Freedom house: Dvojka za Srbiju, u Sandžaku “aktivno siromaštvo”

Najnoviji izvještaj organizacije Freedom House
o stanju političkih prava i graðanskih sloboda diljem svijeta pokazuje da je
globalna sloboda već petu godinu zaredom u opadanju.

Ovo je najduže razdoblje u kojem se bilježi
kontinuiran pad u skoro četrdeset godina koliko se ovaj izvještaj prireðuje –
2010. bilježi se pad broja slobodnih zemalja, broja izbornih demokratskih
zemalja, kao i sveukupno nazadovanje slobode na Srednjem istoku i u području
sjeverne Afrike.

U izvještaju Freedom Housea zemlje su
podijeljene u tri kategorije – slobodne, djelomično slobodne i neslobodne.
Ocijene su dodjeljivane u dvije kategorije – politička prava i graðanske
slobode – a kreću se od 1 do 7 s time da je 1 najviša ocjena.

Ukupno 25 zemalja zabilježilo je tokom 2010.
godine značajan pad stupnja slobode graðana, što je dvostruko više od 11,
koliko ih bilježi značajna poboljšanja. Broj zemalja koje se označavaju kao
slobodne pao je s 89 na 87, a broj zemalja u kojima graðani na demokratskim
izborima biraju svoje predstavnike pao je na 115 – 2005. godine taj broj je
iznosio 123.

Kao dodatak tome autoritarni režimi poput onih
u Kini, Egiptu, Iranu, Venecueli i Rusiji nastavili su s pojačavanjem represivnih
mjera uz vrlo mali otpor demokratskog svijeta, kaže se u godišnjem izvještau
Freedom Housea o stanju slobode u svijetu.

"Ovo bi trebao biti poziv na buðenje svim
demokratskim zemljama svijeta", izjavio je izvršni direktor Freedom Housea
David J. Kramer. "Naši protivnici ne koriste samo raširenu represiju, već
to čine i s nezabilježenom agresivnošću i samouvjerenjem, a demokratska
zajednica nije dorasla tom izazovu."

Zemlje ex-YU: Dvojka za Srbiju

Hrvatska je i ove godine kategorizirana kao
slobodna zemlja s najboljom ocjenom 1 u kategoriji političkih prava i nešto
slabijom ocjenom 2 u kategoriji graðanskih sloboda. Od hrvatskih susjeda sve su
zemlje ocijenjene kao slobodne osim Bosne i Hercegovine, koja je djelomično
slobodna s ocjenom 4 za politička prva i trojkom za graðanske slobode.

Slovenija i Maðarska u obje su kategorije
ocijenjene s najvišom ocjenom 1, dok je Srbija je u obje kategorije dobila dvojku. Crna Gora je ocjenjena
trojkom za politička prava i dvojkom za graðanske slobode.

Sandžak: Nezastupljenost u vlasti, državni
terorizam, zločini i nasilje nad Bošnjacima i masovna iseljavanja od ‘90-tih

U ovom izvještaju zastupljen je i Sandžak, kao
važna regija u Srbiji i Crnoj Gori. U izvještaju se kaže da u Sandžaku bošnjaci
imaju odreðen stepen sloboda, ali da u vlasti nisu adekvatno zastupljeni.

„Kulturne i etničke manjine imaju pristup
medijima na svojim jezicima, vlastite političke stranake, te ostale vrste udruženja.
Ipak, oni su manje zastupljeni u vlasti.“

U izvještaju se naglašava da je od početka
sukoba u bivšoj Jugoslaviji počinjeno više od 2000 zločina nad bošnjačkim
stanovništvom što je bilo uzrok masovnih iseljavanja sa ovih prostora. Takoðer
se naglašava da opštinske strukture nemaju kapaciteta da Bošnjacima omoguće da
uživaju u pravima koja im garantuje Zakon država u kojima žive.

„Od početka sukoba u bivšoj Jugoslaviji, oko
2.000 zločina, uključujući ubistva, otmice, mučenja i brutalne napade,
počinjeni su nad bošnjačkim stanovništvom u Sandžaku, kako navodi Helsinški
odbor za ljudska prava. Opštinskim strukturama nedostaje sposobnost da u
potpunosti sprovedbu manjinska prava u Sandžaku, i kao rezultat toga, prema specijalnom
povjereniku za ljudska prava UN-a, 60000-80000 Bošnjaka (od ukupnog broja stanovnika
224.446 iz 1991. godine) su nasilno napustili Sandžak od 1992. zbog državnog
terorizma.

Nerazvijena infrastruktura, rastuća
nezaposlenost, nedostatak odgovornosti za počinjene zločine, i sveukupno
obeshrtabrenje stanovništva stvorilo je trenutni zastoj.

Podjelom unutar islamske zajednice i se
nastavlja u 2009. godini.

Prema podacima koje je objavila Svjetska
Banka, sadašnje populacija Sandžaka je kategorizirana kao „aktivno siromašna“.

Sandžak, slično drugim regijama u Srbiji,
očekuje se da uvelike okoristi od prolaska Zakona koji regulira povratak
državne imovine lokalnim saoupravama.“ – navodi se u izvještaju „Freedom house“
za 2010. godinu, u kategoriji „Nations in Transit 2010“ na 468. strani.

Iz „slobode“ u „neslobodu“ i obratno

Četiri zemlje pale su iz kategorije slobodnih
u djelomično slobodne, meðu njima Ukrajina i Meksiko. Meksiko bilježi taj pad
zbog nemogućnosti vlade da se nosi s nasiljem krijumčara droga, a Ukrajina zbog
propadanja slobode tiska, izbornih prevara i sve većeg politiziranja sudstva.
Srednji istok i sjeverna Afrika i dalje su bile regije s najnižom razinom
slobode u 2010. godini, nastavljajući svoj višegodišnji pad s ionako niske
razine demokracije.

Imigracijska politika bila je razlog
zabrinutosti ove godine u mnogim zemljama, uključujući zapadnu Evropu i
Sjedinjene Države. Francuska je zabilježila pad graðanskih sloboda zbog
protjerivanja rumunjskih Roma kao i zbog problema s useljenicima s Bliskog
istoka i Afrike.

Ipak u ovogodišnjem izvještaju, objavljenom u
četvrtak, ima i nekoliko svijetlih tačaka. Kirgistan i Gvineja poboljšali su
svoj status iz neslobodnih zemalja u djelomično slobodne, nakon što su u obje
zemlje održani slobodni i pošteni izbori, a status su poboljšale i Kenija,
Moldova, Niger, Filipini i Tanzanija.

Freedom House objavljuje godišnji izvještaj
od 1972. godine, a u ovogodišnji su uključene 194 neovisne zemlje i 14
teritorija.

Izvor: Islamskazajednica.org