“Već odavno nismo samo gosti u Europi”

Image

Jedan od najutjecajnijih islamskih
duhovnika Starog kontinenta zatražio je od Europe više otvorenosti u
ophoðenju prema muslimanima. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH
Cerić boravio je u Berlinu. 

 

Mustafa
ef. Cerić, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, koji uskoro odlazi
sa ove funkcije, naglasio je da islam ima dugu tradiciju u BiH. "Riječ
je o autohtonim muslimanima sa zapadnim razmišljanjima i istočnim duhom.
Ja sam lojalni Europljanin, ovdje sam roðen i volim Europu," rekao je
Cerić. On je govorio o osnovnim paralelama izmeðu Zapada i islama tokom
povijesnog razvoja i na putu od moći do prava, te od ugnjetavanja do
slobode – kao i u odbacivanju ekstremizma. Cerić je u Berlinu učestvovao
na Okruglom stolu "Islam u Europi" koju je organizirala Fondacija
Konrad Adenauer, koja je bliska vladajućoj Kršćansko-demokratskoj uniji
(CDU).

"Kao sijamski blizanci"

 Cerić
uskoro napušta dužnost reisu-l-uleme, njegov nasljednik, Husein ef.
Kavazović, već je izabran. Često se govorilo o tome da Cerić želi
postati jedna vrsta europskog reisa ili "velikog europskog muftije". U
svom govoru u Berlinu Cerić je pominjao i jevrejsku civilizaciju,
založio se za "proces institucionalizacije islama u Europi". "Zapadni i
islamski svijet su sijamski blizanci koji se ne mogu odvojiti jedan od
drugog," rekao je Cerić. Dodao je da i dalje dominiraju mišljenja kako
su muslimani ovdje samo gosti i kako su tu samo "na odreðeno vrijeme".
Ti stavovi se moraju mijenjati i stoga se postavlja pitanje, prema
Cerićevom mišljenju, jednog muslimanskog autoriteta u Europi.

Istodobno
i muslimani moraju učiti da se jače uhvate u koštac sa temeljnim
pitanjima države i društva, poručuje Cerić. Neophodnost za to ne
pokazuje samo Arapsko proljeće, kaže Cerić koji je istodobno istaknuo da
je islam više od religije. "Riječ je tome da on prelazi okvire
religije, to je takoðer moralni zakon".

Poznate prepreke

 Kada
je riječ o institucionalizaciji islama u Njemačkoj u diskusiji su
izašle na vidjelo poznate prepreke. Cerić je ponovio da se muslimani
žele uključiti u društvo. Pri tome je svjesno govorio o muslimanima kao
zajednici (Gemeinschaft), a ne muslimanskim vjerskim općinama
(Gemeinde). Pripadnost u smislu članstva, koja podrazumijeva i mogućnost
istupanja, Cerić je odbio. On je rekao da zna kako se u Austriji kao
katolik u tačno odreðenoj državnoj instituciji može odjaviti iz crkve.
"No islam ne poznaje jednu takvu "proceduru"," rekao je Cerić. Ovo zvuči
kao detalj, ali se radi o veoma bitnom stavu: U konceptu moderne
ustavne države se podrazumijeva pravo na članstvo ili napuštanje
odreðene zajednice kao osnovno pravo slobode religija.

Berlinski
pravnik Christian Waldhoff sumnja da će u Njemačkoj teško poći za rukom
integrirati islam u pravne okvire tzv. korporacije javnog prava koje
imaju katolička i evangelistička crkva kao i jevrejska zajednica u
Njemačkoj. Oko ovog pitanja se već godinama vode i diskusije u okviru
Konferencije o islamu, koja se organizira pod pokroviteljstvom njemačke
savezne vlade.

Poseban status za muslimane u Njemačkoj?

 Waldhoff
se ponovo založio za jedinstvenu pravnu formu koju bi muslimani u
Njemačkoj trebali dobiti. Ta javno-pravna meðuforma trebala bi imati
status koji je pozicioniran ispod korporacije javnog prava, koju imaju
vjerske zajednice katolika, protestanata i jevreja u Njemačkoj. Ali bi
ta ta jedinstvena pravna forma ujedno podrazumijevala osjetno veća
prava, od sadašnjeg ureðenja po kojem muslimanske zajednice imaju status
i prava običnih udruženja.  Waldhoff kaže da onda očekuje uzbudljiv
razvoj ukoliko se islam prihvatanjem onoga što mu nudi država –
primjerice kada je riječ o vjeronauci – postepeno promijeni. 

Čini
se da nije samo simultani prevod izmeðu njemačkog i engleskog krivac
zbog kojeg se reis Cerić nije detaljnije bavio ovim pitanjem. Neposredno
nakon konferencije u Berlinu, Cerić je otputovao u Strazbur, gdje će
održati govor u povodu otvaranja prve džamije u tom gradu.

(www.dw.de)