HomeGlas islamaAnalizeForbes: Daije izmeðu popularnosti i bogatstva 5. Aprila 2008. Analize 1376 Piše: Hfz. Nihad Beganović Na jednom od prvih dersova koje sam bio u prilici slušati u vrijeme kad je insanu sve bilo nepoznanica, kada je prihvatao i upijao sve što mu se serviralo bez mnogo razmišljanja i propitivanja, često sam imao priliku čuti dio podužeg vjerodostojnog hadisa Poslanika s.a.v.s. ”el-ulema veresetul-enbija”, ili učenjaci su nasljednici Poslanika. Hadis sam shvatio tada, a i danas ga tako shvatam, da su islamski učenjaci naš svjetionik, naš uzor, nešto što je nama muslimanima danas ono što je Ebu Bekru, Omeru, Osmanu i Aliji radijalahu anhum bio Muhamed a.s., dakle, uzor i vodilja u svakodnevnom životu. Čovjek kojem su se mogli povjeriti, kojeg su voljeli, kojem su se u najtežim trenutcima vraćali, koji je svojom pojavom i primjerom pomogao da ostanu uspravni, jaki i ponosni, uprkos iskušenjima kojima su bili izloženi. Svjestan Poslanikove s.a.v.s. veličine i nedostižnosti znao sam da, koliko god hadis bio nedvosmislen i jasan, ulema i učenjaci, naravno ne mogu niti će ikada moći biti u potpunosti kao Poslanik s.a.v.s., i nadomjestiti prazninu koja je nastala njegovim odlaskom sa ovog svijeta. No, znao sam a i sada vjerujem, da svakako moraju biti uzor drugim muslimanima, i svojim znanjem, ahlakom, primjerom, pokušati biti ono što je Poslanik s.a.v.s. bio svojim ashabima. Meðutim, kao što je nama običnim muslimanima teško dostići Ebu Bekrovu iskrenost i poniznost, Omerovu pravednost i odlučnost, stid i mudrost Osmana i Alije r.a., tako i islamskim učenjacima je još teže slićiti Poslaniku s.a.v.s., čovjeku u čijoj se kući tri mjeseca nije znala naložiti vatra, ili koji je u nekim momentima vezao kamen oko stomaka da lakše podnese glad. Naime, povod za pisanje ovog teksta mi je, zapravo naslovnica zadnjeg broja Forbesa arapskog izdanja, na kojoj su slike današnjih učenjaka i daija tj ”nasljednika poslanika s.a.v.s.” sa naslovom ”Nudžumu da'we bejne šuhre ve sevre” ili zvjezde da'we izmeðu popularnosti i bogatstva, te nekoliko intervjua i tekstova o njima, koji su u tom broju objavljeni. Forbes se bavi svim i svačim, analizira i broji sve što se da izbrojati i što je povezano sa novcem. Imaju bezobrazno precizne liste najbogatijih ljudi, najvećih kompanija, najutjecajnijih ljudi i žena, i mnoge druge analize i statistike. U zadnjem broju, kao što sam već spomenuo pozabavili su se imetkom najutjecajnijih daija i islamskih učenjaka: Aida Karnija, Selmana Avde, Amr Halida, Amr Abdul-Kafija i Tarika Suvejdana.Petorice koja su daleko ispred ostalih po broju izdatih islamskih knjiga, snimljenih i održanih predavanja na raznim univerzitetima, satelitskim TV kanalima, džamijama i sl. Novinari Forbesa su pažljivo izračunali godišnji prihod spomenutih daija i profit koji su ostvarili svojim angažmanom i gostovanjem na satelitskim kanalima (za koje se po jednom gostovanju plaća u prosjeku 6 hiljada dolara) ponajviše na saudijskom MBC-u i kuvajtskoj Risali, zatim prihod od prodaje knjiga CD-ova, autorskih prava, i došli do cifre od 2,5 miliona dolara čistog profita koliko je ostvario u 2007. najbogatiji sa te liste i poznati daija Amr Halid. Zatim milion dolara Tarik Suvejdan, 533 000 dolara Aid Karni, 373 000 Amr Abdul-Kafi, i 267 000 dolara Selman Avda.Naravno, u taj iznos nije uračunat lični biznis i ulaganja bilo kojeg od spomenutih koji nema nikakve veze sa da'wetskim aktivnostima, niti iznos koji se dobije od vladinih i nevladinih organizacija. Naravno, u intervjuima koje je Forbes objavio svi oni naglašavaju da je dozvoljeno primiti nagradu ili nadoknadu za odvojeno vrijeme, ali kako reče jedan od njih nije lijepo raspravljati se o iznosu te nadoknade?! Tako, da bi se običnom muslimanu ostvarila želja i iskoristio ukazanu priliku da Amr Halida vidi uživo treba ponekad kupiti i kartu, kao što se nedavno desilo prilikom gostovanja Amr halida u Ammanu, gdje su karte rasprodate iako su se prodavale po cijeni od 5 eura, a na crnom tržištu su se prodavale i po cijeni od 20 eura. Dakako, niko ne spori pravo da se uzme nadoknada za rad i posao koji bilo koji musliman pošteno i časno obavi, pa makar se radilo i o daiji, niti uopšte ima smisla polemisati oko toga. Ali, treba to kazati onim mladim muslimanima iz Zerke (grada u Jordanu koji se često spominje u kontekstu radikalnog islama) koje danas krivimo i osuðujemo za radikalne i islamu strane ideje. Dakle one momke koji u nekim arapskim sredinama teško dolaze do posla pa makar i sa diplomom profesora engleskog jezika, informatičara ili inženjera. Mnogi od njih su sretni ako naðu posao poput raznošenja vode, koji infomacij radi ustaje u pola sedam ujutro, liježe u deset navečer, koji radi više od 12 sati dnevno, i petkom (jedini slobodan dan u sedmici) radi pola norme za platu od 170 JD ili 180 eura, naravno nema nikakvog osiguranja niti mu se uplaćivaju bilo kakvi doprinosi. Nisu mu krivi ni Selman ni Suvejdan, zna i on to, niti je, ubjeðen sam, ikada pomislio bilo šta loše, naprotiv, odgojen je da poštuje i voli sve muslimane, a daije i učenjake posebno. Ali koliko zaista muslimanski lideri, daije, se bore za tu omladinu, za njihov bolji status u društvu. Koliko su uspjeli u borbi protiv nezdravih običaja u arapskim sredinama, koliko se govori o stvarnim devijacijama u društvu a koliko o marginalnim i ne toliko bitnim temama. Kad smo ili koliko imamo priliku čuti zdravu kritiku arapskih režima, njihove vanjske i unutrašnje politike, afirmaciji ideje o ljudskim pravima koja predstavljaju apriorne vrijednosti, o ekstremnoj socijalnoj polarizaciji (mali broj ekstremno ili veoma bogatih i ogroman broj krajnje siromašnih) o korupciji u svim sferama života, raspodjeli nacionalnih bogatstava bez kriterijuma i sl. Arapski ili muslimanski svijet spada u kategoriju sa najmanjim procentom pismenosti, a prosjek izdvajanja za nauku i istraživanje je 0,8 procenata bruto društvenog proizvoda iako su zemlje poput Saudije, Kuvajta, Emirata daleko bogatije od nekih evropskih zemalja gdje je prosjek izdvajanja za nauku i istraživanje 3,5 i više procenata BDP-a. O ovim stvarima se u kur'anskim pripovjedanjima i hadisima Poslanika s.a.v.s. najviše govori, zašto ne kazati da trebaju biti prioritet i kod današnjih daija, i da o tome više slušamo.
