Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu

 „Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika.“ (El-Bekare, 275-276)

„Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: “Kamata je isto što i trgovina.” A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.“

„Allah uništava kamatu, a unaprjeđuje milosrđa. Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika.“ (El-Bekare, 275-276)

Ciljevi islamskog ekonomskog poretka

Zašto Časni Kur’an promoviše ekonomiju bez kamate? Postoje četiri osnovna cilja islamskog ekonomskog poretka:

• ekonomska stabilnost u okviru islamskih principa;
• univerzalno bratstvo i pravda;
• jednaka raspodjela dobara;
• individualna sloboda u kontekstu društvenog blagostanja.

Ekonomska stabilnost u okviru islamskih principa

Časni Kur’an kaže:

„Jedite i pijte Allahove darove, i ne činite zlo po Zemlji nered praveći!“ (El-Bekare, 60)

„O ljudi, jedite od onoga što ima na Zemlji, ali samo ono što je dopušteno i što je prijatno, i ne slijedite šejtanove stope, jer vam je on neprijatelj očevidni!“ (El-Bekare, 168)

„A kad se molitva obavi, onda se po Zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite.“ (El-Džumu’a, 10)

Kur’an podstiče ljude da uživaju u Allahovim blagodatima, u svemu lijepom što nam je On dozvolio. El-Bejheki bilježi hadis: “Onaj ko pošteno zarađuje, radi potreba svoje porodice i da bi izbjegao prošenje, i ko je pažljiv prema svome komšiji, srest će Allaha sa licem blistavim poput punog Mjeseca.” Islam odvraća od prošenja. Vjerovjesnik s.a.v.s. je rekao: “Gornja ruka je bolja od donje ruke.” (El-Buhari) Također, u hadisu koji bilježi Ibn Madže, Vjerovjesnik s.a.v.s. kaže: “Najbolja zarada koju čovjek može ostvariti je ona od sopstvenog rada.”

Dakle, islam podstiče ljude da uživaju u Allahovim blagodatima, da zarađuju sopstvenim radom i uzdrže se od prošenja.

Univerzalno bratstvo i pravda

Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže:

„O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno ništa.“ (El-Hudžurat, 13)

Allah ne izdvaja ljude po polu, plemenu, boji kože, porijeklu i bogatstvu, već po bogobojaznosti. Tokom govora na Oproštajnom hadžu, Vjerovjesnik s.a.v.s. je rekao: “Arap nije bolji od nearapa, niti je nearap bolji od Arapa, osim po bogobojaznosti.”

Časni Kur’an kaže o pravdi:

„O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedočite Allaha radi, pa i na svoju štetu ili na štetu roditelja i rođaka, bio on bogat ili siromašan, ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti – kako ne biste bili nepravedni. A ako budete krivo svjedočili ili svjedočenje izbjegavali – pa, Allah zaista zna ono što radite.“ (En-Nisa, 135)

Zarad pravde i istine, ako je neophodno, moramo žrtvovati i sopstvene interese i interese naših najbližih, bogatih i siromašnih.

Jednaka raspodjela dobara

Islam se protivi filozofiji gomilanja bogatstva od strane malog broja ljudi. Razlika između bogatih i siromašnih se mora smanjiti. U suprotnom, jedni drugima će biti stalni neprijatelji. U tu svrhu, islam je razvio sistem zekata. Svi koji imaju imetka koji prelazi granicu nisaba, moraju udijeliti siromašnima 2.5% svog imetka.

U 7. ajetu sure El-Hašr navodi se razlog davanja zekata: „…da ne bi prelazilo iz ruku u ruke bogataša vaših.“

Zekat je propisan da bi se spriječila cirkulacija novca samo među bogatašima. Ako bi davali zekat svi koji su obavezni, na svijetu ne bi bilo gladnih. Nažalost, čak ni muslimani ne daju zekat kako bi trebalo, a neki uopće ne daju. Kada bi svi imućni muslimani izdvajali zekat za siromašne, ne bi više bilo nijednog muslimana ispod granice siromaštva. Osim toga, islam naređuje da se nezaposlenima nađe posao i da im se zarade pošteno isplate.

U vezi sa pravednom raspodjelom imetka, islam naređuje podjelu nasljedstva širokom krugu rodbine umrlog, kao što stoji u suri En-Nisa, ajeti 11-12 i 176. Nasljedstvo ne smije pripadati samo jednoj ili dvjema osobama, kao što je danas praksa.

Individualna sloboda u kontekstu društvenog blagostanja

Prema islamskom učenju, svaki čovjek se rađa slobodan. Niko, čak ni država, ne može mu uskratiti ili ograničiti slobodu. Svako ljudsko biće je slobodno, sve dok ne učini nešto čime gubi to pravo, tj. dok ne ugrozi tuđu slobodu. Po islamu, opći interes je iznad individualnog. Također, ne smije se rizikovati ulazak u veliki gubitak da bi se izbjegao manji, kao što veliki profit ne smije biti žrtvovan za mali profit.

Preveo: Senad Redžepović

(Nastavit će se…)

Glas islama 266, strana 32, Islamske teme, Dr. Zakir Naik)