Reisu-l-ulema na samitu uleme u Maroku

Sarajevo, 15. mart 2011. (MINA) – U organizaciji londonske
asocijacije „Radikalni srednji put"  u marokanskom drevnom gradu Fesu od
10. do 12. marta, 2011. godine održan je trodnevni samit visoke
muslimanske uleme o temi „Srednji put – model za odbranu kroz angažman".

U  jednom od najstarijih gradova svijeta
Fesu, gdje su sačuvani višeslojni kulturni i civilizacijski tragovi od
neprocjenljive vrijednosti,  su se sastali muslimanski autoriteti
današnjice poput Šejha Abdullaha bin Bejja iz Mauritanije, Šejha Ahmeda
Tidžanija iz Senegala, Habiba Omera bin Hafiza iz Jemena, Šejha Abdul
Hakima Murada iz Britanije, Šejha Usama Muhammeda Saada iz Egipta, Šejha
Muhammeda Karidullaha iz Sudana, Habiba Salija el-Džifrija iz
Indonezije, Šejhe Halime Krausen iz Njemačke, nigerijskog muftije
Ibrahima Saliha el-Husejna, Šejha Ibrahima Abdulbarija iz Somalije,
Šejha Nasruddina Burhanudina iz Turske i reisu-l-uleme dr. Mustafe
Cerića. 

reis-maroko-2011-3

Učesnici samita u Fesu

Muslimanski svijet prolazi kroz vrlo
izazovna iskušenja i povijesne promjene za koje ulema mora naći
adekvatan odgovor, jer muslimanski narodi su umorni od beživotnih priča
koje nemaju utemeljenje u autentičnoj islamskoj tradiciji i zdravom
ljudskom razumu. Zato su teme o kreativnosti u islamskom djelovanju,
razumijevanju potreba i stremljenja muslimanske mladeži, suočavanju sa
različitim tumačenjima islama i približavanje tih različitosti ka jednom
zajedničkom cilju, a to je unutar muslimanska tolerancija i
razumijevanje, te opća kultura meðuvjerskog i meðukulturnog dijaloga,
bile glavna okosnica samita u Fesu. Posebna pažnja je posvećena ulozi
muslimana u Europi, ili na Zapadu uopće, u objašnjavanju i zbližavanju
pogleda na relaciji Islam-Zapad u današnjem meðuovisnom svijetu u svim
oblastima života. Reisu-l-ulema Cerić je zajedno sa Šejhom Abdul Hakimom
govorio o izazovima i mogućnostima islama na Zapadu u kontekstu
većinsko-manjinskih zajedničkih aktivnosti na polju meðuljudskog i
meðuvjerskog razumijevanja, kao osnovnog preduvjeta za jedinstvo smisla u
različitosti vjera i kultura.

reis-maroko-2011-5

 Značajno učešće žena (alima) na samitu u Fesu

U svom izlaganju reisu-l-ulema Cerić je
govorio o nužnosti „duhovne revolucije", „koja se u kontekstu
muslimanske povijesti može posmatrati kao ciklični put od sedam praznih
stoljeća prije islama, sedam punih stoljeća nakon islama, iza kojih
dolazi sedam teških stoljeća, da bi na početku petnaestog stoljeća po
Hidžri, muslimani ušli u novi revolucionarni ciklus, koji treba da
pokaže i dokaže takvu duhovnost koja će nahraniti gladnog, izliječiti
bolesnog, utješiti tužnog i osnažiti slabog. – Jusufe, o prijatelju,
protumači nam šta znači: sedam mršavih krava pojede sedam debelih; i
sedam klasova zelenih i sedam drugih sasušenih, – pa da se vratim
ljudima, da bi oni saznali. Sijaćete sedam godina uzastopno – reče – pa
ono što požanjete u klasu ostavite, osim ono malo što ćete jesti, jer će
poslije toga doći sedam teških koje će pojesti ono što ste za njih
pripremili, ostaće jedino ono malo što ćete za sjetvu sačuvati.
(Jusuf, 46-48).

reis-maroko-2011-6

Reisu-l-ulema u razgovoru sa učiteljem i prijateljem Šejhom Abdullahom Bejjom

Nije li baš tako: muslimani su prvih
sedam stoljeća punili svjetske hambare naukom, kulturom i civilizacijom;
hranili su gladne, oslobaðali potlačene, prosvjećivali nepismene,
hrabrili kreativne. No, nakon toga doðe „sedam mršavih stoljeća", koje
pojedoše „sedam debelih" do te mjere da ostade samo „ono malo za
sadašnju sjetvu" iz koje treba da niknu novih sedam klasova „stoljeća",
koje će muslimani iznova puniti svojim duhom nauke, kulture i
civilizacije.

reis-maroko-2011-4 

Na konferenciji za novinare (sa lijeva na desno) Šejh Abdul Hakim, reisu-l-ulema Cerić,
Šejh Habib ibn Omer Hafiz i Šejh Muhammed Karibullah

Ja duboko vjerujem u princip ovog
cikličnog puta muslimanske povijesti o kojoj nam je govorio najveći
ljudski um svih vremena Polímata – astronom, ekonomist, historičar, pravnik, teolog, hafiz, matematičar, vojni strateg, nutricionist, filozof,
sociolog, i državnik, roðen 27. maja, 1332. godine  ovdje na sjeveru
Afrike u Tunisu Abū Zajd Abdul Rahman bin Muhammad bin Khaldūn
Al-Hadrami, umro 19. marta 1406. godine, neka mu je rahmet duši a nama
pouka da čitamo njegove knjige i razumijemo njegove misli i poruke –
zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoje izlaganje u Fesu.

reis-maroko-2011-7 

Mevlud u Fesu na marokanski način

 

reis-maroko-2011-2

Šejh Habib Omer bin Hafiz iz Jemena iskoristio je kratku posjetu
džamiji Al-Karawijjīn da održi kratki ders učesnicima samita u Fesu,
baš kao u stara vremena.

 

reis-maroko-2011-1 

Panorama grada Fesa sa najstarijom
džamijom-univerzitetom Al-Karawijjīn na svijetu, koju je 895. god.
podigla mlada princeza Fatima  el-Fihri, koja se sa ocem Muhammedom
el-Fihrijem preselila iz Kairawana (Tunis) u Fes. Naslijedivši veliko
bogatstvo od oca, princeza Fatima i njezina sestra Merjema odlučile su
napraviti džamiju-univerzitet na zapadnom dijelu Fesa, koja može primiti
20.000 klanjača i tako ostaviti trajni dokaz o značajnoj ulozi žene u
izgradnji islamske kulture i civilizacije.