Pravna norma

Pravna norma predstavlja tlocrt koji spaja pravičnost, uspostavlja pravdu, kreira pravo. Pravo bez pravne norme ne bi postojalo i nijedan pravni teoretičar ne bi mogao zasnovati definiciju u pravnoj doktrini, te se ne bi moglo nametnuti bilo koje pravilo koje je od konstitutivnog značaja u sprovođenju vladavine prava, zajamčenih ljudskih i manjinskih prava i ostale sveobuhvatne korelacije prava.

Život pravne norme zavisi od primjenjivanja u konkretnim pravnim stvarima. Pravna norma može imati imperativno dejstvo pod uslovom apolutne primjene, kvalitetne hermeneutičke cjeline, ali i implementacije od strane vlade. Pravna norma nema pravni značaj, samim tim niti društvenu vrijednost ukoliko državna organizacija svojim državnim aparatom prinude, svojom autoritativnošću ne nametne prinudnost pravne norme. Komparativni pravni sistemi, naročito anglosaksonski pravni sistem teži ka sudskom precedentu, gdje je pisana norma u izvjesnom smislu irelevantna, ali kada govorimo o evropsko-kontinentalnom pravnom sistemu, gdje pravna norma predstavlja esencijalan doprinos u kreiranju čvrste podloge pravnog sistema, u potpunosti je relevantna. Svako relativiziranje prava javnim putem bit će sankcionirano od strane državnih organa putem svoje autoritativnosti koji je pružila pravna norma.

Pravna norma predstavlja tlocrt koji spaja pravičnost, uspostavlja pravdu, kreira pravo. Pravo bez pravne norme ne bi postojalo i nijedan pravni teoretičar ne bi mogao zasnovati definiciju u pravnoj doktrini, ne bi se moglo nametnuti bilo koje pravilo koje je od konstitutivnog značaja u sprovođenju vladavine prava, zajamčenih ljudskih i manjinskih prava i ostale sveobuhvatne korelacije prava. Teoretičari daju širok spektar poimanja pravne norme, međutim, Hanz Kelzen je u određenoj pravnoj doktrini dao arbitrarnost pravnoj normi definirajući je kao pravilo o ponašanju, kao društveno pravilo. Pravna norma može biti donesena ne samo od zakonodavca, koji u potpunosti daje autentično tumačenje, već i od bilo kojeg nedržavnog subjetka, na primjer: pravno lice (u donošenju osnivačkog akta). Zakonodavac daje najtačnije tumačenje pravnoj normi, jer je on i donosilac. Pogrešno je smatrati da autentično tumačenje daje samo zakonodavac, jer donosioci norme mogu biti, kao što rekosmo, nedržavni subjekti, međutim ona ne djeluje erga omnes, već inter partes. Dakle, samo prema onim licima koja imaju korelaciju sa tim nedržavnim subjektom u smislu zaključivanja radnog odnosa, zaključivanjem ugovora (kolektivnih ili individualnih).

Pravne norme primjenjuju državni i nedržavni subjekti. Dakle, fizička i pravna lica. Primjenjivost pravne norme sastoji se u autonomnosti pravnih subjekata u poštovanju ili nepoštovanju elemenata pravne norme (dispozicije). Uslijed neispunjenja dispozicije pravne norme slijedi sankcija. Pravnu sankciju može izreći organ, osnovan na osnovu zakona i koji je nepristrasan. U pogledu pravne norme treba napomenuti da egzistira u potpunosti institucionalna primjena pravnih normi, ali i koegzistira institucionalno kršenje pravnih normi. Institucionalno kršenje pravnih normi podložno je  sankcioniranju od strane  instanciono viših državnih organa.

Na osnovu izvedenog, postavlja se pitanje šta ako i viši organi ne postupaju u skladu sa važećim pravnim propisima. Odgovor glasi: Postoje međunarodne instance koje odlučuju po predstavkama na osnovu povreda pravnog propisa, kršenja pravne norme. U hipotetičkom slučaju da i međunarodne instance povrijede pravnu normu, povrijede ljudska prava zajamčena međunarodnim dokumentima, u tom slučaju možemo sa sigurnošću zaključiti da pravičnost, pravda, cjelokupni proces normiranja prava nije apsolutan već relativan.

Naposljetku, pravna norma je atom prava. Najmanja čestica prava. Uslijed nepostojanja te najmanje čestice, ne bi ni postojalo cjelokupno pravo. Pravo izvire iz norme (društvene, moralne, običajne, sociološke, filozofske).

BIOGRAFIJA

Damir Camić rođen je u Beranama 2001. godine. Osnovnu školu, kao i gimnaziju završio je u Rožajama. Student je Pravnog fakulteta na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru. Živi u Rožajama. Autor je knjiga: Nostalgija ljubavi (2018) i Harmonija (2019). Nagrađivan je na regionalnim, ali i međunarodnim književnim festivalima, među kojima su nagrada Janjoš Siveri (2018), Janjoš Siveri (2019), Stanislav Preprek (2019), 46. Limske večeri poezije (2018). Bio je finalista 47. Limskih večeri poezije (2019), 49. Ratkovićevih večeri poezije (2019). Dobitnik je nagrade Krilata Seošnica (2020) i mnogih drugih.

Glas islama 336 R: Šeriat i pravo, A: Damir Camić