Reisu-l-ulema na konferenciji u Dohi

Doha, 24. oktobar
2011. (MINA) – U organizaciji Doha meðunarodnog centra za meðureligijski
dijalog, danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić održao uvodni govor na
otvaranju devete meðunarodne konferencije o temi: Društveni mediji i
meðuvjerski dijalog: novi odnos, u prisustvu katarskog ministra pravde
Hasana bin Abdullaha al-Ganima, više stotina vjerskih i akademskih uglednika te
brojnih novinara i medijskih eksperata.

U svom obraćanju katarski ministar
Al-Ganim je naglasio da je "Katar uz punu podršku NJ.V. Emira Hamed bin
Halife Al Sanija (Hamed bin Khalifa Al Thani), odlučan da promovira meðuvjerski
dijalog kao temelj za multikulturalizam u globalnom svijetu". Predsjednik Doha
meðunarodnog centra za meðuvjerski dijalog prof. Ibrahim Al-Naimi kazao je
da "živimo u vremenu masovne komunikacije, ali ne i masovnog dijaloga koji
vodi boljem i sigurnijem suživotu i toleranciji u svijetu. Zbog toga je važno
da se na ovoj, za nas vrlo značajnoj konferenciji, vjerski autoriteti, novinari
i medijski eksperti zajedno suoče sa izazovima našeg vremena i naðu prave
odgovore na mnoga pitanja koja nas sve zajedno muče."

Na otvaranju devete
meðunarodne konferencije o meðuvjerskom dijalogu i ulozi medija u tome govorili
su: jevrejski rabin Henri Sobel (Henry Sober) iz Brazila, nadbiskup Partik Keli
(Patrick Kelly) iz Britanije te bivši vrhovni egipatski muftija Nasir Ferid
Vasil.

U svom uvodnom govoru
na konferenciji u Dohi reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je izmeðu ostalog rekao:

Zahvaljujem se
prof. Ibrahimu Al-Naimiju, predsjedniku Doha meðunarodnog centra za
meðureligijski dijalog na pozivu da prisustvujem ovoj devetoj meðunarodnoj
konferenciji o meðuvjerskom dijalogu i ulozi medija u tome. Čestitam na izboru
teme, jer cijenim da je od izuzetne važnosti da su se vjerski autoriteti,
novinari i medijski eksperti okupili na jednom mjestu da razgovaraju, svako sa
svoje tačke gledišta, o načinu kreiranja društvenog ozračja, koje umjesto
mržnje i nasilja treba da promovira suživot i toleranciju. Zanimljivo je jedno
zapažanje o razlici izmeðu političara, teologa i novinara. Naime, političar zna
istinu, ali ne zna kako da je kaže, teolog zna laž, ali ne zna kako da je kaže,
dok novinar ne zna razliku izmeðu tog dvoga. Nadam se da je ova konferencija
prilika da svi učimo jedni od drugih kako bi znali  razliku izmeðu dobra i
zla, istine i laži te razliku izmeðu pravde i  krivde.

Nama se u Kur'anu
Časnom jasno kaže: – Allah je stvorio sve ljude od jednog muškarca i jedne
žene, pa je onda svijet podijelio na plemena i nacije kako bi se meðusobno
upoznavali. A najplemenitiji meðu vama (nama) je onaj koji je svjestan samoga
sebe kroz svijest o Uzvišenom Bogu, jer Bog je dobro informiran zato što je
Sveznajući (Kur'an, 49:13).

 Iz spomenutog
kur'anskog ajeta razumijemo da mi ljudi moramo učiti, moramo se meðusobno
upoznavati, jer mi smo jedini živi organizam na zemlji koji mora učiti da bi
preživio za razliku od biljaka i životinja koje automatski znaju koja je hrana
za njih otrovna a koja nije. Mi ljudi ne znamo automatski šta je dobro a šta
loše za nas. Mi moramo učiti i naučiti šta je korisno a šta štetno za naš
život, mi moramo učiti i naučiti šta je dobro a šta je loše za našu
egzistenciju. Jer, neznanje uzrokuje strah. A strah je najmoćniji neprijatelj
razuma, strah koji obično vodi u mržnju, netrpeljivost i nasilje. Uloga medija
je jako bitna u proizvodnji ili otklanjanju straha, koji vodi mržnji i nasilju.
Govoreći općenito, zapadni mediji su imali ili još imaju indiferentan ili
ignorantan odnos prema religiji kao takvoj, dok mediji u muslimanskom svijetu uglavnom
imaju promotivnu ili defanzivnu prezentaciju religije, posebno islama.

Dozvolite mi da
kažem da ovo što radi Doha, više od jedne decenije, ravno je historijskom
poduhvatu koji se može mjeriti sa Bagdadom iz osmog i Kordovom iz dvanaestog
stoljeća. Zaista, za Dohu se danas može reći da je "Kuća mudrosti"
(Bejtu-l-hikme), na sličan način kao što je bio Bagdad i Kordova, dva
muslimanska povijesna kulturna centra, koji su sačuvali bît ljudskog pamćenja i
omogućili da se točak povijesti kreće u pravcu pozitivnog progresa do humanizma
i renesanse, čije plodove danas koristi cijeli svijet. Uvjeren sam da će sjeme,
koje se danas sije u Dohi na polju vjere, slobode, nauke, kulture, umjetnosti,
medija, sporta, itd., imati zdrave plodove za našu djecu i našu unučad, posebno
u arapsko-muslimanskom svijetu, koji danas prolazi kroz teška iskušenja u borbi
za čast i slobodu – zaključio
je reisu-l-ulema Cerić svoj uvodni govor u Dohi.

 Vrijedno je
napomenuti da je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić na kraju svog govora uručio
kopiju Sarajevske Hagade prof. Ibrahim Naimiju, zamolivši ga da je izloži u
islamskom muzeju u Dohi kao povijesni dokaz odnosa muslimana prema drugom i
drugačijem kad su bili u stanju moći da odlučuju o pravima drugih u svom
okruženju. Ovaj gest reisu-l-uleme dr. Cerića je primljen sa oduševljenjem svih
prisutnih. – Muslimani Bošnjaci su revnosno čuvali jevrejsku Haggadu u
Sarajevo više od petsto godina. Mi očekujemo od prijatelja u cijelom svijetu da
poštuju naš Kur'an Časni i da osude pokušaje spaljivanja knjiga, jer vrijeme
paljenja knjiga je prošlo – kazao je reisu-l-ulema Cerić u
Dohi.  

Treba napomenuti,
takoðer, da na konferenciji u Dohi sudjeluje nekoliko  profesora i
novinara iz Bosne i Hercegovine: rektor Sarajevskog univerziteta Faruk Čaklovica,
akademik Faris Gavrankapetanović, akademik Enes Karić, glavni imam u Norveškoj
Senaid Kobilica te novinari Senad Hadžifejzović, Duška Jurišić i dr.

Rijaset.ba