Poslanik s.a.v.s. o odgoju

Najbolje što je čovjeku dato jeste lijep ahlak (odgoj). Ne postoji čovjek koji ne voli lijepo ponašanje, te čovjeka koji je vedar i nasmijan.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je, također, rekao: „Najteže djelo na mizanu (vaga za ljudska djela, pr. ur.) na Sudnjem danu je lijepo ponašanje, a Allah ne voli bestidnog i nepristojnog.“ (Tirmizi, br. 1925, ocijenio ga je kao hasen sahih)

Svojstvo pravih vjernika
je lijep ahlak

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Najsavršenijeg imana su oni vjernici koji su najljepšeg ahlaka.“ (Ebu Davud, 4682) Ovo moramo uvijek imati na umu i nikada ne smijemo zaboravljati.
Ako želimo visoke deredže i stepene, te uzvišene džennetske perivoje, koji se dobijaju shodno jačini imana i ubjeđenja, na nama je obaveza da se založimo i pregnemo raditi na polju lijepog ahlaka i odnosa prema Allahu, dželle šanuhu, i Njegovim stvorenjima, udaljavajući se od svake poganštine, nevjerstva, zla i nemorala.

Lijep ahlak je djelo džennetlija

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, bilježi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio upitan o tome šta najviše uvodi ljude u Džennet. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: „Takvaluk/bogobojaznost i lijep ahlak/lijepo ponašanje.“ (Tirmizi, 2004)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovim hadisom ukazao je na dva djela koja će ljude uvoditi u Džennet: takvaluk i lijep ahlak. Takvaluk i bogobojaznost popravljaju odnose na relaciji između čovjeka i Allaha, subhanehu we te’ala, a lijep ahlak je ono što popravlja odnose na relaciji između ljudi. Zbog takvaluka i bogobojaznosti čovjek stiče Allahovu, subhanehu we te’ala, ljubav, dok zbog lijepog ponašanja i ahlaka stičemo ljubav Allahovih stvorenja, kako insana tako i hajvana. (Ibn Kajjim, El-Feva’id, str. 210)

Lijep ahlak je uzrok blizine
Poslaniku a.s.

Od Džabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Najdraži od vas i najbliži mjestom do mene na Sudnjem danu jeste onaj između vas koji je najljepšeg ahlaka i ponašanja. Najomraženiji od vas i najudaljeniji od mene bit će oni koji mnogo pričaju i galame u prazno i oni koji se ohole i uzdižu.“ (Tirmizi, 2018)

Poslanik a.s. je molio Gospodara da mu podari lijepo ponašanje

Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, dova koju je učio kada uđe u namaz glasila je: “Gospodaru, Ti me uputi prema najljepšem ponašanju, jer Ti Si Onaj koji upućuješ na najljepše ponašanje. Gospodaru, udalji od mene loše ponašanje, jer Ti Si Jedini koji od mene možeš udaljiti loše ponašanje.”
Neki čovjek je upitao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: „Koja djela su najbolja u islamu?“ On reče: „Da nahraniš gladnog i da nazivaš selam i onome koga poznaješ i onome koga ne poznaješ.“ (Buhari, 12)

Prema kome od ljudi se treba najljepše ophoditi

Neki čovjek je došao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao: „Allahov Poslaniče, prema kome sam dužan najljepše postupati?“ „Prema svojoj majci“ – odgovorio je on. „A prema kome onda“ – upita on. „Prema svojoj majci“ – odgovorio je on. „A prema kome onda“ – upita on. „Prema svojoj majci“ – odgovori Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. „‘A prema kome onda“ – ponovo će čovjek. „Prema svome ocu“ – odgovorio je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. (Buhari, 5971)

Allah će uslišati dovu onome ko čini dobro prema roditeljima

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tri čovjeka su se zaputila, pa ih je zadesila kiša i oni su se sklonili u pećinu u podnožju jednog brda. Njihov ulaz je zatvorila ogromna stijena. Jedan od njih trojice je rekao ostalima: ‘Molite Allaha najvrednijim djelom koje ste učinili u ime Allaha, pa u njihovo ime zamolite Allaha, možda će je ukloniti.’ Jedan od njih reče: ‘Allahu, ja sam imao stare i iznemogle roditelje i sitnu djecu. Izdržavao sam ih čuvajući stoku. Kada bih se vratio, ja bih pomuzao ovce, donio mlijeko svojim roditeljima i napojio njih dvoje prije djece. Jednoga dana potraga za pašnjakom me je odvukla daleko, pa sam kući došao kasno. Roditelji su već bili zaspali. Ja sam namuzao mlijeka, koje je bilo još svježe, i stao pored njihovih glava. Bilo mi ih je žao probuditi. Mlijeko nisam htio da prije njih dam djeci, iako su se od gladi previjala oko mojih nogu. Tako smo i djeca i ja ostali pored njih do svitanja. Allahu, ako sam to isključivo radi Tebe uradio, odmakni stijenu kako bismo ugledali nebo.’ Allah je pomjerio stijenu tako da se moglo ugledati nebo.
Drugi je rekao: ‘Allahu, ja sam imao amidžičnu koju sam neizmjerno volio, kako muškarac samo može da voli ženu. Molio sam je da mi se prepusti, ali je ona odbila dok joj ne dam stotinu zlatnika. Radio sam dok nisam skupio stotinu zlatnika, a potom joj ih odnio. Kad sam se smjestio među njene noge, ona mi reče: ‘Allahov robe, boj se Allaha i ne oduzimaj mi nevinost.’ Ja sam odmah odustao i ostavio je. Pa ako sam to isključivo radi Tebe učinio, pomakni nam stijenu!’ Pa se stijena pomakla tako da se otvor proširio.
Posljednji je rekao: ‘Allahu, ja sam unajmio radnika za ferek riže. Davao sam mu ga, a on ga nije htio primiti. Ja sam taj ferek posijao i sijao ga godinama i od njegova prihoda kupio nekoliko krava i unajmio im čobana. Kasnije je onaj najamnik došao i rekao: ‘Boj se Allaha i ne čini mi nasilje, nego mi daj moje pravo!’ Rekao sam: ‘Otiđi do onog pastira i sve one krave su tvoje!’ On reče: ‘Da li se ti izigravaš sa mnom?’ ‘Ne izigravam’ – rekoh – ‘nego su one, uistinu, tvoje.’ ‘Allahu, ako sam ovo radi Tvoga zadovoljstva uradio, otkloni od nas stijenu.’ Stijena se tada potpuno pomjerila.“ (Buhari, 5974)

Važnost održavanja
rodbinskih veza

Prenosi Ejjub el-Ensarija, radijallahu anhu, da je neki čovjek rekao: “Allahov Poslaniče, obavijesti me o djelu koje će me uvesti u Džennet.“ “Šta mu je? Šta mu je“ – povikaše ljudi, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: “Zašto: Šta mu je“, a onda mu reče: “Robuj Allahu i ništa Mu ne smatraj ravnim, klanjaj namaz, dijeli zekat i održavaj veze s rodbinom.” Sad je pusti. Ejjub kaže: “Kao da je bio na svojoj kamili.” (Buhari, 5983)

Ko bude održavao vezu s rodbinom i Allah će održavati vezu s njim

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Pošto je Allah stvorio živa bića, rodbinska veza reče Allahu: ‘Ovo je mjesto sa kojeg se treba zatražiti utočište Tebi od prekidanja rodbinskih veza?’ ‘Jeste’ – rekao je (Allah) – ‘ali zar nisi zadovoljna time da ću Ja održavati vezu s onim koji bude održavao vezu s tobom, a da ću Ja prekinuti vezu s onim koji prekine vezu s tobom.’ ‘Da, Gospodaru’, reče (rodbinska veza). ‘Tako će i biti’ – reče Allah, dželle šanuhu. ‘Proučite ako hoćete:’ – reče Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem – Zar vi ne biste, kad biste se vlasti dočepali, nered na Zemlji činili i rodbinske veze kidali. (Muhammed, 22)’“ (Buhari, 5987)

O samilosti prema djetetu

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, je kazao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je poljubio El-Hasana b. Alija u prisustvu El-Akre’a b. Habisa Temimija, koji je kod njega sjedio. Akre’ reče: ‘Ja imam desetero djece i nikada nisam nijedno poljubio!’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pogleda u njega, a zatim reče: ‘Ko prema drugima nije milostiv, neće prema njemu biti milosti.’” (Buhari, 5997)

O vrijednosti izdržavanja siročeta

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Onaj ko se stara o siročetu i ja – skupa ćemo u Džennetu biti ovako”, pokazavši na kažiprst i srednji prst. (Buhari, 6005)

O samilosti prema ljudima i životinjama

Malik b. El-Huvejris je kazao: “Otišli smo kao mladići približnih godina kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i kod njega ostali dvadeset noći. On nas je, misleći da smo poželjeli svoje, upitao: ‘Koga ste ostavili od ukućana?’ Mi smo ga obavijestili o tome. Bio je veoma obazriv i pažljiv prema nama, pa je rekao: ‘Vratite se svojim porodicama, poučavajte ih vjeri i naređujte im (dobro) i klanjajte onako kako ste mene vidjeli da klanjam. Kada nastupi vrijeme namaza, neka neko od vas prouči ezan, a neka vam kao imam klanja najstariji među vama.’“ (Buhari, 6008)
Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ‘Dok je išao putem, jednog čovjeka obuze jaka žeđ. Pronašao je bunar, spustio se u njega i napio se. Zatim je izišao i zatekao psa kako dahće i liže zemlju od žeđi. Čovjek reče: ‘Snašla ga je žeđ kao i mene.’ Zatim se spustio u bunar, napunio mestvu vodom, uhvatio je ustima i napojio psa, pa ga je Allah pohvalio i oprostio mu.’ ‘Allahov Poslaniče’ – upitali su prisutni – ‘zar ćemo i za životinje imati nagradu?’ ‘Za sve živo što ima jetru ima i nagrada’ – odgovorio je.“ (Buhari, 6009)
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Neće nijedan musliman zasaditi voćku, pa da od nje jede čovjek ili životinja, a da mu to neće biti upisano kao sadaka.” (Buhari, 6012)

Glas islama 325, strana28-29, autor: Edin Redžepović