BKZ traži frekvenciju za Ljiljan radio

ImageOtvoreno pismo predsjedniku Savjeta Radiodifuzne agencije Republike Srbije episkopu jegarskom Porfiriju

Poštovani, sa žaljenjem smo primili Zaključak
Savjeta Republičke radiodifuzne agencije povodom naše prijave na Javni konkurs
za emitiranje radio programa za lokalno područje, radiodifuzne oblasti 6, za
područje općine Prijepolje, s projektom „Ljiljan radio“. 








Bošnjačka kulturna zajednica je neprofitna
organizacija oformljena radi zaštite, promoviranja i stvaranja novih,
pozitivnih kulturalnih vrijednosti bošnjačkoga naroda u Republici Srbiji. Naša
misija je da pomognemo cjelokupnom srbijanskom društvu da prihavati one
evropske, civilizacijske i demokratske vrijednosti poštivanja drugog i
drugačijeg od sebe kao preduvjet multikulturalnog i višenacionalnog društva,
što predstavlja jednu od najznačajnijih tekovina savremenih globalnih
stremljenja cijelokupnog čovječanstva. Nadajući se da ćemo naići na
razumjevanje i nepristrasnost jednog od značajnih državnih organa kakav je
Savjet Radiodifuzne agencije Republike Srbije, pogotovu poslije proklamiranja
načelne proevropske politike zvaničnih predstavnika vlasti i shodno obavezama
koje je država preuzela na putu ka članstvu u Evropskoj Uniji u pogledu
očuvanja, afirmiranja i integriranja manjinskih naroda i nacionalnih zajednica
u srbijansko društvo, a prije svega vjerujući u spremnost većinskog, srpskog
naroda na suživot i tolerantnost, aplicirali smo s projektom „Ljiljan radio“
kako bismo se osvjedočili i na konkretnom primjeru dokazali istinsko
raspoloženje organa vlasti prema Bošnjacima i njihovim potrebama za
kultiviranjem, njegovanjem vlastite duhovnosti, širenjem kulturalnih vidika i
općom naobrazbom. Lokacija na kojoj „Ljiljan radio“ treba egzistirati, širi
reon zapadnog Sandžaka koji obuihvaća općine Prijepolje, Nova Varoš i Priboj,
nema niti jednog bošnjačkog medija, iako je pedeset procenata tamošnjeg stanovništva
bošnjačke nacionalnosti. Prijepolje je jedna od rijetkih preostalih
višenacionalnih sredina u Srbiji u kojima dva naroda vijekovima žive u
meðusobnom poštivanju, dobrosusjedskim odnosima i toleranciji, ali su Bošnjaci,
kao dio manjinskog naroda u Republici Srbiji, uskraćeni za mnoga svoja
nacionalna prava, za razliku od Srba koji posebnosti svog identiteta mogu
njegovati kroz obrazovne, medijske i sve druge državne institucije. Pokretanjem
„Ljiljan radija“ skratio bi se postojeći hijatus u pogledu općih prava
bošnjačkoga naroda na njegovanje vlastitih posebnosti, a odgovorno tvrdimo da
bi se s njegovih frekvencija emitirale isključivo poruke mira, tolerancije,
ljepote i onih zasebnosti bošnjačkoga identiteta koje su, prožimanjem kultura,
postale drage i drugim balkanskim narodima kojima se oni katkada i ponose, kao
što su: sevdalinke, balade (poput Hasanaginice i Omera i Merime), saz i zvuci
orijentalnog melosa, te riječi i djela velikih bošnjačkih pisaca i
intelektualaca, poput Meše Selimovića, Æamila Sijarića, Zuke Džumhura, Skendera
Kulenovića i drugih – što opet u toj široj interkulturalnoj perspektivi
predastavlja i dio srbijanskog kulturalnog nasljeða te nas jednako približava
jedne drugima kao i neke vrijednosti srbijanske umjetnosti koje mi osjećamo kao
svoje (npr. izvorna narodna muzika, djela pisaca poput Miloša Crnjanskog i
slično). Takoðer, cijeli teritorij zapadnog Sandžaka pokriven je signalom
crkvenog radija „Mileševa“, što je razlog više da se napravi ravnoteža u
medijskom oglašavanju dvaju naroda koji žive na tom području bez da se bilo ko
osjeća ugroženim ili oštećenim, što je sada slučaj. Bili smo uvjereni da će Vaš
Savjet prepoznati humanost i dobrotu koja nas je vodila prilikom realizacije
projekta „Ljiljan radija“, pogotovu što se na mjestu predsjednika nalazi
duhovnjak, vjerujemo, širih pogleda i srca otvorenog prema čovjekoljublju bez
obzira na konfesionalnu i nacionalnu pripadnost, njegova ekselencija episkop
jegarski Profirije. Još uvijek s nevjericom prihvaćamo pomisao da su episkop
jegarski Profirije i ostali čalnovi Savjeta uskogrudi i da nemaju razumjevanja
za potrebe medijskog oglašavanja Bošnjaka u cilju promoviranja vlastitih
kulturalnih i drugih posebnosti koje će samo koristiti šarenolikosti
srbijanskoga društva. Želimo vjerovati da još uvijek nije kasno da se odreðene
zapreke otklone, da ćete iznova razmotriti naš zahtjev i sagledati problem u
širem opsegu, u pogledu gore navedenih razloga, a ne samo birokratski kruto i
suhoparno, te da će duh općeg dobra i tolerancije nadvladati neke moguće
streotipne projekcije, pogrešne predodžbe i lične frustracije zasnovane na
površnom saznanju ili nedovoljno proučenoj situaciji na terenu, te Vam u tom
nadanju šaljemo krajnje iskrene, dobronamjerne i prijateljske pozdrave.

Izvor: BKZ.rs