Vjersko jedinstvo je bez štete po druge

Hafiz Abdurahman Kujević povodom sumnjičenja za pokušaje „cijepanja“ Islamske zajednice u Crnoj Gori

ROŽAJE/NOVI PAZAR – Nikada nijesam imao ništa protiv Islamske zajednice, niti sam na bilo koji način, lično ili kao dio bilo kakvog kolektiviteta, doprinosio njenom navodnom cijepanju – naglašava hafiz Abdurahman efendija Kujević, pomoćnik muftije sandžačkog Muamera Zukorlića. Kujević u razgovoru za Pobjedu kaže da je samo slijedio i dosljedno slijedi temeljne vrijednosti vjere kojoj svim bićem pripada.

Na pitanje – što je uzrokovalo njegov javni, višegodišnji sukob, sa starješinstvom IZ u Crnoj Gori – odgovara:

– Kazao sam, slijedio sam i dosljedno slijedim temeljne vjerske vrijednosti, suštinski i svim bićem. Ali, isto tako, dosljedno i u, da kažem u formalno- pravnom, odnosno organizacionom smislu, smatram da sam u obavezi da bez rezervi poštujem ono što sam kao vjerski službenik zatekao i u okviru svojih sposobnosti pokušam da zatečeno unapređujem.

POBJEDA: Govorite li o Muftijstvu sandžačkom?

KUJEVIĆ: Da, između ostalog. Podsjetiću, Muftijstvo sandžačko nije od juče, nego je od 1993. godine većina, ako ne i svi od vjerskih službenika islamskih zajednica koji su aktivni do danas u najvećem dijelu i Srbije i Crne Gore pripadali tom ne samo čisto organizacionom nego i konceptu, koji je višeslojan u kulturološkom, sociološkom, filozofskom, pa ako hoćete i ekonomskom i socijalnom pogledu.

Duhovno, Sandžačko muftijstvo je nastalo kao želja i potreba ovdašnjih muslimana da se u što je moguće većoj mjeri ujedine na ovom dijelu Balkana. Naravno, bez ikakve štete po druge.

POBJEDA: Sa duhovnim centrom u Sarajevu…

KUJEVIĆ: Tačno. Jer tamo je sjedište reisa-uleme, a tih godina presudnih za formiranje Muftijstva u Sarajevu je bio efendija Cerić. I što je u tome čudno, s obzirom da je duhovno središte muslimana uvijek tamo đe je reis-ulema.

Ništa se u tom pogledu, ni formalno, ni suštinski ne mijenja ni danas, niti će se promijeniti eventualnim dolaskom druge ličnosti.

POBJEDA: Sa Vašim i konceptom muftije Zukorlića ne slaže se vođstvo Islamske zajednice u Crnoj Gori i lično Vas sumnjiče za pokušaje ,,cijepanja“ IZ…

KUJEVIĆ: Islamska zajednica je institucija koja je zadužbina svih muslimana i trebalo bi da bude servis dobra. Kako islamu, svim muslimanima, tako i svim ljudima dobre volje. Ono što ja zamjeram odnosi se na rukovodstvo IZ u Crnoj Gori, koje je, uvjeren sam, porobilo tu muslimansku zadužbinu. U njoj nema slobode mišljenja, nego vlada nametnuto, bespogovorno jednoumlje, a ko se god tome suprotstavi bude sankcioniran.

Što se mene lično tiče, zalagao sam se da se IZ u CG integriše u sklopu rijaseta u Bosni i Hercegovini i da se, kako sam vam rekao, muslimani ujedine, kako je to bilo prije raspada bivše SFRJ. I zbog toga sam imao posljedice.

POBJEDA: Zar koncept vjerskog ujedinjenja muslimana na Balkanu nije svojevrsni radikalizam, tim prije što islam nije jednonacionalan, čak ni na Balkanu? Đe su, primjera radi, u toj priči Albanci?

KUJEVIĆ: Nema straha od radikalizma, jer sve u vezi sa tim strano je islamu. Naprotiv, vjersko jedinstvo može samo stabilizirati region i izolovati svaku vrstu radikalizma i fanatizma. Sloboda svakog pojedinca, a samim tim i kolektiva je uslov svih uslova.

Naš koncept ne dovodi nikoga u opasnost da bude neslobodan. Ni jedan narod, ni jedan kolektivitet i ni jednog pojedinca. U njemu ima mjesta za sve nacionalnosti. Islam je dovoljno širok za sve istinske muslimane.

POBJEDA: Otkud, ako je tako, tzv. ISIL, pa i sljedbenici i pripadnici sa ovih prostora?

KUJEVIĆ: Govorio sam o važnosti sobodnog pojedinca i kolektiviteta i, ako pogledate gdje je vjerski fanatizam i radikalizam, vidjećete da se javlja u državama diktatorskih režima. U Siriji, Iraku, Libiji, Egiptu…

Ljude možete godinama pa i decenijama držati u uslovima neslobode, ali to ne možete činiti vječno. Kada takvi uslovi postanu nepodnošljivi, a režimi počnu da slabe ili budu srušeni, radikali i fanatici dolaze u priliku da stupe na scenu. Njihovim zlokobnim misijama idu na ruku i neke druge stvari, ali to nema nikakve veze sa suštinom vjerskog bića muslimana.

POBJEDA: Šta je sa petnaestak muslimana, državljana Crne Gore, od kojih su trojica poginuli?

KUJEVIĆ: Nemam informacija niti o broju, niti o njihovoj sudbini. Ono što je u mojoj i moći Sandžačkog muftijstva to i činimo. I kao vjerski službenici i kao ljudi trudimo se da iskoristimo svaku priliku i posebno mladim, ali i svim ostalim vjernicima predočimo šta je suština naše vjere i da su fanatizam i radikalizam u svim prilikama, odnosno neprilikama u suprotnosti sa islamom.  U toj misiji i uspijevamo, jer tamo gdje smo mi sa svojim uticajem nema radikalizma, ili je tek sporadičan i sveden na iznimke; pojedinačne i izolirane slučajeve.

SANDŽAK PO EVROPSKOM MODELU

POBJEDA: Unutar takozvanog sandžačkog koncepta navodnog ujedinjenja muslimana dosta je ,,detalja“ koji bi se mogli tumačiti kao svojevrstan udar na državni integritet i suverenitet Crne Gore, pa i Srbije…

KUJEVIĆ: To je pretpostavka bez ikakvog osnova. Nedobronamjerna tumačenja, nažalost, dominiraju javnim mnjenjem, tim povodom, ali se uporno ignoriše nesporna činjenica da je regionalizacija neupitan evropski model, a regiona je širom Evrope na desetine. I nikada nijesam čuo da je taj model doveo u pitanje, odnosno ugrozio integritet i suverenitet bilo koje države.

POBJEDA: Ipak, mora da ste primijetili bitnu razliku, s obzirom na to da evropski modeli nijesu koncipirani na vjerskim osnovama, dok se ideja o sandžačkoj regiji bazira na muslimanskom jedinstvu…

KUJEVIĆ: Kazao sam: Muftijstvo sandžačko je davno utemeljena činjenica, koja se ne može ignorisati na bilo koji način, niti minimizirati nekim naknadnim dekretima, odnosno nametnutim odlukama, a na osnovu špekulacija i neutemeljenih mišljenja.

Regionalizacija je, s druge strane,  evropski model organizovanja jedne zajednice na teritorijima država i konstituiše se na osnovu brojnih zajedničkih karakteristika stanovništva i ostalih resursa koji je čine specifičnom.

U tome se, svakako, ne ignorišu ni vjerski aspekti, pa sandžački koncept nije posebnost koja je suprotstavljena bilo kojoj evropskoj regiji. Sandžak bi trebalo da predstavlja svojevrsni klin u ovom dijelu Balkana, koji u bilo kom pogledu ne bi nikada više predstavljao faktor nestabilnosti. Naprotiv, predstavljao bi sponu i snažan podsticaj međugraničnoj saradnji, koja bi dodatno stabilizovala odnose između Srbije i Crne Gore, čiju državnost niti sporimo niti na bilo koji način ugrožavamo.

Radomir TOMIĆ

Pobjeda Četvrtak, 4. februar 2016, Društvo, 6-7