Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru odlukom Sabora IZ-e Sandžaka preimenovan je iz Akademije islamskih nauka, sa teološkim i pedagoškim smjerom za sticanje zvanja: profesor islamske teologije i profesor islamske pedagogije. Za novog dekana Fakulteta imenovan je doc. dr. Mevlud ef. Dudić. U toku ramazana profesori Fakulteta su angažovani u obilasku džemata, a jedan broj studenata u sandžačkim džematima i u dijaspori kao teravijski imami. Nastava se odvijala u prostorijama Islamske zajednice, a kasnije u prostorijama Internacionalnog univerziteta, čiji je FIS postao pridružena članica odlukom Rektorskog vijeća Univerziteta. Povraćajem oduzete zgrade Islamske ustanove u centru grada, FIS je sa studijskom 2006/07. dobio nove prostorije, nakon renoviranja objekta i ponovne sanacije štete poslije demoliranja od strane aktivista Koalicije Lista za Sandžak Dr Sulejman Ugljanin u toku predizbornog mitinga. Obraćanje glavnog muftije IZ-e u Srbiji Muamera-ef. Zukorlića na svečanosti povodom preimenovanja Fakulteta: Uvaženi Ministre, dobro nam došli! Uvaženi imami, predsjednici medžlisa, glavni imami i aktivisti Islamske zajednice, esselamu alejkum, ve rahmetullahi, ve berekatuhu. Zadovoljstvo mi je vidjeti vas u ovom broju, u ovom raspoloženju, ovim povodom, gdje imamo prilike ugostiti ministra vjera u Vladi Republike Srbije, koji je došao na poziv Mešihata IZ-e Sandžaka. Prvi razlog posjete je svečanost u povodu prerastanja Akademije islamskih nauka u Fakultet za islamske studije, koja će se upriličiti odmah poslije ovog našeg susreta. A isto tako, posjeta je prilika za opsežne, neposredne razgovore, kako ove bilateralne koje smo do malo prije imali, tako i one otvorene sa svima vama, kao ključnim akterima islamskog života ovdje, na području Sandžaka. Ali, ne samo iz Sandžaka već i ovom prilikom posebna dobrodošlica imamima, aktivistima i predstavnicima medžlisa IZ-e u Vojvodini, tačnije iz Novog Sada, Subotice i drugih džemata sa područja Vojvodine. Kao što znate i kao što ste čuli u najavi, konačno je usvojen Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama na nivou Republike Srbije. Opšte je poznata činjenica, a i sa naše strane mnogo puta ponavljana, da smo skoro (ili bez skora) 13 godina bez tog zakona, što jeste svojevrstan presedan. Jer se obično u pravnoj praksi, kada se jedan zakon stavi van snage, primjenjuje do donošenja novog zakona. U ovom slučaju to se nije dogodilo. Nama razlozi za to nisu poznati, ali je to dovelo do jedne pravne praznine koja je mogla biti loša za vjerske zajednice. Ali, i pored svog tog rizika, koji je postojao u tim burnim vremenima i teškim godinama, ja ću istaći da je Islamska zajednica Sandžaka zabilježila svoj uspon u razvoju, što ste vi sami u prilici potvrditi. Istina, kako su se mijenjale brojne vlade u ovoj državi, vi znate da intenzitet te saradnje nije bio isti. Posebno je to sve bilo teško do 2000. godine, kada su postojali i sporni momenti sa pozicije države u pravcu islama i Islamske zajednica Sandžaka, takozvanog nepriznavanja Islamske zajednica Sandžaka, za koje nije bilo osnove ni u ranijem zakonu, ni u bilo kom ustavnom ili zakonskom principu. Ono što je činjenica jeste da je Islamska zajednica sve te sporne momente uspjela prebroditi, zahvaljujući, prije svega, vama imamima, zahvaljujući džematu, zahvaljujući ljudima koji rade na čelu Islamske zajednica Sandžaka, na čelu ustanova IZ-e. Vi znate da je taj vrlo osjetljivi, ponekad i mukotrpni, period išao vrlo dobro i ja ovom prilikom želim izraziti svoje zadovoljstvo i zahvalnost Bogu što mi tu pravnu prazninu, definitivno, imamo iza sebe, što imamo Zakon koji je, kao i svaki ljudski zakon, uvijek manjkav – samo su Božji zakoni bez manjkavosti i nedostatka. Ali, ja neću sigurno pretjerati ako kažem da je to jedan od boljih zakona koji su donijeti za ovu oblast na području bivše Jugoslavije ili možda i jugoistočne Evrope. Ovo je prilika da vas uvaženi Ministar upozna sa osnovnim odrednicama tog Zakona, sa onim što je intencija tog Zakona, sa onim što su mogućnosti crkava i vjerskih zajednica u smislu onoga što nudi taj Zakon. Istina, zakon uvijek treba shvatiti u ravnoteži, jer zakon ne podrazumijeva samo prava, ono što se nama sugerira, sa pozicije naše želje. Šta nam to zakon nudi – zakon uvijek nudi i obaveze. Pokazalo se, sa pozicije Islamske zajednice, da se mi ne bojimo tih obaveza, jer, prosto, i ono što je do sada činila Islamska zajednica jeste visok stepen svijesti: društvene i opće svijesti unutar svake službe, svakog segmenta Islamske zajednice. Islamska zajednica je pokazala da je faktor dostojan svih, tih emaneta koji su joj povjereni. I kroz cjelokupan razvoj, posebno mi u Sandžaku, smo bili prisiljeni raditi i nadomjestiti nedostatke u pogledu infrastrukture, obzirom da je Islamska zajednica od 1993. godine, nakon disolucije Islamske zajednice, izazvane raspadom jedinstvene države, bila prinuðena organizirati se kako to sama može. Mi smo se ovdje organizirali, kao što znate, kako to sami možemo. U tom smislu, cjelokupno konstituiranje Islamske zajednice nije završeno – to otvoreno možemo kazati. Razlog za to nije bilo kašnjenje u donošenju ovog Zakona, već su razlozi za to nešto viši. Prosto, Islamska zajednica, koja sada na području Srbije i Crne Gore funkcionira u nekoliko dijelova, sa Islamskom zajednicom Sandžaka, neću pretjerati ako kažem, na čelu, jer je kao takva jedina koja ima potpuno zaokruženu infrastrukturu, i organizacionu i prosvjetnu, od najnižeg do najvišeg nivoa, i izdavačku i informativnu, i sve druge segmente koji je čine, samu po sebi, takvom. U tom pogledu, vi znate da je Islamska zajednica Sandžaka bila dostupna: tamo gdje je imala neposrednu jurisdikciju i neposredno izvršavala cjelokupnu koncepciju i programe sopstvenog razvoja. Tamo gdje nije imala neposrednu jurisdikciju, kao što su to veći dio Crne Gore, kao što je širom uže Srbije i Vojvodine ili Preševske dolina, vi dobro znate da smo mi bili i njihova Islamska zajednica, da je naša izdavačka djelatnost bila njima dostupna i svi drugi segmenti naše Islamske zajednice, sasvim ravnopravno, pa ponekad i po povoljnijim uvjetima, svim tim džematima i svim tim dijelovima Islamske zajednice. Ono što mi i ovog momenta čekamo jeste da se definitivno zaokruži država, da, prosto, znamo kako se ta država zove, kako ona izgleda, da ona ima svoje ustavne odrednice, kako bismo mi mogli, na nivou te države, praviti – želim podvući i naglasiti – jedinstvenu Islamsku zajednicu. To je naš interes i to interes oko kog, sigurno, neće biti nekakvog prostora za pregovore da li ćemo imati jednu Islamsku zajednicu ili više islamskih zajednica. Imat ćemo jednu Islamsku zajednicu, ali nemoj to da neko shvati kao neke naše pretenzije. Mi ne želimo imati Islamsku zajednicu koja će nareðivati muslimanima u Subotici ili u Novim Sadu, Preševu, Beogradu, šta će oni raditi – ali ćemo imati uvezanu Islamsku zajednicu. Ona može biti u nekim dijelovima čvršće uvezana, u nekim dijelovima vrlo hlabavo uvezana. Jer, želimo da ona bude jedna zajednica, zajednička duhovna porodica, kao što je to slučaj i sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kao što je to slučaj i sa Katoličkom crkvom. To je elementarno pravo i obaveza svih nas da tu tekovinu i tu vrijednost očuvamo. U tom pogledu, kao što smo imali i do sada vrlo tolerantan odnos, imat ćemo ga i u smislu uspostavljanja te saradnje. Ali, ozbiljnost i naše vjere i naše zajednice i svih odredaba – i kur'anskih, sunetskih i normativnih – nas obavezuje da se krećemo u tome pravcu. Dakle, nećemo praviti hijerarhijsku islamsku zajednicu, već zajednicu koja će biti uvezana po principu mreže, gdje će onaj ko je jači imati samo više obaveza pomoći onome ko je slabiji. To će biti osnova na kojoj ćemo praviti Islamsku zajednicu. Naravno, za to je neophodno da se neke stvari definitivno raščiste na nivou države i statusa same države. Ali, isto tako, mogu vam reći da ono što su pretpostavke koje su sadržina ovoga Zakona, zapravo, ide u tom pravcu i daju nam mogućnost da ovu sopstvenu energiju, koju smo imali, koju smo do sada gomilali, i sve te resurse koje imamo, da ih još više učinimo dostupnim svim onim vrijednostima od kojih će koristi imati ne samo pripadnici Islamske zajednice već svi ljudi. Vi dobro znate da je učenje islama vrlo egzaktno, tako odreðeno da je ono što Uzvišeni Allah kaže: Ve ma erselnake, ila rahmeten lil-alemin. –I mi smo te poslali isključivo iz milosti prema svim svjetovima –prema svijetu muslimana, prema svijetu nemuslimana, prema svijetu kršćana, prema svijetu jevreja, prema svijetu pripadnika drugih vjera, prema svijetu, ako hoćete, i nevjernika i prema, prosto, svim ljudskim i ostalim biljnim, životinjskim i svim drugim vasionskim svjetovima… Pravi islam je islam samo tada kada svi u i oko njega osjećaju blagodat od njegovog prisustva. U tom pogledu, još jednom moji najiskreniji selami, moja najsrdačnija dobrodošlica Ministru. Očekujem da i vi uzmete puno učešće u ovom razgovoru, u ovom našem budućem muhabetu, gdje ćemo proširiti naše znanje o materiji o kojoj je riječ. Ali isto tako, gdje ćemo još više dobiti sopstvenog samopouzdanja i uvjerenja da živimo u zemlji koja pripada nama, u državi koja je naša država, u državi koju želimo prihvatiti kao svoju domovinu. Mi to nudimo sa naše strane, ali isto tako očekujemo od države da ona nas doživi kao svoje graðane. To, evo, Zakon formalno nudi. Sada zajednički treba, i sa jedne i sa druge strane, da potvrdimo u praksi da je to tako. Ono što ja mogu, ispred Islamske zajednice, kazati jeste da će naša cjelokupna pozitivna energjia i ukupni resursi biti na raspolaganju u tom pravcu. Želimo da ovaj prostor i ovu državu doživimo i izgradimo kao svoju domovinu, ali isto tako želimo da nam ona takvu atmosferu i takve uvjete napravi da se u njoj osjećamo toplo, kako se osjeća svako u svome domu i, sigurno, kako se svako osjeća u svome domu, odnosno u svojoj kući. Hvala. Slijedi: Pozdravni govor Dekana na ceremoniji preimenovenja Akademije u Fakultet za islaske studije Pozdravni govor Dekana na ceremoniji preimenovenja Akademije u Fakultet za islaske studije U ovoj svečanoj atmosferi povodom preimenovanja Akademije islamskih nauka u Fakulet za islamske studije, ne mogu a ne izraziti svoju radost, te svima najtoplije zahvaliti. Svojim prisustvom Vi ste počastili naš Fakultet, a ujedno i obavezali. Mi danas, ujedno, promoviramo prvu generaciju apsolvenata koja je prije četiri godine upisala studije na ovom Fakultetu. Premda je ovo prvo obilježavanje postojanja ovog Fakulteta, želim vašoj pažnji predočiti razvojni put ove, jedine, islamske visokoškolske obrazovne ustanove u Srbiji i Crnoj Gori. Sandžak skoro punih sto godina opstaje uprkos nasrtajima na vjerski, nacionalni i kulturni identitet pripadnika islama koji u njemu žive. Jedna od najvećih nepravdi prema ovom kraju je sistematizirano gušenje razvoja školstva uopće, a posebno vjerskoprosvjetnih ustanova. Na ovim prostorima su sve do 1946. godine postojale razne obrazovne institucije: medrese, mektebi, sibjan-mektebi, ruždije, darul-hadis, darul-mualimin i dr. Neke su bile u rangu predškolskog uzrasta, neke osnovne i srednje škole, a bilo je i onih u rangu fakulteta. Komunistički režim je za islamsku zajednicu bio veoma težak. Jednoj po jednoj islamskoj obrazovnoj instituciji je zabranjivan rad, tako da je Sandžak, zaključno sa 1946. godinom, ostao bez ijedne islamske obrazovne institucije. U narednom periodu su jedino mektebi djelovali. Oni su samo donekle popunjavali prazninu u sveri islamskog obrazovanja. Ponovno aktiviranje Medrese «Gazi Isa-beg» 1990. godine je bio prvi korak ka oporavku islamskog obrazovnog sistema. Nakon toga, slijedi niz koraka koje je preduzela Islamska zajednica na tom putu. Od samog osnivanja, Mešihat IZ-e je radila na unaprjeðivanju vjersko-prosvjetnog sistema, čiji je najveći dragulj Medresa «Gazi Isa-beg». Dugogodišnja akcija slanja studenata na univerzitete u islamskim zemljama, dala je dobre rezultate, ali se nameće činjenica da mogućnosti dozvoljavaju samo malom broju studenata ovu privilegiju. Zato je Mešihat IZ-e Sandžaka udario temelje visokom školstvu u Sandžaku osnivajući Fakultet islamskih studija i stavljajući time tačku na višedecenijsko odsustvo viših i visokih škola iz ove regije. Potrebu za osnivanje ove visokoškolske ustanove intenzivirala je i činjenica da je Vlada Republike Srbije uvela vjeronauku u državne škole, a to iziskuje školovanje velikog broja predavača, što je jedan od glavnih ciljeva fakulteta. Tako je, na zasijedanju Sabora IZ-e Sandžaka 12.05.2001. godine, donijeta odluka o osnivanju Islamske pedagoške akademije kao više škole. Istovremeno, Mešihat IZ-e Sandžaka je donio odluku da učenici koji su završili medresu ne mogu više obavljati dužnosti imama, tj. predvoditi džemat bez visoke stručne spreme. Tako je osnivanje Islamske akademije u Novom Pazaru bila dobra prilika za one koji su željeli obavljati poslove pri Islamskoj zajednici, educirati se u tom smjeru, a pri tom ne morati ići na neki od islamskih univerziteta u inostranstvu, kao što je to bio slučaj do tada. Na dan otvaranja Akademije, pred profesorima i studentima, Muftija je, uz čestitke, obećao studentima koji su upisali prvu generaciju da će, kada budu završili drugu godinu, imati priliku nastaviti treću, jer, kako je rekao, Akademija će prerasti u fakultet. Moram priznati da sam bio skeptičan, pomalo sam se i bojao da li ćemo moći izdržati. Tako je i bilo, Akademija je, nakon dvije godine postojanja, dakle 2003. godine, prerasla u trogodišnji studij pod imenom «Islamska akademija», da bi nakon toga, 2005. godine, odlukom Mešihata, prerasla u četveregodišnji studij pod imenom «Akademija islamskih nauka». I evo danas, na osnovu odluke Sabora Islamske zajednice Sandžaka od 06.05.2006. godine, Akademija je preimenovana u «Fakultet za islamske studije». Ovaj Fakultet nastavlja kontinuitet Akademije osnovane 2001. g. Studiranje na ovom Fakultetu traje četiri godine, a nastava je ostvarivana u formi redovnog i vanrednog studija. Zastupljena su dva smjera: teološki za stjecanje školske spreme profesor islamske teologije i pedagoški za stjecanje školske spreme profesor islamske pedagogije. Ovaj Fakultet mogu upisati svi svršenici srednjih škola četvrtog stepena, a za one koji nisu završili medresu predviðena je pripremna godina iz stručnih, odnosno vjerskih predmeta. Nastavni planovi i programi na oba smjera su uraðeni na temelju planova postojećih islamskih visokoškolskih ustanova koje djeluju u okviru Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, te sličnih institucija u islamskom svijetu, uvažavajući pojedine specifičnosti i potrebe ovog prostora. Nastava se izvodi u skladu sa zahtjevima savremene pedagogije i metodike, a utemeljena je na realizaciji utvrðenih planova i programa. U svom radu primjenjujemo načela Bolonjske deklaracije. Na Fakultetu je do sada upisano 150 studenata, što redovnih što vanrednih, a ovih dana je upravo raspisan konkurs za prijem novih studenata na prvu godinu. U toku školovanja, studenti se susreću sa 34 predmeta, a u nastavni proces Fakulteta su uključena 24 profesora: sedam doktora nauka, sedam magistara, šest predavača i četiri asistenta. Nakon što je dobio dozvolu za rad od Sabora IZ-e, Fakultet je registriran kod nadležnih organa i tretira se kao visokoškolska ustanova. Ubijeðen sam da će ovaj Fakultet moći odgovoriti svim izazovima 21. vijeka, da neće biti poligon političkih, nacionalnih i vjerskih previranja. Ovaj Fakultet će biti mjesto gdje će njegovi polaznici crpiti znanje, kako iz islamskih tako i iz ostalih naučnih disciplina. A osim toga, zadatak ove ustanove jeste da kod ovih mladih ljudi razvija pozitivnu snagu duha, moralnost, iskrenost, mudrost, učenost, pouzdanost, tolerantnost, tako da bi vjerom, znanjem i osobnim primjerom mogli utjecati na opći razvitak pozitivnog duha u narodu. U ovoj školskoj godini, zahvaljujući Ministru vjera, naših 10 najboljih studenata je dobilo stipendije. Danas nam je Ministar obećao da će za narednu školsku godinu biti 20 stipendija za studente ovog Fakulteta. Ja sam ubijeðen da će u narednoj školskoj godini Ministar izdejstvovati da budemo sufinansirani od strane države. U tom smislu, ja se iskreno nadam da će diplomci ovog Fakulteta biti od koristi zajednici kojoj pripadaju, narodu iz kojeg potječu i državi u kojoj žive. Hvala svima!
