Biblioteke su od prvih stoljeća islama pa do današnjih dana
ostale glavno vrelo islamske nauke, znanja i preporoda. Poznate
biblioteke Bagdada, Andaluzije i drugih oblasti prostranog
islamskog carstva bili su svjetionici koji su osvjetljavali put
u tami nepravde i nasilja i mjesta koja su divljačke horde
Tatara i nemilosrdni odredi krstaša prvo spaljivali i
uništavali, kako bi zatrli svjetlo koje je iz njih sjalo. Prve
biblioteke bile su glavni centri rasprava i dijaloga učenjaka
fikha, filozofa i dr. Dolaskom Turaka na naše prostore dolazi i
ljubav prema knjizi i sabiranju knjiga, pa tako nastaju i
poznate biblioteke u Bosni i Sandžaku koje se visoko kotiraju i
u Evropi, kao što je Gazi Husref-begova biblioteka u Sarajevu.

Biblioteka je dobila ime po osnivaču Novog Pazara Gazi
Isa-begu. Oživljenje ove biblioteke zahtijevalo je islamsko
buðenje na ovim prostorima i osnivanje Medrese u Novom Pazaru.
Biblioteka je 1994. godine počela sa skromnim fondom knjiga na
bosanskom jeziku, te starim musafima i vrijednim rukopisima na
arapskom i osmanskom jeziku, sa svojih 160 članova. Literatura
je u početku najviše skupljana dobrovoljnim davanjima graðana.

U
prvih nekoliko
godina rada Biblioteka je bila smještena u prostorijama starog
mekteba u haremu Altun-alem džamije, da bi kasnije, zbog
dotrajalosti tog prostora i opasnosti za knjižni fond,
biblioteka bila premeštena u prostorije zgrade Vakufa, gdje se i
danas nalazi.

Za
deset godina rada Biblioteke knjižni fond se povećao na oko 6500
knjiga na bosanskom jeziku i oko 200 knjiga na orijentalnim
jezicima, najviše  na arapskom, sa prosjekom od oko 500 članova
godišnje.

Biblioteka sadrži knjige najviše sa islamskom tematikom, počev
od djela o Kur'anu, tefsiru Kur'ana, hadisu, akaidu, fikhu, pa
do djela o islamskom ponašanju i moralu, zatim djela o
bošnjačkoj i svjetskoj historiji, književnosti i kulturi,
lektire, naučne publikacije i časopise o islamskoj tradiciji,
kulturi i vjeri kao što su Islamska misao, Glasnik, Novi Behar,
Preporod, Novi Horizonti, Glas islama i dr.

Ono
što je takoðer bitno napomenuti jeste da u Biblioteci postoji
znatan broj knjiga koje datiraju još od prije nekoliko stoljeća.
Knjige su se, zbog svoje starosti i nedostatka adekvatnih
kadrova koji poznaju staroosmanski jezik, tek u skorije vrijeme
počele obraðivati. Ove knjige su prepisi Kur'ana, zatim djela iz
raznih islamskih oblasti; hanefijskog fikha, povijesti islama,
ahlaka i dr.

Najveći problem u ovom trenutku Biblioteke je stambenog
karaktera jer se nalazi u dosta skučenom prostou, što zbog
stalnog povećanja knjižnog fonda, otežava rad Biblioteke.