Naš vjerski identitet, nacionalni i evropski identitet nisu u sukobu, ne isključuju se

 

sarajevo2 Izvodi iz obraćanja muftije Muamer-ef. Zukorlića na tribini “Bošnjaci između vjerskog, nacionalnog i evropskog identiteta“

 

U Velikoj kino sali Bosanskog  kulturnog centra u Sarajevu, 27.12.2015. godine, muftija sandžački Muamer-ef. Zukorlić održao je predavanje na temu „Bošnjaci između vjerskog, nacionalnog i evropskog identiteta”. Nezapamćeno veliko interesovanje izazvala je ova tribina Muftije sandžačkog u Sarajevu, što potvrđuje prisustvo velikog broja građana BiH i regiona.

Na samom početku muftija Zukorlić se zahvalio svim prisutnim. Kazao je da je tema jako kompleksna, slojevita i izazovna.

“Identitet je riječ koju često srećemo. Identificirati se s nečim znači iskazati osobenost i ličnost. Identitet nije stečena ili izborna vrijednost, to je vrijednost udahnuta u prirodu čovjeka. Da bi čovjek potvrdio svoju individualnost mora posjedovati nešto što ga čini posebnim. To je vrijednost stvorena u čovjeku od strane Stvoritelja” – rekao je muftija Muamer-ef. Zukorlić.

Međutim, sve te vrijednosti moraju biti servisirane i napajane da bi mogle biti ispravne. Čovjek ima jako mnogo dimenzija svoga identiteta, bioloških, duhovnih, detalja lične identifikacije – nastavio je Muftija sandžački, potkrepljujući činjenicu osobenosti kur'anskim ajetima. Osim ličnog identiteta postoji i porodični identitet, koji je jako važan, a donosi se iz kuće, koji spada u relaciju stečenog identiteta. Postoji i nacionalno-etički identitet ili nacionalno-domovinski.

“Svjedoci smo da se posljednjih stotinjak godina među Bošnjacima vodi rasprava po tom pitanju. Nažalost, imamo krajnosti u poimanju tog pojma: dok jedni tvrde da nam je preko potrebno to, drugi tvrde da to nema veze sa vjerom. Različitost naša, međusobna podjela na nacije, narode i plemena predstavlja izvor dinamike ljudske civilizacije i kulture” – naglasio je muftija Zukorlić.

Pitanje bitno za sve Bošnjake, a i općenito, jeste koliko je važno afirmisati svoj nacionalni identitet?

“U svjetlu zapadne civilizacije u kojoj su utvrđena pravila, ako Bošnjaci ne budu zaokružili svoju etno-nacionalnu i državnu identifikaciju, bit će diskvalifikovani iz života i mogućnosti da prežive. Nemati pravo na državu znači nemati nacionalnu kuću i zaštitu, biti prepušten sam sebi i time Bošnjaci rizikuju svoj vjerski i biološki opstanak.”

sarajevo1

Muftija je dalje rekao da je nacionalna identifikacija afirmacija nacionalnih vrijednosti, sastavni dio vjere islama za muslimane koji žive na ovom prostoru. U suprotnom, Bošnjaci gube poluge i postaju neravnopravni u ovoj sivilizacijskoj trci opstanka. Podijelio je sa prisutnima rezultate svog istraživanja na temu „Monoteizam kod Bošnjaka prije primanja islama u Bosni“.

“Ne samo da smo razarani brutalnim sredstvima istrebljenja, već skoro sve naše je falsificirano – historija i kultura. Mi smo bili predmet falsificiranja, bilo iz Zagreba bilo iz Beograda, unazad 2500 godina. Bošnjaci su starosjedioci i mi smo domaćini” – kaže Muftija i nastavlja:

“Svaki agresor kada hoće da istrijebi neki narod prvo ga targetira raznim neistinama. Prvo su nas predstavljali da smo bez nacije, kulture – stranci. To su gole neistine. Ako je bitno ko je domaćin, onda jesmo domaćin, prije Slavena, Gota, pa čak i Kelta. Bosna je prije svih civiliziranih nacija u IV vijeku  375. godine bila  prva država u Evropi, a to nigdje ne možete pročitati.”

 

Nakon pada hilafeta bili smo diskriminisani, pa sve redom preko Kraljevine

Naša nacija i država su veoma rano razvijeni. Osmanski period je bio anestetičan i dobili su status elitnosti. Muftija je naglasio da je od 37 velikih vezira, 23 bilo sa Balkana, a od toga 13 Bošnjaka je bilo na sultanovom dvoru. Bošnjaci su preživjeli više udara, ali najteži je bio u XIX vijeku kada je Omer-paša Latas pobio svu bošnjačku elitu, od čega se nismo do danas oporavili:

“Nacija i narod bez elite je kao kuća bez roditelja. Nacija bez elite je obezglavljena. Nedostatak elite proizveo je fesad, moralno rasipanje kod Bošnjaka. Poznato je da je znanje moć i svjetlo. Ako je to tako onda bi učeni ljudi trebali da budu hrabriji. Kod nas Bošnjaka je to drugačije. Kod nas je čovjek bez ijednog razreda škole na Pešteru bio hrabriji od doktora nauka. Ovi koji su se školovali morali su se odreći svog identiteta jer tako je bilo nametnuto.“

Muftija je govorio i o putevima dolaska islama u Bosnu preko Mehmeda el Fatiha, ali i preko Dubrovnika i Sicilije posredstvom trgovaca, navodeći primjer iz Dragaša, gdje je vidio mezar na kome je harfovima napisano da je rahmezlija živio 300 i neke hidžretske godine. tj. u 10 vijeku. To je dokaz da Bošnjaci nisu od bogumila i patarena, već su imali svoje autentično monoteističko kristijanstvo.

“Bitno sociološko pitanje je kako smo mi nakon pada Osmanlija ostali dosljedni islamu. Odgovor nalazimo u našim korijenima: mi smo bili monoteisti, niti katolici niti pravoslavci. Zato nam je učenje islama bilo blisko i zato je prigrljeno” – kaže Muftija i naglašava da se sada Bošnjaci moraju pozabaviti pitanjem šta dalje, kako artikulisati naše vjerske potrebe, probleme i izazove.

sarajevo3

 

Islamofobija

Muslimani se pokušavaju satanizirati, dekultivisati i staviti kao legitimne mete. Moramo biti svi zajedno svjesni toga. Moramo biti jedinstveni. Niko ne može ugroziti jedan narod ako je jedinstven. Narod je u opasnosti ako se izazove sukob iznutra. Muftija je rekao da su neosnovani pokušaji da se Bosna predstavi kao prostor terorista. Bošnjaci nisu nasilan narod po svojoj kulturi i mentalitetu.

“Dušmani Bosne i Bošnjaka ne miruju i ono što nisu mogli da ostvare agresijom i okupacijom oni pokušavaju da nastave kulturnim, političkim i bezbjednosnim ratom. Ratom zaštite od terorizma.”

Naveo je primjer Boko Harama, organizacije koja je najprije bila nevladina organizacija za edukaciju i kao takva je funkcionisla 5-7 godina. Međutim, zbog torture koju im je režim činio uzeli su puške u ruke. Takvu situaciju vlasti sada prave i u Bosni nedavnim upadima u kuće i hapšenjima za navodni terorizam.

“Obrazloženja za hapšenja su im nula. To sam govorio i za Pariz. Ako hoćete nešto da slažete spakujte ga dobro. Pomozite tužiocu da liči na nešto. Ne može se tako postupati. Zamislite kako se osjeća čovjek kome brutalno upadnu u kuću. Taj čovjek nosi fleku čitav život. Treba da se reagira, ali na osnovu dokaza, a ne može se suditi čovjeku na osnovu brade i širokih pantalona. Ti koji to rade nisu prijatelji Bosne.”

Muftija ističe da ako budemo šutjeli dok se nevinima čini nasilje doći će to i na naš prag. Za ovo što se dešava sunitskim muslimanima u svijetu ima dosta razloga, ali ulema sunitska je pala na ispitu. Tamo gdje se ulema odrekne dostojanstvene riječi istine taj narod pada. To nije prijatno, jer kada kažeš istinu ona košta. Nama treba spoj hrabrosti i mudrosti. Snaga islama je u toj ravnoteži i sredini.

 

Pitanje evropskog identiteta: Isljučivost vodi ka neistinosti

Islam kao civilizacijska vrijednost nema potrebu za silom u agresivnom predstavljanju istine. Oni koji posegnu za silom nanose veliku štetu islamu. Sve što je ekstremno krivo je i srušit će se, a istina opstaje.

Muftija sandžački je rekao da su Bošnjaci evropski narod i sva se evropska kultura i civilizacija naslanja na Balkan, prije svega na Bosnu, koja je jedna od tri kulturna izvora Evrope.

“Mi u Evropi nismo neka periferija, nego središte kulture. Mi smo neko koje dao toj kulturi, dio smo nje u pogledu produktivnosti. To je važno u pogledu identifikacije. Ono što će doći glave zapadnoj civilizaciji je etičko-duhovno rasulo, raspad porodice, raspad moralnih vrijednosti, devijacije koje se predstavljaju kao neke vrijednosti. To nije evropska kultura.”

Bošnjaci su evropski, balkanski, muslimanski narod. Naš vjerski identitet, nacionalni i evropski identitet nisu u sukobu, ne isključuju se i to je veoma bitno. To sve predstavlja naše bogatstvo, koje sa sobom nosi elemente odgovornosti.

“Odgovornost naša je predstavljanje islama u Evropi. Islam se teško predstavlja kroz doseljenike. Imaju oni pravo da ga predstavljaju, ali oni tu dolaze bježeći od terora ili siromaštva i tu su gosti. Gosti su donji i ovisni, a donji se ne slušaju. Imamo lekcije iz sunneta Poslanika a.s., ali je pitanje da li mi to dobro radimo. Važno je da naše sagovornike nemuslimane dovedemo u poziciju da nas sa voljom slušaju dok  pričamo o islamu. Važno je da govornom etikom i estetikom prenosimo islam” – naglasio je Muftija.

XXI vijek je stoljeće islama, iako svjedočimo haosu u upotrebi i zloupotrebi islama. To ključanje govori o procesu koji je dinamičan, jer ne ključa džaba. To je process promjene stanja. Islamski svijet je u teškoj situaciji i razloga je puno.

Sljedeće godine ističu svi ugovori, javni i tajni, koji su sklopljeni nakon Prvog svjetskog rata. Zato je sada prisutna nervoza i ko zna kakvih je ustupaka tada i kome učinjeno. Uskoro to ističe i prestaje džabaluk.

 

Kolonizatori su sve činili da se Arapi podijele

“Jedino Arapi imaju toliko država – jedna nacija, a toliko država. Neprirodno je, ali je plan bio da se arapski svijet podijeli u etno različitosti  ali su opet svi Arapi. Kolonizatori su mislili da će postati druge nacije, ali ih je očuvao arapski jezik i Kur’ani Kerim.”

Danas postoje dvije energije: interes jačih i frustracija podčinjenih. Obje zapostavljaju nešto ključno – da sve to kontroliše Stvoritelj. Kada Allah dž.š. dopušta da se dešavaju stravične stvari sa velikim žrtvama, sigurno će sve to donijeti neko dobro. Allah dž.š. nikada ne dozvoljava da uzaludno ode trud neke zajednice. Mi smo zaduženi da svoju energiju trošimo na emanetima kojima smo zaduženi prema sebi, porodici, zajednici, domovini, narodu, vjerskim i moralnim vrijednostima.

Ovaj haos ne može da traje vječno. Stvari mogu da se uspostave u skladu sa Božijim zakonitostima. Sada je došao trenutak da se to ispravi. Ništa neprirodno ne može vječno trajati, završio je muftija Zukorlić.

(Glas islama 272, strana 10, Rubrika: Aktuelno, Priredila: Amela Salković)