Tiha epidemija o kojoj se ne govori (II dio)

Savremeni način života donio je komfor, dostupnost hrane i generalno smanjenu fizičku aktivnost kod ljudi. Nakon više decenija takvog životnog stila, polako uviđamo neke negativne aspekte i javile su se bolesti koje do sada nisu bile zastupljene. Kod znatnog dijela populacije prisutan je poremećen lipidni status u krvi kao i nivo glukoze.

Polako raste svijest o ovim metaboličkim stanjima i ljekari sve više daju značaj njihovoj prevenciji i liječenju. Međutim, vrlo je raširen još jedan poremećaj o kojem se nedovoljno govori i na koji treba skrenuti veću pažnju.

Insulinska rezistencija (IR) je metabolički poremećaj gdje postoji otpornost ćelija na dejstvo  insulina i njegov povišen nivo u krvi. Povišen nivo insulina u krvi u početku dovodi do slabosti i subjektivnog osjećaja jake i iznenadne gladi. Dakle, ubrzo nakon normalnog obroka osoba ima jaku želju da ponovo jede i to „nešto slatko“. Nakon takvog obroka i unešenih prostih šećera organizam dobija signal da treba da izluči insulin (kako bi glukoza iz krvi prešla u ćelije), ali zbog poremećene osjetljivosti tjelesnih ćelija na insulin ne dolazi do pravilnog sniženja šećera i ćelije ostaju gladne i bez energije dok je insulin i dalje visok.

Simptomi insulinske rezistencije su:

• gojaznost visceralnog tipa i masne naslage oko struka
• povišen krvni pritisak
• opća slabost organizma, pospanost i bezvoljnost
• stalna potreba za slatkim (i pored redovnih obroka i sitosti)
• teško se mršavi, ali se vrlo brzo ugoji i vrati težina
• glad usred noći
• povišeni trigliceridi i LDL holesterol
• problemi sa ovulacijom kod žena

Insulinska rezistencija je u izvjesnoj mjeri prisutna kod velikog dijela populacije. Dobra vijest je da se pravilnom ishranom i pozitivnim životnim navikama organizam može vratiti u normalno fiziološko stanje na sljedeći način:

• U prehranu uključite što više svježeg povrća. Na taj način unosite potrebne minerale i vitamine u aktivnom obliku. Za metabolizam ugljenih hidrata važni su hrom, cink i mangan. Namirnice koje ih sadrže su: integralne žitarice, žumance jajeta, paradajz, orasi, lisnato povrće, grašak i mnoge druge. Bitno je ne prekuhavati povrće u toku pripreme kako bi zadržalo veću nutritivnu vrijednost.
• Sjemenke i orašasti plodovi sadrže hranljiva ulja i vitamin E. U malim porcijama uzimajte bademe, orahe, lješnjake, sjemenke bundeve i suncokreta. Mogu se koristiti za pripremu kolača, poslastica i sladoleda koji su zdravi i ukusni. Imaju znatnu kalorijsku vrijednost, pa daju tijelu potrebnu energiju bez naglih skokova šećera u krvi.
• Svježe voće – jabuka, kruška, šljiva itd. Zbog sadržaja dijetalnih vlakana daju osjećaj sitosti i održavaju stabilan nivo glukoze u krvi.
• Hladno cijeđena ulja. Savremena ishrana uglavnom ne sadrži dobar odnos omega-3 i omega-6 masnih kiselina i nedostatak omega-3 kiselina može pojačati upalne reakcije u tijelu. Savjetujem da se u pripremi jela ne koriste rafinirana biljna ulja već maslinovo, laneno, suncokretovo i druga ulja dobijena postupkom mehaničkog cijeđenja bez zagrijavanja. Također, što više jela pripremati pečenjem i kratkim kuhanjem, a izbjegavati prženje u ulju. Ulje čurekota (crnog kima) povećava osjetljivost ćelija na insulin i znatno pomaže u liječenju insulinske rezistencije.
• Izbacite iz prehrane vještačke zaslađivače koji loše utiču na jetru i usporavaju odvikavanje od preslatke hrane. Važno je postepeno promijeniti naviku da bismo mogli da osjetimo prirodnu slatkoću badema, voća i prirodnih poslastica.
• Planirajte obroke i pripremajte svoja jela. Grickalice, ručak na brzinu i kasna večera nisu dobra ideja ako želimo da tijelo dobro funkcioniše. Umjesto toga, trebamo planirati zdrave i sadržajne obroke i vremenom ćemo sve manje imati iznenadnu glad, umor i potrebu da bilo šta pojedemo.
• Pečena riba, piletina i nemasno crveno meso sadrže proteine, vitamin D i druge nutrijente i spadaju u zdravu hranu ako se umjereno konzumiraju.
• Zdrav stil života moguć je uz malo truda i planiranja. Uredno spavanje obnavlja tijelo i um i esencijalno je za dobro zdravlje. Dobar san je jedan od preduslova za uspješan i produktivan dan. Redovno vježbanje i kretanje ojačava mišiće i postepeno se obnavljaju receptori na mišićnim ćelijama, čime se umanjuje insulinska rezistencija i tijelo se vraća u prirodnu ravnotežu.

Glas islama 309, strana 20, Admir Hamidović, magistar farmacije