HomeAktuelnostiGibet Džemaludina Latića ponovo uzima maha 14. Decembra 2013. Aktuelnosti 549 Upitan da prokomentira intervju Džemaludina Latića u današnjem “Avazu”, petak, 13.12.2013., reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Cerić, trenutno gostujući profesor na Svjetskom islamskom univerzitetu u Ammanu (Jordan), rekao je: “Nisam se iznenadio od komunističke udbe u Zagrebu, koja me nije mogla vrbovati da optužim rahmetli Salima Šabića za pronevjeru oko izgradnje Zagrebačke džamije, da je ostavila svoj pismeni trag o mom razgovoru sa njima o tome. Ali sam se iznenadio da ima onih sa kojima sam u Islamskoj zajednici u najtežim vremenima dijelio dobro i zlo, koji su nasjeli na tu zagrebačku udbašku priču, koja ima za cilj da meðu nas ubaci kost nepovjerenja. Ja sam ponosan na svoj rad glavnog imama u Zagrebačkoj džamiji. Dovoljno mi je svjedočenje o tom mom radu uglednog bošnjačkog intelektualca i književnika dr. sc. Ibrahima Kajana: “Uz brojne imamske poslove, dr. Mustafa Cerić svoj je prostor aktiviteta pronalazio svugdje: u edukativnim programima, u izdavačkim planovima, u organiziranju meðunarodnih simpozija po kojima je Zagrebačka džamija stekla izuzetno važne kulturološke reference i u nas i u svijetu. Tako su, recimo, meðu prvim u to vrijeme (1990.) objavljenim knjigama pod impresumom Zg-džamije, bila djela Envera Čolakovića koja su čamila u tami zaborava – romani Legenda o Ali-paši i Lokljani. Na obje je potpisan dr. Mustafa Cerić kao urednik. A tu se, godinu-dvije prije, začeo i niz zbornika s meðunarodnog simpozija na goruće islamske teme koje su brinule svijet politike ali i muslimanski svijet – kako biti suvremen a ostati svoj i autentičan”. Danas sam ponosan i sretan što su tada (1987, ‘88, ‘89, ‘90) na Meðunarodnom simpoziju u Zagrebačkoj džamiji, koji sam osobno osmislio i vodio, mogli neopterećeno govoriti djelatnici Islamske zajednice, poput Hilme Neimarlije, Aziza Kadribegovića, Enesa Karića, Nusreta Čančara, Fikreta Karčića, Džemaludina Latića, Rešida Hafizovića, Adnana Silajdžića i dr. nakon što su dobili dozvolu od rahmetli reisu-l-uleme Naima Hadžiabdića da mogu doći iz Sarajeva u Zagreb. Nadam se da se i oni sjećaju tih naših zajedničkih radosti što nam se u Islamskoj zajednici u Zagrebu, jer to tada nije bilo moguće u Sarajevu, pružila prilika da govorimo o važnim islamskim temama u prisustvu svjetskih muslimanskih učenjaka, poput Sejida Muhammeda Neqiba Al-Attasa iz Malezije, Abdusselama, muslimanskog pakistanskog nobelovca, Ekmeleddina Ihsanoglua iz Turske i mnogih drugih. Meðunarodnom simpoziju u Zagrebačkoj džamiji davali su veliki doprinos i visoki hrvatski crkveni i svjetovni intelektualci. Takoðer, danas sam na poseban način ispunjen blagošću zbog činjenice da je, na moj poziv, nakon izlaska iz zatvora rahmetli Alija Izetbegović svoj prvi javni nastup imao na Meðunarodnom simpoziju u Zagrebačkoj džamiji, jer to tada nije bilo moguće u Sarajevu, o temi “Etika u islamu”. Tu sam se i prvi put sreo i upoznao sa rahmetli Alijom otkad je počela naša iskrena i plodna saradnja sve do njegove smrti. Ponosan sam na tu moju životnu saradnju sa rahmetli Alijom Izetbegovićem, koja ima pečat mog potpisa na osnivanje njegove političke stranke u vrijeme kad oni u Islamskoj zajednici od kojih je Alija tražio potpis nisu smjeli da se potpišu, a oni koji su htjeli nisu bili podobni zbog njihove sumlnjive prošlosti. Oni koji danas smiju pošteno i slobodno misliti i govoriti znaju da su zahvaljujući Meðunarodnom simpoziju u Zagrebačkoj džamiji Bošnjaci i Bosna imali veliku korist u odbrani od srpsko-crnogorske agresije i genocida. Volio bih da je Meðunarodni simpozij u Zagrebačkoj džamiji održao taj intelektualni nivo koji smo tada postigli. Nadam se da će muftja zagrebački dr. Aziz Hasanović ponovo oživjeti tradiciju Meðunarodnog simpozija Islamske zajednice u Hrvatskoj, na kojem bi se ponovo okupljali slobodoumni Bošnjaci sa cijelog Balkana i na koji bi opet mogli dolaziti ugledni naučnici is muslimanskog svijeta i tako širiti istinu o našoj vjeri, naciji i kulturi. Jer, Zagreb danas kao i nekada pruža gostoprimstvo muslimanima iz svijeta, dok ih, posebno Arape, Sarajevo danas kao i nekada svojom političko-medijsko-rasno-diskriminatorskom pričom odbija i odvraća od nas. Nije nepoznato da je Hasan Čengić nakon zatvora bio primljen u Zagrebačku džamiju kao imam, kao što je i njegova supruga Fahira Fejzić radila kao muallima. Bio je to uspješan tim, koji je dobro meðusobno saraðivao tako da je bilo teško da bilo ko od nas saraðuje sa bilo kim drugim, posebno ne sa zagrebačkom udbom, i posebno ne na štetu rahmetli Salima Šabića, kojeg su, nakon što nisu mogli naći nikog u Zagrebu, iz Sarajeva optužili da je bio saradnik KOS-a, jer je tadašnji kao i sadašnji Omer-paša Latas imao zadatak da odrubi svaku slobodnu bošnjačku glavu koja se tada pomolila a koja je mogla biti viša od njegove glave. Džemaludin Latić je već jednom tražio halala od mene zbog neprimjerene javne uvrede. On se, očito, nije opametio, već ponavlja istu grešku. Molim Allaha Milostivog da Džemaludina Latića uputi na pravi put i da mu otvori oči da vidi da je “Avaz” krenuo krivim putem, ubijajući ljude u zdrav mozak umišljajem da su vlasnik “Avaza” i njegov mu urednik jedino ispravni a svi drugi da su pokvareni. Tužno je i ružno da su se naizgled umni ljudi u Bošnjaka i to iz Islamske zajednice stavili u službu maloumnih, neodgovornih i nadasve opasnih poigravanja sa našom zajedničkom sudbinom u okruženju, koje nam nimalo nije naklonjeno ni povijesno ni kulturno ni vjerski ni nacionalno. A što se tiče moje prošlosti, kao i prošlosti časnog muftije Zukorlića, Džemaludin Latić ne treba da brine. Sveznajući sve zapisuje, preciznije i tačnije nego bilo koja Udba, kao ni bilo koji “Avaz”, pa, stoga, svako će vidjeti što je dobrog uradio i koliko trun; svako će vidjeti što je zla počinio i koliko trun drugome. Takoðer, Džemaludin Latić ne treba da se sikira o mojoj sadašnjoj i budućoj karijeri. Sve je u Allahovoj milosti i mudrosti.” – izjavio je Reisu-l-ulema emeritus dr. Mustafa Cerić. Izvor: SBK.eu.com