Prva Šerijatsko-sudačka škola (1887-1937) na Balkanu (2. Dio)

 Molbe za upis u ovu školu slale su se prvo Zemaljskoj vladi koja ih je prosljeđivala reisu-l-ulemi da predloži ko bi trebao biti primljen. Da bi molbenik mogao konkurirati morao je dokazati da je musliman; da je zdrav – da nema fizičkih mana; da ima najmanje 20, a najviše 30 godina; da je svršenik ruždijje – niže gimnazije; da ima dvogodišnji tečaj u medresi. Nakon podnesene molbe sa dokazima kandidati su polagali prijemni ispit.

Program izučavanja šerijatskog prava u ŠSŠ

Na osnovu Štatuta o ustrojstvu škole za šerijatske suce u Sarajevu određeni su zadaci ove škole, koja je bila otvorena radi unapređenja nauke u znanostima islama, kao i zbog obrazovanja kandidata za službu šerijatskih sudaca. (Štatut, čl. 1)

Škola je bila pod nadzorom i kontrolom Zemaljske vlade, koja ju je u cijelosti finansirala, jer je bilo predviđeno da budući šerijatski suci obavljaju poslove koji su u domenu države.

Škola je bila organizirana kao petogodišnja šerijatsko-pravna ustanova internatskog tipa. Učenici su imali besplatne knjige, hranu i internatski smještaj. (Štatut, čl. 2, 3 i 4)

Molbe za upis u ovu školu slale su se prvo Zemaljskoj vladi koja ih je prosljeđivala reisu-l-ulemi da predloži ko bi trebao biti primljen. Da bi molbenik mogao konkurirati morao je dokazati da je musliman; da je zdrav – da nema fizičkih mana; da ima najmanje 20, a najviše 30 godina; da je svršenik ruždijje – niže gimnazije; da ima dvogodišnji tečaj u medresi. Nakon podnesene molbe sa dokazima kandidati su polagali prijemni ispit. (Štatut, čl. 5 i 6)

Na osnovu Štatuta u čl. 8 taksativno su nabrojani sljedeći nastavni predmeti: Arapska gramatika, Šerijatsko pravo, Logika, Tumačenje Kur’ana, Dogmatika (Akaidi islamijje), Povijest prava i nauka o predaji (Usuli fik ve hadis), Pravnička stilistika (Saki šeri), Diobe nasljedstva (Faraiz), Šerijatsko-parnički postupak, Zakoni o posjedu zemljišta, Osnovi evropskog prava sa osobitim obzirom na ustrojstvu sudstva i uprave u Bosni i Hercegovini, Srpsko-hrvatski jezik, Matematske pomoćne nauke, Zemljopis, Povijest.

Ispiti su se polagali na kraju godine. Vladin izaslanik morao je prisustvovati ispitima, kao i reisu-l-ulema ili njegov zamjenik. (Štatut, čl. 9) Daljim članovima Štatuta bili su određeni neradni dani ove ustanove (Štatut, čl. 10), imenovanje direktora i koje su bile njegove obaveze u ovoj ustanovi (Štatut, čl. 11 i 12), imenovanje redovnih i vanrednih profesora i saradnika (Štatut, čl. 13, 14 i 15). Školu je finansirala Zemaljska vlada, a direktor je bio dužan voditi finansije u školi. (Štatut, čl. 16). Kako bi Šerijatsko-sudačka škola udovoljila primarnom zadatku, tendenciozno dužnosti svakog učenika ove škole bile su regulirane kućnim redom i disciplinarnim propisom, a svaki učenik je bio dužan da se obaveže da će ih poštovati. Kada je osnovana Šerijatsko-sudačka škola, ustanovljena je i profesorska biblioteka, koja je sadržavala djela potrebna za usavršavanje u užoj i široj naučnoj struci koje su se izučavale u ovoj školi. Ova biblioteka je 1937. godine, kada je izdata Spomenica Šerijatsko-sudačke škole u Sarajevu 1887-1937. godine, brojala 944 djela.

Nastavni plan i program ŠSŠ iz 1887. i 1916. godine

Na osnovu čl. 8 Štatuta o ustrojstvu Šerijatsko-sudačke škole decidno je određen nastavni plan i program predmeta koji su se u ovoj školi predavali, a bilo ih je petnaest: Arapski jezik, Logika, Retorika i stilistika, Dogmatika, Šerijatsko pravo, Usuli fikh, Sakj (Pravna stilistika), Feraiz (Dioba nasljedstva), Šerijatsko procesno pravo, Erazi (Zakoni o posjedu zemljišta), Evropsko pravo, Bosanski jezik, Matematika, Zemljopis, Povijest. Na osnovu navedenog plana i programa možemo kazati da je ispoštovana nastavna osnova propisana Štatutom iz 1887. godine. Većina predmeta bila je pravnog karaktera, što iz oblasti šerijatskih nauka, što iz svjetovnog prava. Nisu bili zanemareni ni predmeti opće naobrazbe kao što su Matematika, Zemljopis, Povijest, Logika. Od jezika izučavani su Arapski i Bosanski jezik.

Ovako koncipiran Nastavni plan i program odgovarao je školi i po njemu je radila duži niz godina. Nakon izvjesnog vremena ova nastavna osnova mijenjala se prema potrebama koje su uslijedile u društvu. Tako su se prema transformiranom Nastavnom planu i programu iz 1916. godine izučavale ove oblasti i predmeti u Šerijatsko-sudačkoj školi: Akaid, Fikh u okviru koga su se izučavali predmeti Ibadat, Muamelat, Munakehat, Feraiz, Vakuf, zatim Mantika, Logika, Usuli fikh, Erazi kanuni, Državno pravo u okviru kojeg su se izučavali predmeti Upravno pravo, Kazneno pravo, Građansko pravo, zatim Djelatnost šerijatskih sudova, Sakj, Arapski jezik – arapska gramatika i arapska književnost, Arapska kaligrafija, Turski jezik, Srpskohrvatski jezik, Historija islama, Matematika, Fizika, Prirodopis, Zemljopis i Povijest.

Glas islama 336, R: Islamske teme, A: Doc. dr. Sumeja Smailagić