Vakuf Mehmed-age Harčinovića

U toku 1939. godine, gospodin MEHMED HARČINOVIĆ, trgovac iz Novog Pazara, podigao je do same džamije zgradu za uzimanje abdesta sa nekoliko česama i pumpom koja je crpla vodu za rezervoar. Na dan 07. novembra 1944. godine za vreme bombardovanja Novog Pazara od strane američke avijacije, džamija je jako oštećena, zbog toga je postala neupotrebljiva.

Prije Drugog svjetskog rata, na uglu ulica 28. novembar i Šabana Koča, nalazila se Kapudži Baši džamija, u narodu poznata kao Kolo džamija. S obzirom da su vjernici uzimali abdest vodom „iz brazde“ koja je išla kroz čaršiju, Mehmed-aga je odlučio da izgradi česme sa čistom vodom. O tome je pisao i Omer-ef. Koničanin (1894-1963) u svojim Sjećanjima i kazivanjima koje je, kao knjigu, pod svojim imenom objavio Miodrag Radović.

„Džamiju je podigao Kapudži-baša Hamza u 16. veku. Džamija je u građanstvu poznata kao Kolo džamija. To je bila najveća džamija u Novom Pazaru i služila je za razne svečanosti. U toku 1939. godine, gospodin Mehmed Harčinović, trgovac iz Novog Pazara, podigao je do same džamije zgradu za uzimanje abdesta sa nekoliko česama i pumpom koja je crpla vodu za rezervoar. Na dan 7. novembra 1944. godine, za vreme bombardovanja Novog Pazara od strane američke avijacije, džamija je jako oštećena, zbog čega je postala neupotrebljiva. Od nje je ostalo skoro samo minare. Sve što je od džamije ostalo posle oslobođenja Novog Pazara brzo je srušeno (1959) i očišćeno od ruševina.“ (Citat iz knjige Efendijina sećanja i kazivanja, izdata 1998. u Novom Pazaru)

Mnogo je dobročinstava, znanih i neznanih, ostalo iza Mehmed-age Harčinovića. Molimo Allaha, dželle šanuhu, da ga nagradi za sva njegova dobra djela. Amin.

Mehmed-aga je preselio veoma mlad, u svojoj 48-oj godini. Za divljenje je kako je toliko dobrih djela učinio na dunjaluku za toliko kratkog života. Njegov sin jedinac Mehmedalija (1935-2014), u gradu poznat kao Metko,  bio je također ugledna ličnost u Novom Pazaru. Završio je za inženjera elektrotehnike i radio dugo godina kao direktor „Elektrorasa“ u Novom Pazaru. U penziju je otišao 1992. godine. I Metko je, kao i njegovi preci, bio hadžija. Dva puta se ženio. Sa prvom ženom Adlijom-Likom Ramusović dobio je dva sina. Stariji sin Haris (1964) završio je Medicinski fakultet u Beogradu i specijalista je očne medicine. Haris ima kćerku po imenu Selma.

Hadži Metko je u braku sa drugom ženom, Džemkom Korać, dobio dvije kćerke: Naidu i Ulfetu. Naida je diplomirala na Stomatološkom fakultetu, a Ulfeta je profesor informatike na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru.

Mehmedalija-Metko imao je tri sestre: Hanifu (Keku), Aišu i Fatimu (Tatu). Hanifa je bila udata za Izeta Pećanina i sa njim imala dva sina: Ferida i Esada i kćerke: Nerkezu i Nevzetu. Aiša je bila udata za Rifata Imamovića i sa njim imala sina: Kenana i kćerku Gulseru-Dutu. Oboje su preselili na Ahiret.

Fatima (Tata) je bila udata za Iska Elmazbegovića i sa njim imala sina Muhameda-Bebana i kćerku Enisu (udata u Prištini), koji su oboje preselili. Fatima je nedavno također preselila na Ahiret.

Kuća Mehmed-age pred rušenjem

Kuća koju je Mehmed-aga kupio 1939. godine broji posljednje dane. Samo je pitanje dana kada će bageri početi da ruše još jedan dio historije Novog Pazara. U ovu kuću autor ovog teksta ulazio je tri puta. Jednom za potrebe dokumentarnog filma „Priče sandžačkih muhadžira iz Istanbula – I dio“, u kojem je obradio i naše muhadžire iz Skoplja. Oni su također krenuli put Turske preko Makedonije, ali su iz raznoraznih razloga ostali da žive u toj zemlji. Jedna od njih je i autorova amidžinica Hasiba Crnovršanin, koja je sa oduševljenjem govorila o svom djetinjstvu i odrastanju u kući Mehmed-age Harčinovića. Zahvaljujući njenoj priči, autora je povukla želja da nešto više sazna o ovoj kući i njenom vlasniku. Tako je stupio u kontakt sa njegovim unukom dr Harisom, koji je ispričao ovu priču.

Kuća je na dva sprata i sagrađena je krajem 19. vijeka. Njen vlasnik bio je neki čovjek koji se prezivao Mavrić, a koji je odselio u Tursku. Nakon njega, kupuje je Mehmed-aga. Na prvom spratu ima pet soba i hamam (kupatilo). Na drugom spratu ima četiri sobe, veliki i mali „ćošak“ (izbačeni dio kuće) i dva hamama. Velika oda ili alaturka soba posebno je interesantna zbog neobičnog plafona. Za razliku od kuće Elmazbegovića, čiju je alaturka sobu krasio drveni, posebno dekorisani plafon, nazvan baklava, ovdje je plafon oslikan nebeskim zvijezdama i biljnim ornamentima, što daje poseban ugođaj i pravi je odmor za oči. Kuća ima 200 m² stambene površine. I ona je kao i sve aganske i begovske kuće u Novom Pazaru imala dućane ili selamluk do ulice, zatim avliju sa ćićeklukom (cvjetnjakom). Na nju se nastavljala tzv. dišer avlija sa štalama za konje, krave, ovce, salaš za sušenje kukuruza itd.

Ukupna površina bašče, od ulice Rifata Burdžovića do rijeke Raške, iznosila je 30 ari. Prema riječima dr Harisa Harčinovića, Opština im je bespravno oduzela 11 ari i na toj parceli napravljene su barake novopazarskog SUP-a. Odmah poslije rata na prvom spratu ove kuće nalazila se osnovna škola do četvrtog razreda, dok je na gornjem spratu živjela familija Mehmed-age Harčinovića. Interesantno je da su njegova djeca stanovala na gornjem spratu, a išla u školu na donjem spratu. Kasnije se ova škola premjestila na drugo mjesto.

U ovoj kući se odavno ne živi, jer je hadži Metko, ispred stare, napravio novu kuću sa dućanima koji izlaze na ulicu Rifata Burdžovića. Njegova kuća se graniči sa poznatim hotelom Tadž. Sada je došlo vrijeme da i ova kuća postane samo dio historije Novog Pazara. Istovremeno će se porušiti i stara i nova kuća Harčinovića.

Glas islama 359, R:HISTORIJA, A:Dr.Harun Crnovršanin

Kuća koju je 1939. (Kraljevina Jugoslavija) kupio na licitaciji Mehmed-aga Harčinović

Izgled prednjeg dijela kuće sa velikim ćoškom na spratu (januar 2024.)

Dućan – gvožđara na spratu Mehmeda Harčinovića, u strogom centru Novog Pazara. Slikano iz pravca Sebilja u centru grada.