HomeGlas islamaPitanja i odgovoriMože li dužnik na hadž 1. Septembra 2016. Pitanja i odgovori, Glas islama 5478 O Hadžu, Arefatu i kurbanu „A kada neko od vas krene na hadž novcem kojeg je stekao na nepošten način, pa stavi nogu u uzengiju i uzvikne: Lebbejkellahumme lebbejke – melek na nebesima uzvikne: – Tvoja opskrba je stečena na nepošten način, a tvoja jahalica kupljena haram novcem, tvoj hadž se odbija i Uzvišeni ga ne prima.“ (Taberani) PITANJE: Da li je ispravan hadž čovjeku koji je pozajmio tuđ imetak i duže vrijeme ga ne vraća njegovom vlasniku, iako ovaj insistira na vraćanju duga? ODGOVOR: Za ispravnost hadža potrebno je da pored ostalih uslova osoba obrati pažnju na imetak kojim putuje na hadž, jer je hadž kako fizička tako i materijalna žrtva, tj. ibadet. Pored fizičkog napora u obavljanju hadža, osoba ulaže i imetak za koji je itekako bitno da bude halal, tj. stečen na dozvoljen način, jer kada osoba odlazi na hadž haram zarađenim imetkom, to je isto kao da se čisti vodom koja je nečista, a svima je jasno da se takvom vodom osoba ne može očistiti. To nam najbolje pojašnjava Božiji Poslanik a.s. u jednom svom hadisu. Resulullah a.s. kaže: „Kada neko od vas krene na hadž, a opskrba mu je na halal način zarađena, a jahalica (prevozno sredstvo) pošteno stečenim novcem kupljena, kada stavi nogu u uzengiju (zakorači u prevozno sredstvo) i rekne: Lebbejkellahumme lebbejke (Odazivam Ti se Gospodaru, Tebi se odazivam) melek na nebesima uzvikne: – Tvoja opskrba i jahalica su na halal način stečeni i tvoj hadž Uzvišeni Allah prima.“ A kada neko od vas krene na hadž novcem kojeg je stekao na nepošten način, pa stavi nogu u uzengiju i uzvikne: Lebbejkellahumme lebbejke – melek na nebesima uzvikne: – Tvoja opskrba je stečena na nepošten način, a tvoja jahalica kupljena haram novcem, tvoj hadž se odbija i Uzvišeni ga ne prima.“ (Taberani) Kada je u pitanju dug prema nekome, kojeg osoba mora da vrati, a koji obuhvata većinu njene imovine, odnosno ako vrati dug ne preostaje joj dovoljno imovine za obavljanje hadža, u tom slučaju osoba ga nije dužna obaviti, jer jedan od uslova obaveznosti hadža je “da je osoba u mogućnosti”, a ta mogućnost obuhvata, pored ostalog, i novčanu mogućnost. U slučaju kada davalac pozajmice traži od dužnika vraćanje duga odmah, dužniku ne preostaje ništa drugo osim da vrati dug. Osoba koja duguje u tom slučaju neće taj novac koristiti za obavljanje hadža, iako je hadž dug prema Allahu dž.š., već će hadž obaviti kasnije, kada stekne uslove za to. Stoga, savjetujemo svim osobama koje namjeravaju putovati na hadž, da prethodno izmire svoja dugovanja prema ljudima, pogotovo ona koja su već zastarjela i trebala su se izmiriti ranije. Nije poželjno, niti sa stanovišta Šerijata opravdano, da osoba koja nema svog ličnog imetka da bi obavila hadž pozajmi od drugog koliko joj je potrebno za obavljanje hadža, jer u tom slučaju zadužuje sebe ili svoje potomke vraćanjem duga, što može biti posebno opterećenje. Prenosi se da je Abdullah ibn ebi Evfa upitao Muhameda a.s.: „Može li čovjek pozajmiti novac da bi obavio hadž?“ Na što mu Resulullah a.s. reče: „Ne može.“ (Bejheki) PITANJE: Kakav je status posta na dan Arefata? ODGOVOR: Post kao ibadet ima kod Uzvišenog Allaha posebnu vrijednost. Prenosi se od Ebu Seida El-Hudrija r.a. da je Poslanik a.s. rekao: „Nema nijednog roba koji isposti jedan dan na Allahovom putu, a da mu Allah zbog toga neće njegovo lice udaljiti od vatre koliko je sedamdeset godina hoda.“ (Muttefekun alejh) Za post na dan Arefata od strane osoba koje nisu na hadžu, Poslanik a.s. je rekao: „Vjerujem da će Allah dž.š. za post na dan Arefata oprostiti grijehe za proteklu i za narednu godinu.“ Općenito, prvih deset dana mjeseca zu-l-hidže imaju veliku vrijednost kod Uzvišenog Allaha, te u ovom danima treba svaki musliman pojačati svoje ibadete. U tom smislu su i riječi Poslanika a.s., koje prenosi Abdullah ibn Omer r.a.: „Nema vrjednijih dana kod Allaha dž.š. niti dražih Njemu od ovih deset dana, pa pojačajte u njima tehlil (izgovaranje šehadeta), tekbir (veličanje Allaha dž.š.) i tahmid (zahvale Allahu dž.š.)!“ (Ahmed). Isto tako prenosi se od hazreti Aiše r.a. da je Allahov Poslanik a.s. rekao: „Nema nijednog dana u kome Allah oslobodi više robova od džehennemske vatre kao što je to slučaj sa danom Arefata. Allah dž.š. se spusti na dunjalučko nebo, te se pred melekima pohvali, iskazujući ponos sa Svojim robovima, govoreći: – Šta ovi žele?“ A u drugoj predaji se navodi nastavak gdje se kaže: „Budite svjedoci, meleki moji, da Sam Ja njima oprostio!“ (Muslim, En-Nesai) PITANJE: Na kojem stepenu obaveznosti je propis klanja kurbana i kakve su posljedice neizvršavanja ovog propisa? ODGOVOR: Klanje kurbana jeste obaveza na stepenu vadžiba, po mišljenju imama Ebu Hanife, i dužna ga je izvršiti svaka osoba koja je u svom mjestu boravka, a na dan Bajrama bude imala materijalnih mogućnosti da podmiri potrebe svoje porodice i kupi životinju koju će zaklati na ime kurbana. Ovaj stav Hanefije temelje na riječima Božijeg Poslanika a.s. koji kaže: „Onaj ko ima materijalnih mogućnosti da zakolje kurban, a ne zakolje ga, nemoj da se približava mjestu na kojem mi obavljamo namaz.“ Ove riječi Poslanika a.s. jasno ukazuju da klanje kurbana nije na dobrovoljnoj osnovi, već je ono obavezno, jer da nije tako Poslanik a.s. ne bi zabranio onom ko ne zakolje kurban da prisustvuje obavljanju namaza. Drugi dio islamskih pravnika je mišljenja da je klanje kurbana pritvrđeni sunnet Poslanika a.s. kojeg je redovno izvršavao i da onaj ko kolje kurban time potvrđuje da slijedi Poslanika a.s. i pripada Njegovom umetu. Jedan od hadisa kojim potvrđuju svoj stav jesu riječi Poslanika a.s.: „Tri stvari su meni farz – obaveza, a vama su sunnet: vitr, kurban i duha namaz.“ Razilaženje islamskih pravnika po pitanju stepena obaveznosti kurbana više je terminološko, nego što je suštinsko, jer su svi saglasni da je kurban obaveza koju musliman treba izvršiti i ne smije je zanemariti, da svaki musliman koji u svom srcu nosi imana klanjem kurbana potvrđuje da pripada jednom velikom umetu i da zajedno sa više od milijardu svoje braće širom svijeta dane Bajrama dočekuje na način kako ga je Poslanik a.s. dočekivao, a sigurno se zna da je Poslanik a.s. prvo što bi uradio poslije obavljanja kurbanskog bajram namaza, zaklao svoj kurban. PITANJE: Kakav je status uplate kurbana izvan Islamske zajednice? ODGOVOR: Uplatom kurbana bilo kome, mimo legalne i legitimne Islamske zajednice, koja svoj legitimitet temelji na Šerijatu i kontinuitetu, posredstvom reisu-l-uleme od šejhu-l-islama, do vrhovnog poglavara svih muslimana i volji naroda, a ne odluci nekog lokalnog političkog faktora, ili interesne grupe, musliman rizikuje da od svog kurbana nema ništa, da bude prevaren, a sa druge strane pomaže onima koji rade na razbijanju jedinstva i snage muslimana na našem prostoru i gušenju vjerske odgojno-obrazovne aktivnosti, što je dovoljan razlog pametnom pripadniku islama da u tome ne učestvuje. Glas islama 278, strana 12, Rubrika: Pitanja i odgovori, Autor: Dr. Rešad-ef. Plojović