Važnost Sunneta u islamu

Značenje Sunneta
Riječ sunnet u arapskom jeziku znači: običaj, postupak, navika, metod i praksa. (Teufik Muftić, Arapsko-bosanski rječnik, str. 790) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko u islam uvede lijepu praksu (sunnet), on ima nagradu za to i nagradu svih onih koji je budu vršili nakon njega, a da se njima nagrada ništa ne umanji; a ko u islam uvede neku ružnu praksu, imat će grijeh za to, ali i grijeh svih onih koji je budu obavljali nakon njega, a da se njima grijeh neće ništa umanjiti.” (Muslim, br. 67)
Kao vjerski termin označava Alejhiselamov postupak i način njegovog vladanja, a nekada označava i njegove cjelokupne hadise. (Mehmed Handžić, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 66-67)
Sunnet je stoga sinonim za hadis, tj. za sve ono što je preneseno od Poslanika, sallalahu alejhi ve sellem, od njegovih riječi, ili postupaka, ili odobrenja, ili njegovih tjelesnih, ili njegovih moralnih osobina, ili njegovog načina života, svejedno da li to bilo prije poslanstva ili nakon toga. (Mustafa Es-Sibai’, Es-Sunnetu we mekanetuha fi et-tešri’, str. 65)

Važnost Sunneta
Sunnet je jedna vrsta objave od Allaha do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i prema tome, šerijatski propis koji je izveden iz Sunneta jednak je šerijatskom propisu koji je izveden iz Kur’ana, s obzirom na obavezu prihvatanja i postupanja po njemu. Za ovo postoje jasni dokazi iz Kur’ana, Sunneta i izreka selefa.
Allah, dželle šanuhu, obavijestio nas je da je Sunnet najbolji tumač Kur’ana i da je sve što je izrekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, istina u koju se ne smije sumnjati.
Sunnet je praktični komentar Kur’ana i realna, ujedno, idealna primjena islama jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio interpretirani Kur’an i otjelovljeni islam. Pa ko hoće da upozna praktični islam sa njegovim karakteristikama i temeljima, neka ga upozna do u detalje obrazloženog i utjelovljenog u Vjerovjesničkoj – verbalnoj, praktičnoj i odobravajućoj – tradiciji. (Jusuf el-Karadavi, Razumijevanje Sunneta, str. 26)

Obaveza muslimana prema Sunnetu
Vjerovjesnikova tradicija je, dakle, detaljan program za život muslimana kao jedinki i društva. Sunnet je, kako smo naglasili, pojašnjeni Kur’an i praktični islam.
Sam Poslanik je bio tumač Kur’ana, utjelovitelj islama riječju, djelom i ponašanjem, dok je bio u društvu, kod kuće i na putu, u snu i na javi, u privatnom i javnom životu, u odnosu prema Bogu i prema ljudima, s rodbinom i daljnjima, s prijateljima i neprijateljima, u miru i ratu, u zdravlju i bolesti.
Obaveza muslimana je da upoznaju ovaj razrađeni poslanički program sa njemu imanentnim osobenostima, sveobuhvatnošću, uravnoteženošću i lahkoćom; s uzvišenim božanskim, divnim ljudskim i originalnim, moralnim idejama koje se u njemu pojavljuju u punom sjaju i dolaze do potpunog izražaja. To ih obavezuje da nauče kako da ispravno razumiju časnu Tradiciju i kako da se s njom ophode teoretski i praktično, na način kako su to činile najbolje generacije ummeta, tj. ashabi i oni koji su ih perfektno slijedili.
Kriza muslimana ovog vremena je prvenstveno kriza misli i ona, po meni, prethodi krizi savjesti. Kriza misli se najbolje odražava kroz krizu razumijevanja Sunneta i ophođenja s njim, posebno u nekim strujama islamskog preporoda prema kojima su usmjereni pogledi nade i od kojih ummet očekuje mnogo i na Istoku i na Zapadu. Njihova tragedija nerijetko počinje pogrešnom interpretacijom časnog Sunneta. (Isti izvor, str. 29)
Muslimanu je naređeno da slijedi i oponaša Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao je Allah Uzvišeni: Ono što vam Poslanik kao nagradu dâ – to uzmite, a ono što vam zabrani – ostavite. (El-Hašr, 7)
Uzvišeni je, također, rekao: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji često Allaha spominje. (El-Ahzab, 21)

Sunnet je primarni izvor Šerijata
Rekao je imam Šafija, Allah mu se smilovao: – Ko se povinuje Allahovim kur’anskim naredbama, povinovao se i Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, naredbama u Sunnetu. To stoga što je Allah Uzvišeni obavezao ljude na pokornost Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
Također, ko se pokorava Poslaniku, sallallahu alejhu ve sellem, pokorio se i Allahu Uzvišenom, jer je Allah naredio da Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pokorni budemo.
Muslimanu je naređeno da slijedi i oponaša Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao je Allah Uzvišeni: Ono što vam Poslanik kao nagradu dâ – to uzmite, a ono što vam zabrani – ostavite. (El-Hašr, 7)
Uzvišeni je, također, rekao: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji često Allaha spominje. (El-Ahzab, 21)
Prenoseći ljudima Allahovu objavu i učeći kur’anske ajete, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u isto je vrijeme objašnjavao cilj i značenje ajeta, svojim riječima, postupcima ili odobrenjem.
Rekao je Allah Uzvišeni: A tebi objavljujemo Kur’an da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje, i da bi oni razmislili. (En-Nahl, 44)
Ibn Džerir et-Taberi kaže: – Kur’an je objavljivan na jasnom arapskom jeziku, a njegovo značenje nosilo je kako opći tako i poseban karakter. Nije postojao način na koji bi spoznali cilj ajeta te razdvojili opće od posebnog značenja, osim iz pojašnjenja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.“ (Ibn Džerir et-Taberi, Džami’ul-Bejan, 1/11; Dr. Enis Tahir, Pravila ispravnog razumijevanja Sunneta, str. 5)
Dakle, bez dobrog poznavanja Sunneta nije moguće upoznati pravi smisao i suštinu islamskog učenja. Jer je Sunnet objava od Gospodara, drugi je izvor u islamu, pojašnjava i komentira Kur’an. Sadrži načela i propise koji su važeći za sva vremena i sve prilike. Vodič je kroz život svakog pojedinca.

Značenje Sunneta
Riječ sunnet u arapskom jeziku znači: običaj, postupak, navika, metod i praksa. (Teufik Muftić, Arapsko-bosanski rječnik, str. 790) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko u islam uvede lijepu praksu (sunnet), on ima nagradu za to i nagradu svih onih koji je budu vršili nakon njega, a da se njima nagrada ništa ne umanji; a ko u islam uvede neku ružnu praksu, imat će grijeh za to, ali i grijeh svih onih koji je budu obavljali nakon njega, a da se njima grijeh neće ništa umanjiti.” (Muslim, br. 67)
Kao vjerski termin označava Alejhiselamov postupak i način njegovog vladanja, a nekada označava i njegove cjelokupne hadise. (Mehmed Handžić, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, str. 66-67)
Sunnet je stoga sinonim za hadis, tj. za sve ono što je preneseno od Poslanika, sallalahu alejhi ve sellem, od njegovih riječi, ili postupaka, ili odobrenja, ili njegovih tjelesnih, ili njegovih moralnih osobina, ili njegovog načina života, svejedno da li to bilo prije poslanstva ili nakon toga. (Mustafa Es-Sibai’, Es-Sunnetu we mekanetuha fi et-tešri’, str. 65)

Važnost Sunneta
Sunnet je jedna vrsta objave od Allaha do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i prema tome, šerijatski propis koji je izveden iz Sunneta jednak je šerijatskom propisu koji je izveden iz Kur’ana, s obzirom na obavezu prihvatanja i postupanja po njemu. Za ovo postoje jasni dokazi iz Kur’ana, Sunneta i izreka selefa.
Allah, dželle šanuhu, obavijestio nas je da je Sunnet najbolji tumač Kur’ana i da je sve što je izrekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, istina u koju se ne smije sumnjati.
Sunnet je praktični komentar Kur’ana i realna, ujedno, idealna primjena islama jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio interpretirani Kur’an i otjelovljeni islam. Pa ko hoće da upozna praktični islam sa njegovim karakteristikama i temeljima, neka ga upozna do u detalje obrazloženog i utjelovljenog u Vjerovjesničkoj – verbalnoj, praktičnoj i odobravajućoj – tradiciji. (Jusuf el-Karadavi, Razumijevanje Sunneta, str. 26)

Obaveza muslimana prema Sunnetu
Vjerovjesnikova tradicija je, dakle, detaljan program za život muslimana kao jedinki i društva. Sunnet je, kako smo naglasili, pojašnjeni Kur’an i praktični islam.
Sam Poslanik je bio tumač Kur’ana, utjelovitelj islama riječju, djelom i ponašanjem, dok je bio u društvu, kod kuće i na putu, u snu i na javi, u privatnom i javnom životu, u odnosu prema Bogu i prema ljudima, s rodbinom i daljnjima, s prijateljima i neprijateljima, u miru i ratu, u zdravlju i bolesti.
Obaveza muslimana je da upoznaju ovaj razrađeni poslanički program sa njemu imanentnim osobenostima, sveobuhvatnošću, uravnoteženošću i lahkoćom; s uzvišenim božanskim, divnim ljudskim i originalnim, moralnim idejama koje se u njemu pojavljuju u punom sjaju i dolaze do potpunog izražaja. To ih obavezuje da nauče kako da ispravno razumiju časnu Tradiciju i kako da se s njom ophode teoretski i praktično, na način kako su to činile najbolje generacije ummeta, tj. ashabi i oni koji su ih perfektno slijedili.
Kriza muslimana ovog vremena je prvenstveno kriza misli i ona, po meni, prethodi krizi savjesti. Kriza misli se najbolje odražava kroz krizu razumijevanja Sunneta i ophođenja s njim, posebno u nekim strujama islamskog preporoda prema kojima su usmjereni pogledi nade i od kojih ummet očekuje mnogo i na Istoku i na Zapadu. Njihova tragedija nerijetko počinje pogrešnom interpretacijom časnog Sunneta. (Isti izvor, str. 29)
Muslimanu je naređeno da slijedi i oponaša Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao je Allah Uzvišeni: Ono što vam Poslanik kao nagradu dâ – to uzmite, a ono što vam zabrani – ostavite. (El-Hašr, 7)
Uzvišeni je, također, rekao: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji često Allaha spominje. (El-Ahzab, 21)

Sunnet je primarni izvor Šerijata
Rekao je imam Šafija, Allah mu se smilovao: – Ko se povinuje Allahovim kur’anskim naredbama, povinovao se i Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, naredbama u Sunnetu. To stoga što je Allah Uzvišeni obavezao ljude na pokornost Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
Također, ko se pokorava Poslaniku, sallallahu alejhu ve sellem, pokorio se i Allahu Uzvišenom, jer je Allah naredio da Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pokorni budemo.
Muslimanu je naređeno da slijedi i oponaša Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao je Allah Uzvišeni: Ono što vam Poslanik kao nagradu dâ – to uzmite, a ono što vam zabrani – ostavite. (El-Hašr, 7)
Uzvišeni je, također, rekao: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji često Allaha spominje. (El-Ahzab, 21)
Prenoseći ljudima Allahovu objavu i učeći kur’anske ajete, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u isto je vrijeme objašnjavao cilj i značenje ajeta, svojim riječima, postupcima ili odobrenjem.
Rekao je Allah Uzvišeni: A tebi objavljujemo Kur’an da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje, i da bi oni razmislili. (En-Nahl, 44)
Ibn Džerir et-Taberi kaže: – Kur’an je objavljivan na jasnom arapskom jeziku, a njegovo značenje nosilo je kako opći tako i poseban karakter. Nije postojao način na koji bi spoznali cilj ajeta te razdvojili opće od posebnog značenja, osim iz pojašnjenja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.“ (Ibn Džerir et-Taberi, Džami’ul-Bejan, 1/11; Dr. Enis Tahir, Pravila ispravnog razumijevanja Sunneta, str. 5)
Dakle, bez dobrog poznavanja Sunneta nije moguće upoznati pravi smisao i suštinu islamskog učenja. Jer je Sunnet objava od Gospodara, drugi je izvor u islamu, pojašnjava i komentira Kur’an. Sadrži načela i propise koji su važeći za sva vremena i sve prilike. Vodič je kroz život svakog pojedinca.

Glas islama 321, strana 19, Islamske teme, autor Edin Redžepović