravo i obavezu da se koriste svim potencijalima medžlisa, uključujući i one na srednjem i najvišem nivou Zajednice, kako bi se unaprijedilo stanje Zajednice na vjerskom, obrazovnom, kulturnom, socijalnom i ekonomskom planu.
Mektebi i obdaništa su odgojne ustanove i najdirektniji emanet o kojem muftije i imami, vode brigu i osiguravaju im postojanje i razvijanje. Ovo područje mora biti osigurano, zaštićeno i unaprijeđeno. Podršku je važno pružiti i organima medžlisa, izvršnim odbori ma i skupštinama.
Džemat je osnovna organizaciona jedinica IZ u BiH čije se postojanje zasniva na iskazanoj potrebi, želji i volji džematlija da poslove vjerske prakse organiziraju u džematu, s posebnim ciljem zadovoljavanja ibadetskih, mearifskih i vakufskih potreba. Gdje se se ukaže objektivna potreba za osnivanjem džemata, to treba učiniti prema pravilima i procedurama. Osnova postojanja džemata je prenošenje Emaneta – šehadeta, svjedočenja vjere i pripadnosti umetu.
Garant ispunjenja ovih ciljeva su vjersko poučavanje i materijalno jača nje džemata članarinama i vakufskim dobrima.
Džemat predvodi imam s temeljnom i neposrednom ulogom prenošenja i tumačenja istina vjere i poučavanja muslimana moralnim i etičkim vrijednosti- ma života u zajednici.
On je nosilac misije imama, hatiba i muallima. Džematski odbori imaju ulogu u osiguravanju uvjeta za organiziranje vjerskog života što smo sveobuhvatnije uredili novim normativnim rješenjima u Pravilniku o organizaciji i radu medžlisa i džemata. Članovi džemata brinu o uvjetima života i rada imama skupa sa organima Zajednice na svim nivoima kako bi se rad unaprijedio. Imamsku službu treba statusno i materijalno osigurati pravilnikom o članarini. Radit ćemo na rješenjima za zaštitu izvorne funkcije imama kao učitelja vjere jer on predvodi džemat u ibadetu, talimu i stvarima vjere, čuva i tumači islamsku tradiciju i potiče razvoj muslimanske kulture naših prostora. Planirano je donošenje normativnih akata koji će biti koraci ka poboljšanju i ujednačavanju statusa imama u svakom smislu.
Programom je obuhvaćen i dio o Aktima IZ u BIH, ulozi Ustavnog suda te prijedlog za razmatranje o osnivanju Disciplinskog suda Rijaseta.
Obrazovni sistem IZ u BiH
Poseban naglasak je stavljen na obrazovni sistem Islamske zajednice i ponuđeni su prijedlozi za osiguravanje dodatnih uslova, proširenje kapaciteta te dalji razvoj i reforme obrazovnog sistema na svim nivoima od mekteba, medresa, instituta do visokoškolskih ustanova. Programom je predviđeno i razvijanje naučno-istraživačkih centara za oblasti važne s aspekta vjerskog i nacionalnog identiteta naroda u Bosni i Hercegovini, kao i vjerskih tokova i praćenja društvenih pojava. Islamska zajednica će u narednom periodu ulagati značajna sredstva u stipendiranje dodiplomskih, postdiplomskih, doktorskih i postdoktorskih studijskih programa na najboljim univerzitetima u svijetu.
Program je, prema ukazanim potrebama, ali i uspješnim primjerima u određenom broju džemata, predvidio i podsticanje medžlisa na osnivanje obdaništa i posebnih programa predškolskog odgoja, kako bi se IZ dodatno angažirala i zaokružila svoj obrazovni sistem na širem području. Posebno je akcentirana institucija mekteba za ko ju se kaže da bi trebala biti najvažniji kriterij vrednovanja rada imama i primarna obaveza cjelokupne Zajednice, uključujući glavne imame, muftije i reisu-l-ulemu.
Predviđen je i rad na unapređenju vjeronauke u školama i nastavku unapređenja rada i osnaživanja Mreže mladih. Ističe se da je neophodno nastaviti s podizanjem svijesti o uključivanju svih snaga za jačanje Zajednice i unapređenje njenog rada. Naglašava se i dalje osnaživanje žena za uključenost u rad IZ te potreba vidljivijeg priznavanja njihove prisutnosti učešćem u predstavničkim i izvršnim tijelima IZ u BiH na svim nivoima.
Ističu se i prijedlozi za brigu o cjeloživotnom obrazovanju muslimana u džematima, organiziranju posebnih Fondova za: brigu o svim koji su u potrebi, stipendiranje nadarenih učenika i studenata, pomoć povratnicima itd.
Medijsko predstavljanje
Osnivanjem Media centra i njegovim osnaživanjem u ljudskom i tehničkom smislu, Islamska zajednica je osigurala okvir za razvoj važnog resursa. Predstoje ozbiljni napori da se Centar osposobi za snažniji iskorak i značajniju misiju u medijskom prostoru. Medijsko predstavljanje i pismenost je izazov s kojim ćemo se sve više suočavati.
U javnom prostoru IZ treba biti glas razuma i zagovornik univerzalnih vrijednosti, stavovima i postupcima svojih predstavnika.
Obuhvaćeni su prijedlozi za bolje organiziranje, promoviranje te educiranje o zekatu, hadžu, umri, kurbanima, vakufima, članstvu u IZ, restituciji vakufske imovine, brizi o vakufima i drugim poslovima i obavezama u nastojanju ostvarivanja bolje i jače zajednice vjernika.
Zaključak
Na kraju se ističe da je program sačinjen na bazi iskustava iz prethodnog perioda. U tom smislu je izraz kontinuiteta i određenih noviteta:
„Moje opredjeljenje je da, sagledavajući iskustva do kojih smo došli, nastavimo s projektima koji su se pokazali uspješnim i u kojima su učestvovali mnogi pregaoci među nama.
Također, sve dobre ideje inicijative koje su provodive koje budu dolazile do mene, analizirat ćemo i dati im punu podršku, ukoliko se pokažu korisnim za našu Zajednicu. Na temelju dosadašnjeg iskustva, vjerujem da je moguć uspjeh našeg timskog rada i harmoničnih međuljudskih odnosa, te uključenosti svih dijelova naše Zajednice.
Podjednako ćemo voditi brigu 0 svim dijelovima naše Zajednice, posebno matima povratka vjernika t onima u Sandžaku, ali i u dijelovima Srbije, Hrvatske i Slovenije, kao i dijaspore.
Završit ću dovom Uzvišenom: neka nas vodi u našim poslovima i odlukama i neka nas On uputi na najbolja rješenja, bez obzira na naše želje i nadanja.
Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu i sačuvaj nas džehenemske vatre. Amin!”
Biografija Huseina ef. Kavazovića
Husein-ef. Kavazović je rođen 3. jula 1964. godine u Jelovče Selu (općina Gradačac), od oca Hasana i majke Saime.
Osnovno obrazovanje je stekao u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu Univerziteta Al-Azhar u Kairu je studirao u periodu od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad je odbranio na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, iz područja šerijatskog prava. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu odbranio je doktorski rad 15. februara 2017. pod naslovom: „Kodifikacija šerijatskog građanskog prava na temeljima hanefijske pravne škole u Egiptu: Primjer Muršid al-ayrana i Majallah al-Ahkam al-adliyyah – komparativna studija“. Stručne i druge radove je objavljivao u listovima i časopisima koje izdaje Islamska zajednica u BiH, a učestvovao je i u radu redakcija i uredničkih savjeta nekih od njih.
Radio je kao imam, hatib i mualim u džematima u Srebreniku i Gradačcu.
Obavljao je funkciju muftije tuzlanskog u periodu od 1993. do 2012. godine.
U članstvo Sabora IZ-e u RBiH izabran je prije same Agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Biran je za člana Rijaseta IZ-e BiH, u svim mandatima.
Član je Vijeća za fetve IZ-e u BiH.
Dao je veliki doprinos u obnovi i radu Tuzlanskog muftijstva i Behram-begove medrese, na uvođenju vjeronauke u osnovne i srednje škole, te u obnavljanju lista Hikmet.
U više mandata je obavljao dužnost predsjednika Školskog odbora Behram-begove medrese u Tuzli.
Svojim autoritetom je doprinio podizanju zgrade biblioteke Behram-beg u Tuzli.
Jedan je od pokretača Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, prve ustanove za rehabilitaciju ovisnika u okviru Islamske zajednice u BiH. Zajedno sa svojim saradnicima, radio je na pokretanju i razvoju Agencije za certificiranje halal-kvalitete IZ-e u BiH.
Aktivno je učestvovao u obnovi i izgradnji više od sedamdeset džamija na područjima Bosanskog Podrinja i Posavine.
Istovremeno, snažno se angažirao i na zbrinjavanju prognanog i izbjeglog stanovništva iz Istočne Bosne tokom Agresije, a potom i u obnavljanju infrastrukture IZ-e u BiH i povratku muslimana u sela i gradove iz kojih su protjerani.
Član je i predsjednik Savjetodavne radne grupe za definiranje sadržaja u izradi projektne dokumentacije za kompleks Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica.
U saradnji s muslimanskim dobrotvornim društvom Merhamet, inicirao je akciju prikupljanja kurbanskog mesa za rad Narodne kuhinje Imaret u Tuzli.
Pružio je snažnu podršku radu Udruženja muslimanki Sumejja i izdavanju njenog časopisa, kao i radu drugih udruženja iz Tuzle i Bosanskog Podrinja.
Pokretač je Tuzlanskog ljetnog instituta, koji se realizira u saradnji Cornell univerziteta (SAD) i Behram-begove medrese.
Inicijator je i seminara za nastavnike i profesore engleskog jezika, koji se realizira u saradnji s Ambasadom SAD-a u Sarajevu, Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, Behram-begovom medresom i Pedagoškim zavodom Tuzlanskog kantona.
Učestvovao je u radu međunarodnih islamskih konferencija i naučnih skupova u Istanbulu, Meki, Kairu, Rabatu, Teheranu, Kuvajtu i Džakarti, kao i na naučnim skupovima u Bosni i Hercegovini.
Govori arapski jezik i služi se engleskim jezikom