HomeAktuelnostiREISU-L-ULEMA IZRAZIO SAUČEŠÆE PORODICI REKA 16. Februara 2012. Aktuelnosti 411 U povodu teške tragedije koja je zadesila porodicu Reka, bošnjačku zajednicu na Kosovu i narod Kosova, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uputio je izraze saučešća u kojem se kaže: – Čvrsto vjerujem da vrijeme nastanka života i njegova okončanja spada u Božije znanje o čemu mi ljudi imamo ograničene spoznaje, ali zato imamo obavezu da budemo saosjećajni u teškim životnim iskušenjima i pomognemo ljudima u nevolji. Teško me pogodila vijest o tragičnoj smrti deset članova porodice Reka, ali sam i ohrabren meðusobnom solidarnošću bošnjačke zajednice na Kosovu i nesebičnim zalaganjem institucija Kosova da se pronaðu tijela stradalih i da pruže dalju skrb petogodišnjoj Amseri i drugim osobama pogoðenim ovom bolnom tragedijom. U ime Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i muslimana Bošnjaka molim Boga da stradalim podari Svoj oprost i milost, porodicama, rodbini i prijateljima stradalih da podari sabur i pomoć, a bošnjačkoj zajednici slogu i zajedništvo u radu za afirmaciju dobra i prosperitet društva u kome žive. Apeliram na nacionalne bošnjačke institucije u Bosni i Hercegovini da budu odgovorne prema svojim obavezama koje imaju prema Bošnjacima Kosova, ističe se u poruci reisu-l-uleme povodom tragedije porodice Reka. Bošnjačka porodica Reka iz Restelice kod Dragaša na Kosovu izgubila 10 članova porodice usljed snježne oluje i pokretanja lavine na njihovu kuću, u subotu 11. 02. 2012. godine. U ovoj tragediji spašena je petogodišnja djevojčica. Dženaza namaz i ukop za 9 članova porodice Reka klanjana je u ponedjeljak, 13. februara 2012. godine. Spasilačke snage nastavile su potragu za još jednom osobom za koju se sumnja da je pod ruševinama kuća. Selo Restelica u općini Dragaš na jugu Kosova je uglavnom naseljeno bošnjačkim stanovništvom. Diskriminacija Bošnjaka Kosova Bošnjaci Kosova su suočeni sa diskriminacijom i aparthejdom kao rijetko koja zajednica ili nacionalna manjina. Sve zemlje Europske unije priznale su kosovska dokumenta (pet od njih još nije priznalo Kosovo, ali jeste putna dokumenta) kako bi bilo omogućeno slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Učinile su to i sve zemlje regiona, izuzev Srbije i BiH. Iako je nezamislivo da se može nekoj manjini oduzeti pravo da kontaktira sa svojom matičnom državom, to je Bošnjacima Kosova u XXI stoljeću učinjeno. Kako će njegovati kulturu, jezik, kako očuvati svoj identitet ako im je oduzeto osnovno pravo slobode kretanja, odlaska u jedinu državu u kojoj živi većina njihovih sunarodnjaka? Može li iko zamisliti da Srbima iz bilo koje zemlje u regionu nije dozvoljeno da doðu u Srbiju? Jer ona ne priznaje njihova dokumenta! Ili Hrvatima, ili Maðarima, ili pripadnicima bilo koje manjinske zajednice. Samo je Bošnjacima s Kosova oduzeto to osnovno ljudsko pravo. Kosovski Bošnjaci su i voljom meðunarodne zajednice diskrimirani u odnosu na sve narode i manjine Evrope i regiona. Oni su fizički spriječeni da kontaktiraju sa svojim sunarodnjacima, sa svojom matičnom državom BiH! Ne mogu čak ni učenici u nastavi na bosanskom jeziku sa Kosova, iz Prizrena ili Peći, iz Bošnjačke mahale na sjeveru Mitrovice, doći u Sarajevo na ekskurziju! Onemogućeno je kosovskim Bošnjacima da posjećuju svoju rodbinu, prijatelje, da studiraju u Bosni. Onemogućeno je im je da se meðusobno žene, da dolaze na dženaze, na svadbe. Jer Bosna ne priznaje njihova dokumenta! Dok i Srbi i Hrvati, gdje god da žive, imaju dvojna državljanstva, mogu da glasaju u svojim matičnim državama, dobijaju pomoć i sl. Je li to diskriminacija u središtu Evrope?, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. MINA
