Intelektualna perspektiva u Sandžaku

Zbornik radova Fakulteta za islamske studije

U  naše društvo treba unositi ne samo progresivizam, koji je u ozbiljnoj krizi u svijetu, nego intelektualni zadatak treba da bude okretanje najdubljim sadržajima ljudskosti, koji uključuje svijest o procesima unutar predstavljanja sandžačkog društva meðunarodnoj areni

U svojoj tegobnoj i teškoj povijesti Bošnjaci su permanentno imali probleme institucionalnog organizovanja i sistematskog uobličavanja svog vjerskog identiteta. Bošnjacima muslimanima je prijeko bio potreban vjerski orijentir, a niko ga časnije i vjerodostojnije nije ponudio od njegovih najuglednijih, najumnijih i najčasnijih vjerskih predvodnika. Posljednje dvije decenije Islamska zajednica je udarila temelje i podigla institucije koji predstavljaju stožer vjerskog identiteta. Jedan od tih ključnih faktora jeste Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru. Fakultet je danas temeljna bošnjačka, islamska i kulturološka institucija, on je intelektualni napor u svim sferama vjere, kulture i nauke.
Balkansku dramu, unutar tog konteksta i dramu Sandžaka u 20. vijeku, moguće je smatrati slučajem koji pokazuje opšte prilike čovječanstva s postignućima i neuspjesima puke modernosti. Identitet muslimana na ovim prostorima preživio je, i pored svih pritisaka i potresa. Sandžak, promatran kao dio velikih i grčevitih tokova razlaganja i spajanja, razaranja i graðenja, u svojoj ukupnoj povijesti sačuvao je zamisao o pojedinačnim i skupnim različitostima koje se prepliću, ali čuvaju svoja vjerska i identitetska središta.
Zaustavljanje i preusmjeravanje tokova propadanja moguće je promocijom svijesti o opštim prilikama svijeta. U  naše društvo treba unositi ne samo progresivizam, koji je u ozbiljnoj krizi u svijetu, nego intelektualni zadatak treba da bude okretanje najdubljim sadržajima ljudskosti, koji uključuje svijest o procesima unutar predstavljanja sandžačkog društva meðunarodnoj areni.
Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru sa svojim intelektualnim, kulturnim i organizacionim kapacitetima potrudit će se da ponudi društvu cjeloviti humanizam kao pravo rješenje za apstraktni idealizam i materijalizam, s naglaskom da je čovjek taj koji posjeduje svoju duhovnu puninu, svoju osobnost koja se treba pojedinačno i skupno ostvarivati na Zemlji. Taj humanizam je cilj Objave i našeg centra intelektualnosti, a to je FIS. Naš Fakultet potencira da je potrebno da čovjek razvije sve svoje originalno-prirodne sposobnosti, svoje kreativne snage na području vjere, kulture, duhovnosti i civilizacije, tako da upotrijebi snage fizičkog svijeta kao oruðe svoje slobode i pokornosti Allahu.
Nama muslimanima je potpuno stran defanzivni i statički odnos prema društvu, pa ćemo se zato boriti za priznanje Božje poruke, onakve kakva i jeste, jer islam je, u suštini, Božja objava o prirodi istine i realnosti. U rad Fakulteta za islamske studije uključili su se mnogi profesori i saradnici, koji su dali veliki doprinos njegovom razvoju i uspjehu. Inspirisani riječima Uzvišenog Allaha: „Uči u ime Gospodara tvoga…“ i riječima Muhammeda a.s.: „Gospodaru, znanje mi povećaj“, profesori i saradnici Fakulteta su uložili dodatni trud da uz svoje mnogobrojne obaveze u nastavno-edukativnom procesu i na polju sticanja znanja pripreme ovaj naučni časopis. Nadam se da će on opravdati rad Fakulteta, kao i naučnu reputaciju nastavnog kadra.
Sadržaj „Islamske misli“ je bogat i promoviše različite aspekte univerzalnih vrijednosti. Njime su naučno-istraživačka nastojanja na ovoj instituciji znatno dinamizirana. U ovom naučnom časopisu predstavljamo dio tog naučno-istraživačkog rada. Čitateljstvu su ponuðeni radovi koji tretiraju širok dijapazon disciplina fikha, hadisa, akaida, lingvistike, pedagogije, psihologije i drugih naučno-istraživačkih disciplina. Na temelju radova očigledno je da FIS ima meritoran i respektabilan nastavni kadar. Ovi radovi pokazuju da je na našem Fakultetu sve više ljudi koji se bave istraživanjem i daju doprinos naučnoj misli.
Danas je obrazovanje u svijetu u krizi. Mi ćemo se na FIS-u potruditi napraviti sintezu tradicije i avangarde-moderniteta. Na taj način kriza obrazovanja neće uticati na nas, jer mi ćemo ljepotu naše tradicije umijesiti s novom i modernom metodologijom. Moderni čovjek se oslanja na tehnološke i informativne nauke gdje vidi svoj uspjeh na ovom svijetu, te se konsekventno tome pojavljuje duhovna kriza. Savremeni ćorsokak je nastao kao posljedica zapostavljanja duhovne komponente. Izlaz iz ćorsokaka je oživljavanje duhovne vrijednosti, okretanje ljudskoj duši i srcu.
Mnogo se piše o značaju i ulozi nauke u islamu. Tako postavljeno pogrešno je tretirano. Besmisleno je postavljanje pitanja odnosa islama prema nauci. Nauka je sastavni dio islama. Nauka je potpuno suverena u granicama svog domena. Kur’an kada govori o stvaranju prvog čovjeka kaže da je čovjek podučen stvarima. Dakle, jedino čovjek je putem razuma i nauke u stanju ostvariti dominaciju nad prirodom i da obavlja misiju namjesnika. Na taj način nauka je u islamu postala osnovno obilježje čovjeka. Kur’an je otvorio period gdje glavnu riječ ima nauka. Upozorava se da svaka generacija mora izvršiti svoju misiju. Svaka generacija mora dati razvoju ljudske misli svoj vlastiti doprinos. Sandžaku i njegovim stanovnicima uz FIS predstoji revolucija u znanju. Meðutim, sveukupnu revoluciju je nemoguće ostvariti ukoliko se ona ne desi u svakom pojedincu, a najrevolucionarnija snaga je mladost. Zato se treba naoružati oružjem koje je neophodno za ostvarenje revolucije. To oružje jeste znanje. Ta institucija jeste FIS.

„Islamska misao“ se pridružuje brojnoj literaturi koju naš Fakultet publikuje i izdaje, popularno koncipiranoj, namijenjenoj svakom znatiželjnom koji želi shvatiti vjeru islam kroz njene osnovne postavke. Naravno, ovaj naučni časopis nije samo to. Samim naslovom „Islamska misao“ naglašena je sva ozbiljunost interesovanja Fakulteta. Stoga je ovaj naučni časopis, prije svega, izraz probuðene islamske intelektualnosti i značajan prilog našeg Fakulteta da preporodu naučne misli da svoj doprinos. Odabrani tekstovi samo su povod da se iz jednog potpuno novog ugla razmotre važna pitanja, da se pritom ukaže na svu istoričnost problema, ali da se, takoðe, u skladu sa savremenošću, sa naprednim tehničkim dostignućima, savremenim izazovima koji stoje pred muslimane, pronaðu nove mogućnosti i adekvatno poimanje vjere. Zato je uloga FIS-a obrazovanje studenata iz islamskih i srodnih nauka, te obrazovanje i naučno približavanje vjere islama u skladu sa njegovim originalnim učenjem te poimanjem s vremenom i prostorom. Danas uopšte u islamskom svijetu postoje dvije tendencije: konzervativci i modernisti. Prvi islam vuku u prošlost, dok mu drugi pripremaju tuðu budućnost. I jedni i drugi u islamu vide samo religiju u evropskom značenju te riječi. Konzervativci tvrde da islam ne treba, a zapadnjaci da islam ne može ureðivati vanjski svijet
Čitaoca „Islamske misli“ plijeni jasnoća misli i velika erudicija autora tekstova. „Islamska misao“ pokazuje da se u okvirima islamskog koncepta života nalaze široke i neiscrpljene mogućnosti, potencijali velikih vrijednosti koji se mogu ponuditi savremenom čovječanstvu. FIS je svijetli primjer žive islamske misli na našem tlu koji razvija islamsku misao, poziva na toleranciju, suživot i koegzistenciju i trajni dijalog. Evidentno je danas u svijetu da se narušava imidž islama i muslimana. Islam je odmah nakon pojave Muhammmeda a.s. izložen napadima koji će dostići svoj vrhunac u epohi krstaških ratova, kada je, kako kaže, francuski filozof Volter, bilo više grčkih kaluðera koji su pisali protiv islama nego janjičara u turskoj vojsci. Jedan veliki dio evropske i uopšte zapadne literature odiše duhom mržnje, nepodnošljivosti, te očajnog ili vrlo slabog poznavanja islama. Cilj svih denuncijacija na račun islama jeste s tendencijom da se islamu oduzme legitimitet u promovisanju kulturnih vrijednosti.
„Islamska misao“ nastoji odgovoriti potrebama vremena u kojem živimo i obezbijediti našem društvu adekvatno poimanje vjere. Njime će se otvarati nova, atraktivna i indikativna pitanja i valorizovati svoje duhovno i kulturno naslijeðe. Obzirom da su realno islam i muslimani autohtoni na našim prostorima i ni na jedan način se ne mogu mimoilaziti u društvenim procesima, naučni časopis, a i druga izdanja Fakulteta, treba da nude rješenja za probleme savremenog društva uz direktnu inspiraciju Božje objave.
Revalorizacija i revitalizacija istorijskog ostvarenja islamske misli u svim oblastima života, izaziva takoðe poseban interes savremene javnosti. Naučni časopis će sa sve većim zanimanjem i naučnom objektivnošću prilaziti ovim pitanjima. Istovremeno, činit ćemo ogromne napore za ponovno otkrivanje i upoznavanje bogatog duhovnog i materijalnog naslijeða na prostorima Sandžaka. FIS i naučni časopis slijedit će ono što je najaktuelnije i najživotnije, kako u islamskim vjerskim pitanjima tako i u društvenim.
Publikacija „Islamske misli“ je samo pionirski napor da se na polju nauke da doprinos, a u perspektivi Fakultet će realizovati velike projekte.
Molimo Svevišnjeg Allaha da nam pomogne da ono što se potrudimo da radimo ima uticaja na tokove našeg društva.

Doc. dr. hfz.
Almir-ef. Pramenković