Reisu-l-ulema na Evroazijskom vijeću u Istanbulu

Danas je u
Istanbulu reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić predsjedavao sesijom na sedmom
Euroazijskom vijeću, koje je u utorak 12.05. 2009. god. otvorio turski premijer
Tajib Erdoan u prisustvu 80 delegata iz 42 zemlje iz Europe i Azije. Eurozaijsko
vijeće je osnovano 1995. god. sa ciljem da okupi sve zemlje, koje povijesno
pripadaju islamsko-osmanskog kulturnom krugu. Riječ je, dakle, o meðunarodnom, islamskom
vijeću kojeg čine muftije iz euroazijskih islamskih zajednica, koje u akaidu (islamskoj
doktrini) baštine maturidijsku teološku misao a u fikhu (islamskom pravu) hanefijsku
školu.

Razlozi osnivanja
Eurozaijskog vijeća pod pokroviteljstvom Islamske zajednice u Turskoj pravda se
potrebom očuvanja hanefijsko-maturidijske tradicije, koja se povijesno pokazala
vitalnom i adaptibilnom izazovima vremena i potrebama muslimana. 

Takoðer, većina
zemalja koje čine Euroazijsko vijeće nastoje naći odgovore za postkominističko
doba, koje je puno individualnih i kolektivnih trauma ljudi koji se vraćaju
svojim vjerskim korjenima. U traganju za osobnim i kolektivnim vjerskim, tj., islamskim
identitetom, mnogi su izloženi raznim utjecajima i zato je bilo potrebno da se
kroz jedno vijeće, kao što je ovo, omogući muftijama da razmijene iskustva i
pomognu jedan drugome u iznalaženju pravih odgovora na mnoga pitanja koja tište
muslimane u Aziji, ali i u Europi i na Balkanu. 

Turska je na
vrijeme shvatila ovoj problem i zato se stavila na čelo euroazijskih zemalja, koje
u svom pamćenju imaju islamsko-osmansku tradiciju i kulturu. Da je   Euroazijsko vijeće važno za Tursku državu
vidi se po tome što je u srijedu 13.05.2009. god. predsjednik Republike Turske
Abdullah Gul osobno primio delegaciju Vijeća u sastavu šejha Ali Bardakoglua, reisu-l-uleme
Republike Tuirske, reisu-l-ulme dr. Mustafe Cerića, vrhovnog muftije Ruske
Fedracije Ravila Gajnuddina, velikog muftije Azarbrjdžana Allahšukura Pašazadea,
muftije Kazakistana Abdussettara Derbisalija, muftije Kirkistana Muratali
Džumanova te muftije Čerkesije i Kavkaza Ismaila Berdijeva. 

U jednosatnom
razgovoru predsjednik Gul je kazao da ozbiljni političari treba da čuju šta
ulema misli o važnim pitanjima današnjice. 

 „Mi u Turskoj očekujemo da nam ulema ukaže šta
misli o našem radu i da nam pomogne da razumijemo osjećanja i potrebe običnih
ljudi, koji su slobodniji da svoje probleme povjere ulemi, koju su im
dostupniji" – kazao je predsjdnik Turske Abdullah Gul. 

U svom izlaganju
na današnjoj sesiji reisu-l-ulema Cerić je izmeðu ostalog rekao: 

-Raduje nas
činjenica da smo se sastali u Istanbulu koji za nas ima znakovitu simboliku. Takoðer,
raduje nas briga Turske, kako države tako i Islamskre zajednice, za naše
euroazijske probleme, posebno nas koji smo preživjeli komunističko doba i koji
sada nastojimo da naðemo odgovore za mnoga pitanja koja muće muslimane. 

 Nije teško zaključiti da će 21. stoljeće biti
u znaku povratka ljudi vjeri, kao načinu života u traganju za srećom na ovome i
spasu na drugome svijetu. No, isto tako, očito je da će u 21. stoljeću vjera
biti predmet upotrebe i zloupotrebe za razne ciljeve, od kojih neki mogu biti štetni i porazni za vjeru, posebno
za našu vjeru islam. 

Zbog toga je jako
važno da jedni drugima pomognemo u traženju pravoga puta, puta kojeg nam je
definirao Časni Kur'an i praksa Allahovog Poslanika, a to je put integracije u
drušva u kojima živimo umjesto puta izolacije ili asimilacije. Vi u Aziji i mi
u Europi, posebno mi na Balkanu, imamo zajedničko povijesno i doktrinarno
pamćenje, koje nas obavezuje da ne zaboravimo emanet naših predaka koji su
znali vjekovima živjeti sa drugima u miru i slozi.

Stoga je
Euroazijsko vijeće važno – da se kroz njega zbližimo kao braća u islamu, ali i
da kroz njega pošaljemo poruku svijetu da smo za meðuvjerski i meðukulturni
dijalog. Turska je danas važna kako za Zapad tako i za Istok. Turska je danas
most koji povezuje različitosti kultura i civilizacija u jedinstvo smisla
ljudskog života. Turska je danas velika nada za sve muslimane svijeta da vide
da je demokracija ne samo moguća, već i poželjana te da je zaštita ljudskih
prava, posebno prava na život, vjeru, slobodu, imetak i čast islamska norma
koju valja poštovati i promicati za dobrobit svakog čovjeka bez obzira na
njegovu vjeru i naciju – zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoje izlaganje u
Istanbulu.