Ramazan  mjesec bogobojaznosti, takvaluka

“O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni i grijeha se klonili.” (El-Bekare, 183)
 

Mubarek i blagoslovljeni mjesec Ramazan je od Allaha dž.š. odlikovan i odabran nad ostalim mjesecima. U njemu je propisan post kako bismo bili bogobojazni.
Uzvišeni Gospodar kaže:
 يَااَيُّهَالَّذِينَ آمَنُوا كُتِبَ عَلَيْكُمُ الصِّيَامُ كَمَا كُتِبَ عَلَى الَّذِينَ مِنْ قَبْلِكُمْ لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ
 “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni i grijeha se klonili.” (El-Bekare, 183)
U mjesecu ramazanu nam se pruža izvanredna prilika da sopstvenim snagama osnažimo karakter naše ličnosti, oplemenjujući ga svojstvom istinskih vjernika: takvalukom, bogobojaznošću i čuvanjem od grijeha.
Zašto je baš cilj propisivanja posta: da bi ojačali naš takvaluk, bogobojaznost, odnosno da bi se grijeha klonili?
Uzvišeni i Mudri nam na to odgovara u sljedećem ajetu:
يِا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُواْ إَن تَتَّقُواْ اللهَ يَجْعَل لَّكُمْ فُرْقَاناً وَيُكَفِّرْ عَنكُمْ سَيِّئَاتِكُمْ وَيَغْفِرْ لَكُمْ وَاللهُ ذُو الْفَضْلِ الْعَظِيمِ
“O vjernici, ako se budete Allaha bojali, On će vam sposobnost darovati pa ćete istinu od neistine moći rastaviti i preko ružnih postupaka vaših će preći i oprostiti vam. – A Allahova dobrote je neizmjerna.” (El-Enfal, 29)
Dakle, bogobojaznost je uvjet za postojanje zdravog kriterija rasuðivanja, kako bi razlikovali dobro od zla, istinu od neistine, ono što ima istinske vrijednosti od onoga što ima varljivu i lažnu korist. I ne samo to, nego je bogobojaznost i osnova za pravilno usklaðivanje našeg načina života naspram tih vrijednosti.
Savremeni čovjek upravo pati od ovog problema i luta trežeći odgovor na ovo pitanje: Na kojim osnovama graditi svoj život i kako spoznati ono što je stvarna vrijednost za njega, njegovu porodicu i društvo u cjelini.
Samo ono srce koje je osnaženo takvalukom može razborito promatrati svijet i život oko sebe i u njemu prepoznati ono što je istina i ono što je vrijedno.
Kada vjernik učini bogobojaznost svojim načinom života, on će, bez sumnje, bogobojaznost učiniti i načinom meðusobne komunikacije i društvenog života u zajednici, a to je zapravo ono što Allah dž.š. od nas traži u sljedećem ajetu, kad kaže:
وَتَعَاوَنُوا عَلَى الْبِرِّ وَالتَّقْوَى وَلاَ تَعَاوَنُوا عَلَى الأِثْمِ وَالْعُدْوَانِ وَاتَّقُوا اللهَ
“Jedni drugima pomažite na principima dobročinstva i bogobojaznosti, a ne potpomažite se na principima grijeha i neprijateljstva, i budite bogobojazni…” (El-Maide, 2)
 Svaki od nas koji za sebe tvrdi da je musliman treba da sudjeluje u očuvanju i jačanju islama, islamskih vrijednosti, principa i institucija, jer je to garant našeg uspjeha na dunjaluku i opskrba za ahiretski, vječni život, jer  Uzvišeni veli:

فَإِنَّ خَيْرَ الزَّادِ التَّقْوَى وَاتَّقُونِ يَا أُوْلِي الأَلْبَابِ
„A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni!” (El-Bekare, 197)
Ramazan je izvanredna prilika da steknemo nove snage bogobojaznosti i da požurimo Allahovoj dž.š. milosti tako što ćemo obavljati ono što nam je za naše dobro naredio, a kloniti se onoga što nam je za naše dobro zabranio.
U ovim mubarek danima i noćima traba da živimo punim islamskim životom kako bismo postigli temeljni cilj ramazanskog posta – bogobojaznost, te izoštrili naš misao i kriterije za raspoznavanje vrijednosti.
Mubarek i blagoslovljeni mjesec Ramazan je mjesec Božjeg oprosta. U Njemu Allah dž.š. oprašta Svojim grješnim robovima i briše im grijehe. Samo se trebamo okrenuti Njemu Uzvišenom, priznajući našu krivicu i grijehe, tražeći  Njegov oprost, iskreno Mu se kajući za sve počinjene grijehe i time ćemo zaslužiti Njegov oprost.
قُلْ يَا عِبَادِيَ الَّذِينَ أَسْرَفُوا عَلَى أَنفُسِهِمْ لَا تَقْنَطُوا مِن رَّحْمَةِ اللَّهِ إِنَّ اللَّهَ يَغْفِرُ الذُّنُوبَ جَمِيعًا إِنَّهُ هُوَ الْغَفُورُ الرَّحِيمُ
"O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je Milostiv.” (Ez-Zumer, 53)
وَسَارِعُواْ إِلَى مَغْفِرَةٍ مِّن رَّبِّكُمْ وَجَنَّةٍ عَرْضُهَا السَّمَاوَاتُ وَالأَرْضُ أُعِدَّتْ لِلْمُتَّقِينَ
 “I požurite oprostu Gospodara svoga i Džennetu koji je prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji su bogobojazni.” (Alu Imran, 133)
Nema ništa gore što vjernika može mučiti od počinjenog grijeha. Činjenjem grijeha vjernik se udaljuje sa pravog puta, njegovo srce se pomračuje, postaje izgubljeno u životu i zapliće dušu u mreže nemarnosti i griješenja.
Dovoljno nam je da pročitamo nekoliko ajeta koji nam govore o pravom stanju grješnika, koji su se prepustili prohtjevima i tako se upleli u mrežu griješenja koja ih sve dalje i dalje vodi u tmine zla.
Kaže Uzvišeni: “A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepim oživjeti. „Gospodaru moj“ – reći će – „zašto si me slijepa oživio kada sam vid imao?“ „Evo zašto“ – reći će On: „Dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih zaboravljao, pa ćeš danas ti isto tako biti zaboravljen.“ (Ta Ha, 124–126)
U hadisu Allahovog Poslanika s.a.v.s. se kaže:  “…za svaki počinjeni grijeh u srcu se pojavi  crna tačka, a srce koje ne dopusti griješenje pojavi se u njemu bijela tačka. Tako dok srce ne postane ili potpuno bijelo i svijetlo tako da mu neće moći nauditi nikakva smutnja i griješenje, ili pak postane crno i tamno tako da ne zna šta je ispravno a šta nije, slijedeći jedino svoje prohtjeve.” (Hadis bilježi Muslim)
Allahov Poslanik s.a.v.s. nas je upozorio da se čuvamo grijeha jer njima predstoji loša završnica – završnica u Vatri. Kaže Poslanik s.a.v.s.: “Čuvajte se grijeha koje zanemarujete, zaista se oni skupljaju dok čovjeka potpuno ne upropaste.” (Hadis bilježi Ahmed)
Allah dž.š. ne spušta Svoju kaznu osim onima koji čine grijehe. Kaže Uzvišeni, obavještavajući nas o tome: “Kada hoćemo jedan grad da uništimo, onima koji su u njemu na raskoš navikli prepustimo da se griješenju odaju i da tako zasluže kaznu, pa ga onda do temelja razrušimo.” (El-Isra, 16)
Allahov Poslanik s.a.v.s. kaže: “Zaista će čovjeklu biti uskraćena opskrba zbog grijeha koje čini.” (Hadis bilježe Nesai i Ahmed) I kaže: “Neće čovjeka zadesiti nesreća osim zbog njegovih grijeha, iako Allah mnogo prašta.” (Hadis bilježi Tirmizi)
Pogledajmo šta Uzvišeni Allah kaže: “Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijeha koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.” (Eš-Šura, 30)
Iskreno se pokajmo Allahu dž.š. u mjesecu oprosta i pokajanja, jer nas Uzvišeni obavještava o Sebi:
“Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti…” (Ez-Zumer, 35)
“On prima pokajanje od robova Svojih i prašta rðave postupke i zna šta radite…” (Eš-Šura, 25)
A.F.