HomeGlas islamaAnalizeMotivacija za učenje 23. Novembra 2022. Analize, Glas islama 930 Motiv je pretpostavljeni unutrašnji pokretač i regulator cilju usmjerene aktivnosti. Termin motiv (od lat. movere = pokretanje) zajednički je naziv za različite unutrašnje biološke i psihološke pobude koji služe kao pokretači djelatnosti. Motivacija predstavlja cjelokupni složeni psihički proces pokretanja, usmjeravanja i reguliranja djelatnosti usmjerene ka određenom cilju. Sa motivima su tijesno povezane emocije, koje podstiču odgovarajuće ponašanje, a emocije prate određene motive. U svakodnevnom životu motivacija se povezuje sa idejom pokretačke snage koja nas navodi na neku aktivnost. Motivacija je jedan od najvažnijih faktora učenja, ali i jedan od najtežih za mjerenje. Definira se kao unutarnje stanje koje izaziva, održava i usmjerava ponašanje pojedinca prema postizanju nekog cilja, te stoga ima temeljnu ulogu u učenju. Motivacija se može sagledati sa aspekta opće i specifične motivacije. Opća motivacija za učenje je široka i trajna karakteristika koja se odnosi na usvajanje znanja i vještina u različitim situacijama učenja. Specifična motivacija predstavlja motivaciju za usvajanjem znanja u određenom školskom predmetu. Dvije važne osobine ličnosti se manifestiraju kroz motivaciju, a to su istrajnost i upornost. Motivacija za učenje postepeno opada u toku obrazovanja, posebno na prelasku sa jednog nivoa obrazovanja na drugi. U obrazovnoj praksi postoje brojna ograničenja koja proizvode nerealna očekivanja da će svi učenici biti motivirani za učenje svih nastavih sadržaja iz svih predmeta. Postoje brojne teorije motivacije kao što su: teorije potreba, kognitivističke teorije, biheviorističke, humanističke teorije. U zavisnosti od određenja motivacije kao crte ličnosti, ili privremenog stanja, ili kombinacije crta i stanja, razlikujemo intrinzičnu i ekstrinzičnu motivaciju. Na osnovu općih određenja i karakteristika motivacije važno je učenike podsticati na cjeloživotno učenje i na razvoj ličnih kompetencija, ističući da su ciljevi vodilje koje smanjuju raskorak između onoga gdje se trenutno nalaze i onoga gdje bi željeli da se nalaze. Bez obzira da li su intrinzično ili ekstrinzično motivirani, treba učenike naučiti da postavljaju ciljeve u zoni narednog razvoja, koji su realni, konkretni i ostvarljivi. Profesionalci koji rade u obrazovnom sistemu treba da budu autentični, iskreni, entuzijastični, da vjeruju i očekuju da će učenici ostvariti svoje ciljeve. Veoma je važno napomenuti i to da vjernik svoju motivaciju i cijelu pokretačku energiju crpi iz najvažnijih izvora islama, i to iz Kur’ana i Sunneta. Prvi objavljeni ajeti: “Uči u ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara čovjeka od ugruška. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji čovjeka poučava peru, Koji čovjeka poučava onome što ne zna” (Alek, 1-5) bili su ajeti koji se odnose na učenje, što nam ukazuje na vrijednost i važnost znanja i učenja u islamu. Također, mnogobrojni hadisi Poslanika s.a.w.s. nam ukazuju na važnost učenja, a u jednom od takvih hadisa se kaže: “Ko izađe na put da traži znanje, Allah će mu olakšati put koji vodu u Džennet.” (Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže i Ibn Hibban) Gospodaru naš, podari nam iskrenost u riječima i djelima, znanje koje će nam koristiti i učini nas od robova Tebi pokornim, kojima si Ti zadovoljan. Glas islama 325, strana35, autor: hfz. Binasa Šabanović