HomeGlas islamaAnalizeŠANSA BOŠNJAKA JE U NJIHOVOJ GENIJALNOSTI 19. Februara 2015. Analize, Glas islama 854 „Noć propadanja je prestala, dan dolazi, počelo je pomalo da grije Sunce. Pitanje je da li dolazi dovoljno brzo i gdje, i kod koga, i kako i da li mi kao narod, koji je na koncu te epohe, pomažemo da to svjetlo dođe. Da bi se promijenilo naše stanje moramo promijeniti naše prioritete. Kada u tom neobaveznom govoru budemo stavili razum, um, školu na prvo mjesto, vidjet te kako će nicati genijalci?“ Zajednica sandžačke dijaspore u Beču organizovala je promociju Enciklopedije sandžačko-bošnjačke književnosti autora dr. Jahje Fehratovića. Na promociji, pored autora, prisustvovao je i sandžački muftija Muamer-ef. Zukorlić. Jako je važno da čovjek razmišlja u dva smjera: u smjeru svijesti i smjeru razmišljanja o sebi. Nikada ne treba da zaboravimo ko smo, odakle dolazimo, da čuvamo naše parče zemlje, naš Sandžak, da brinemo o našoj lijepoj domovini Bosni, da razvijamo vjerski, nacionalni i kulturni identitet i da djelujemo na tom polju – samo su neke od poruka ljudi iz dijaspore koje je prenio u ime svojih džematlija Mithat-ef. Mujović. Autor Enciklopedije sandžačko-bošnjačke književnosti, dr. Jahja Fehratović, zahvalio se domaćinima na toploj dobrodošlici i poručio: „Mi imamo potrebe da čuvamo, njegujemo i izgrađujemo naš identitet. A u tom identitetu jedna od važnih stavki je nacionalna književnost, odnosno nacionalni jezik. Iz tog razloga je i nastao ovaj projekat sa težnjom i nijetom da ono sto jesmo mi Bošnjaci – Bošnjaci Sandžaka pokušamo objediniti u knjizi koju ćemo prenijeti generacijama koje dolaze“ – poručio je autor djela dr. Jahja Fehratović. Muftija Muamer-ef. Zukorlić izrazio je sreću i zadovoljstvo što se bošnjački džemat širom svijeta okuplja u dobru. On je istakao da do prije samo par godina u Austriji nije postojao nijedan takav džemat, a sada ih ima već tri. „Možda je do samo prije par godina bilo čudno da se ljudi koji se bave građevinom okupljaju u džematu zainteresovani za knjige.“ Sandžački muftija je poručio da ga jako raduje što bošnjački narod ima budućnost. Muftija se osvrnuo na teška vremena kroz koja su Bošnjaci morali proći krajem dvadesetog stoljeća, tačnije 90-tih godina, i naglasio da je narod, nažalost, veoma krvavo zaustavio svoje propadanje. „Veoma je važno da smo došli u priliku da kažemo da je općte propadanje Bošnjaka zaustavljeno. Svaki čovjek, iole ozbiljan, svaka porodica, nacija, uvijek se bavi onim što je neophodno. I kada analizirate svoje djelovanje shvatit ćete da ne radite uvijek samo ono što volite, nego uglavnom radite sve što morate. Svaki čovjek ima želju u čemu bi htio da briljira i u čemu da uspije.“ Na pitanje šta to Bošnjaci, kao brojčano mali, a historijsko i tradicionalno veliki narod, mogu ponuditi svijetu, u čemu bi to Bošnjaci mogli biti najbolji? Muftija je rekao da mogu ponuditi svoje genijalce i kreativne ljude kojih među Bošnjacima ima mnogo i samo ih treba otkriti… „Da li Bošnjaci u svijetu, na Balkanu, mogu biti bitan ekonomski činilac, vojna sila, ili politički faktor? Odmah da vam kažem – ne mogu. Ne samo Bošnjaci, nego niti jedan narod. Znači li to da mi nemamo nikakve šanse? E ne znači. Gdje je onda šansa i u čemu se Bošnjaci mogu takmičiti i biti prepoznatljivi. Ono zašta nije potreban brojnost, prirodna bogatstva, ili vojska to je polje razuma, kreacije, polje uma. Tu mi imamo šanse. Bošnjaci kao narod imaju veoma dobar izgled s talentom i svojom tradicijom da budu u prvih deset nacija u svijetu i to nije preambiciozno.“ Muftija je istakao da to nije san i da Bošnjaci trebaju postati toga svjesni. „Mi Bošnjaci na polju škole, obrazovanja jedino nismo uspješni u Bosni i Sandžaku. Svugdje u svijetu gdje se bošnjačko dijete nađe i dobije šansu, ono ostvari vrhunske rezultate. Tamo gdje bi trebalo da smo najjači u svojoj domovini, tu izostaju rezultati.“ Muftija je kroz historiju i primjer Osmanskog carstva, koje je imalo 32 velika vezira, 23 sa Balkana, a više od pola – 13 njih su Bošnjaci, želio ukazati koliko su Bošnjaci inteligentni, iako toga nisu svjesni. Bošnjaci su tu dobili šansu. Istaknute intelektualce su prisvajali svi, a to se dešavalo prije pedeset godina na primjeru Meše Selimovića, a dešava se i sada. „To zapravo znači da srpska kultura i nacija ne mogu bez bošnjačkih mozgova“ – istakao je Muftija. Dokaz da naši bošnjački mozgovi služe drugima je činjenica da smo prošli XX stoljeće – stoljeće propadanja, jer onaj narod koji ne zna da obradi svoju rudu prodaje je sirovu. „Noć propadanja je prestala, dan dolazi, počelo je pomalo da grije Sunce. Pitanje je da li dolazi dovoljno brzo i gdje, i kod koga, i kako i da li mi kao narod koji je na koncu te epohe pomažemo da to svjetlo dođe. Da bi se promijenilo naše stanje moramo promijeniti naše prioritete. Kada u tom neobaveznom govoru budemo stavili razum, um, školu na prvo mjesto, vidjet ćete kako će nicati genijalci?“ Muftija je istakao da trenutno vlada kriza kulture i civilizacijskih vrijednosti. Čovjek je, ustvari, polje duše i razuma i na tim poljima trebamo postići rezultate. Moramo naučiti da mislimo slobodno i produbiti polje duše, etike, oplemenjeno razumom, naglasio je Muftija sandžački i dodao da nametnute vrijednosti materijalne trke za novcem i sve većom zaradom dovode do toga da zaboravimo da nahranimo svoju dušu sa izvora. Nakon promocije, imam u jednom od bošnjačkih džemata u Beču, Mithat-ef. Mujević održao je kratko predavanje zbog čega je ime ovom džematu Et-Taqwa. Takođe je napomenuo da je daleko bitniji cilj da svaka bošnjačka kuća treba biti mjesto u kojem se mora raditi na odgoju, imati osobine mesdžida u kojem otac sa suprugom i djecom obavlja namaze i na taj način čuva svoju porodicu od ovodunjalučkih iskušenja. ENCIKLOPEDIJA PROMOVISANA I U MINHENU Džemat „Fedžr“, na čelu sa imamom Izet-ef. Bibićem, bio je domaćin promocije Enciklopedije sandžačko-bošnjačke književnosti, koja je održana 24.01.2015 . god. U ime domaćina, na početku se obratio Izet-ef. Bibić, koji je izrazio dobrodošlicu autoru Enciklopedije dr. Jahji Fehratoviću, direktoru Izdavačke kuće El-Kelimeh Malik-ef. Nuroviću te direktoru Media centra Salahudinu Fetiću, koji su iz Novog Pazara ovim povodom došli u Minhen. On je podvukao značaj Enciklopedije za očuvanje identiteta Bošnjaka, pogotovo Sandžaklija, naročito onih koji žive izvan svog matičnog prostora, te preporučio svim svojim džematlijama da za sebe pribave objavljena dva toma Enciklopedije po promotivnoj cijeni. „Ova knjiga treba biti obavezan priručnik u našim domovima. Ovom knjigom se trebamo hvaliti svakome ko nas posjeti, jer ona svjedoči da smo mi znali da pišemo kada mnogi nisu. Ona je trag o našoj dugogodišnjoj tradiciji u književnosti“ – kazao je Bibić. Direktor El-Kelime, Malik Nurović, kazao je da je njegova izdavačka kuća počašćena projektom Enciklopedije. „Od 300 izdanja, koliko je Kelimeh u svom radu obradila i objavila, ovo je jedno od najznačajnijih“ – kazao je Nurović. On je u drugom dijelu obraćanja promovisao još neka najznačajnija izdanja ove izdavačke kuće, koja djeluje u sastavu Mešihata Islamske zajednice u Srbiji više od 20 godina. Autor Enciklopedije dr. Jahja Fehratović prenio je selame muftije sandžačkog Muamer-ef. Zukorlića, koji ove večeri nije bio prisutan na promociji. Dr. Fehratović je govorio o jezičkom bogatstvu Bošnjaka, koje je dugo godina bilo pripisivano drugim narodima, jer nije bilo literature koja će stati u zaštitu svom jeziku. On je kazao da Enciklopedija obrađuje sve segmente sandžačko-bošnjačke književnosti. Autor je spomenuo usmenu književnost, orijentalnu, alhamijado i druge dijelove književnosti gdje su se Bošnjaci ugradili brojnim piscima. „Ono što imaju Bošnjaci kada je u pitanju epika, lirika, balada – nema niko. Bošnjaci imaju najznačajniju duhovnost, kulturu i tradiciju na Balkanu te ima što šta ponuditi i Evropi. A šifra tog uspjeha je Kelimei Šehadet, jer u Bošnjaka sve izvire iz Šehadeta“ – kazao je Fehratović i dodao da se ovaj projekat nastavlja te da je već u planu izrada još tri toma Enciklopedije. Nakon promocije, autor Fehratović je potpisivao kupljene primjerke, a druženje je nastavljeno do kasno u noć. Glas islama 262, strana11, SANA