ŠERIJATSKO-PRAVNI STATUS KURBAN BAJRAMA

”Došao je jedan Jevrej Omeru r.a., pa mu rekao: ‘O vladaru pravovjernih, ima jedan ajet u vašoj Knjizi koji učite, a da je nama Jevrejima objavljen, uzeli bismo taj dan za blagdan.’ Omer ga je upitao: ‘A koji je to ajet’, a on reče: ‘Danas Sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan Sam da vam islam bude vjera.’ Na to Omer r.a. odgovori: ‘Ja doista znam u kojem danu je taj ajet objavljen i mjesto na kojem je objavljen. Objavljen je Allahovom Poslaniku s.a.v.s. na Arefatu na dan džume. Bilo je to u predvečerje na Arefatu u petak.'”  

Prvih deset dana zul-hidždžeta su blagoslovljeni dani. Spomenuto aludira na veličanstvenost ovih odabranih dana, na vrijednost ibadeta obavljenih u njima i veličinu Allahove nagrade za djela učinjena u njima. Zbog njihove vrijednosti i blagoslova, Uzvišeni Allah se kune njima: „Tako Mi zore i deset noći…“ (El-Fedžr, 1-2) To je najbolji pokazatelj izuzetne vrijednosti ovog mjeseca i zahvalnosti Uzvišenom Gospodaru što nam je podario još jednu priliku da iskoristimo blagodati ovog mubarek mjeseca.  Po mišljenju Ibn Abbasa, dani są kojima se Allah dž.š. zaklinje su prvih deset dana zul-hidždžeta. Mufesiri kažu da sve ono čime se zaklinje Stvoritelj svih svjetova ukazuje da to ima posebnu vrijednost.

Jedna od vrijednosti ovih dana ogleda se u činjenici da je Plemeniti Zakonodavac tih dana usavršio ovaj din i upotpunio Svoju blagodat prema vjernicima. To je najveća blagodat prema ovom ummetu, kada im je vjeru učinio savršenom i potpunom. Bilježe Buharija i Muslim: „Došao je jedan Jevrej Omeru r.a., pa mu rekao: ‘O vladaru pravovjernih, ima jedan ajet u vašoj Knjizi koji učite, a da je nama Jevrejima objavljen, uzeli bismo taj dan za blagdan.’ Omer ga je upitao: ‘A koji je to ajet’, a on reče: ‘Danas Sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan Sam da vam islam bude vjera.’ Na to Omer r.a. odgovori: ‘Ja doista znam u kojem danu je taj ajet objavljen i mjesto na kojem je objavljen. Objavljen je Allahovom Poslaniku s.a.v.s. na Arefatu na dan džume. Bilo je to u predvečerje na Arefatu u petak.'“     

U prvih deset dana zul-hidždžeta Uzvišeni je odredio da se obavlja hadždž. Vjernici koji imaju mogućnost da u ovim danima obave hadždž učinit će izuzetno vrijedno djelo. Veliki je broj hadisa u kojima Allahov Poslanik s.a.v.s. podstiče na obavljanje hadždža. Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Za primljen hadždž ne postoji druga nagrada osim Džennet.“ Ako svemu tome dodamo da će hodočasnik prilikom obavljanja hadždža imati priliku da obavi nekoliko namaza u haremu Kabe, a budući da je jedan namaz obavljen u haremu Kabe vrjedniji od stotinu hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu, to postaje snažan motiv koji u čovjeku budi želju za obavljanjem hadždža. Oni hadžije čiji hadždž bude mebrur vraćaju se svojim kućama čisti od grijeha. Kada bi nam Allah dao moć da vidimo nevidljivo, vidjeli bismo kako se sa hadžija, dok borave na blagoslovljenim mjestima (Arefat, Harem Kabe, Mina, Muzdelifa), čineći tevbu, dok mole za Njegovu milost i oprost, slivaju rijeke grijeha, dok ih Uzvišeni Allah sapire i čisti.

Hadždž i umra su najvrjedniji ibadeti u ovim danima, našta upućuje i hadis u kojem je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Umra do umre briše grijehe koji su u međuvremenu počinjeni, a za primljen hadždž nema druge nagrade do Džennet.“ Za one koji ne obavljaju hadždž preporučen je post tog dana. Poslanik s.a.v.s. poručio je da post na dan Arefata briše grijehe iz godine koja je prošla i godine koja dolazi. Tog dana svi hadžije polaze na Arefat izgovarajući telbiju.

Arefat je najbolji dan za učenje Kur'ana. Oni koji budu na Arefatu taj dan bi trebali maksimalno iskoristiti i činiti što je moguće više dova, jer je to mjesto gdje se dove primaju. O danu Arefata Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao je: „Hadždž je Arefat.“

Kurban bajram

Deseti dan zul-hidždžeta je prvi dan Kurban bajrama. U danima hadždža obavlja se još jedan ibadet, a to je klanje kurbana. Kurbane kolju kako oni koji obavljaju hadždž, tako i oni koji se nalaze kod svojih kuća. Klanje kurbana datira od Ibrahima a.s. i predstavlja neprekinutu tradiciju koja se prakticira širom islamskog svijeta. Ko se tog dana približi Allahu dž.š. klanjem kurbana, sa prvom kapi krvi kurbana Allah dž.š. oprašta njemu i njegovoj porodici sve grijehe. A ko toga dana nahrani siromašnog i podijeli sadaku, Allah dž.š. će ga proživjeti na Sudnjem danu bezbjednim i Mizan-vaga će mu biti teža dobrim djelima od bilo kakvog brda na Zemlji.

Samo jedan u nizu Allahovih propisa jeste i obveza klanja kurbana. Ovaj šeriatski propis ustanovljen je druge godine po Hidžri, odnosno po dolasku Muhammeda a.s. u Medinu.

Mnogo je definicija kurbana koje su islamski pravnici spomenuli u knjigama fikha. Jedna od najpreciznijih definicija kurbana sigurno jeste da je „kurban ime za ono što se žrtvuje od stoke, približavajući se time Uzvišenom Allahu, u danima  Kurban bajrama, sa odgovarajućim uvjetima“.

Islam svojim propisima i normama regulira sve aspekte ljudskog života, tako da uređuje i oživljavanje spremnosti na žrtvu ustanovom kurbana, ali samo kurbana ispunjenog duhom i smislom, onakvog kurbana kakvim ga je Ibrahim a.s. potomstvu ostavio.

Kurban je propisan druge godine po Hidžri kao vid obredoslovlja. Propisi o kurbanu utemeljeni su na Kur'anu i Sunnetu. Klanje kurbana je vadžib za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti, a propisano je riječima Uzvišenog: „Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji!“ (EL-Kewser, 2) Kaže Uzvišeni Allah: „Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići vaša bogobojaznost.“ (El-Hadždž, 37) Klanje kurbana ima veliku vrijednost. To najbolje potvrđuju riječi Božijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „Čovjek na Kurban bajram ne može ništa draže Allahu uraditi nego da pusti krv kurbana. Na Sudnjem danu ona (zaklana životinja) doći će sa svojim rogovima, papcima i runom. Kurbanska krv stiže do Allaha prije nego što padne na zemlju.“ (Tirmizi)

Dakle, islamski vjernici i vjernice širom svijeta Kurban bajram obilježavaju 10. zul-hidžeta po Takvimu, islamskom vjerskom kalendaru, odnosno dva mjeseca i 10 dana nakon obilježavanja Ramazanskog bajrama. Kako je lunarna hidžretska godina za 10 ili 11 dana kraća od solarne, Bajram svake godine dolazi za toliko dana ranije nego prethodne godine.

Kurban znači žrtva, a njom se izražava zahvalnost Gospodaru na blagodatima, ali se nastoji steći i Božija milost. Kurban bajram se naziva još i Hadžijski bajram, jer se tada završava glavno godišnje hodočašće Kabe u Meki, što je jedna od pet osnovnih propisanih vjerskih obaveza za punoljetne muslimane i muslimanke, koji to sebi mogu da priušte. Molimo Milostivog Gospodara da nas pomogne da iskoristimo ove dane u činjenju ibadeta, da nam osnaži iman, da nam primi i ukabuli naša dobra djela, da nam se smiluje i da nam oprosti. Amin.

Glas islama 333, R: Islamske teme, A: Dr. Sumeja Smailagić