Hadžem Hajdarević (Foča 18.07.1956. – 04.12.2023. Sarajevo)

IZNENADNI ODLAZAK VELIKOG PJESNIKA I  ČOVJEKA ZVUČNE BIOGRAFIJE HADŽEMA HAJDAREVIĆA (Foča 18.07.1956. – 04.12.2023. Sarajevo)

Tužni haber da nas je napustio istaknuti bošnjački pisac iz više žanrova, Hadžem Hajdarević, primili smo s indignacijom i velikim bolom. Prosto nezamislivo kako je otet iz punog života. Bio je do nedavno vrlo aktivan kao predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine prilikom obilježavanja Dana Sandžaka i Dana državnosti Bosne i Hercegovine. Nakon iznenadne operacije u Kliničkom centru u Sarajevu ovaj znameniti pjesnik zauvijek je zaspao u 68. godini života, dok je pisao poruke svojim kolegama i kolegicama i nadao se brzom izlasku iz zatečenog stanja. Stariji kažu Svevišnji ga je k Sebi pozvao usred njegove pozamašne stvaralačke aktivnosti. Najkraće rečeno, bio je pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist, pisac za djecu, urednik i priređivač brojnih djela drugih autora, znanstvenik iz oblasti jezika, književne kritike i esejistike.

Hadžem je rođen 18. jula 1956. godine u Kruševu kod Foče u uglednoj porodici, koja je doživjela ogromne gubitke u Drugom svjetskom ratu. Školovao se na Popovu Mostu (osnovna škola), Općina Foča, te u Sarajevu (Gazi Husrev-begova medresa i studij jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu).

Objavio je, pored kultne Arabeska vode, i dvanaest knjiga poezije, među kojima treba izdvojiti djela: Seoba obala, Kraj Nuhove lađe, Žive vode, Pjesme ponornice, Četvero ùšća, Peto ušće, Nausikajna kći, Ušća,  Na sonetnim otocima, Gdje voda izvire, Sutjeska i stihozbirku Sutrašnje putovanje brodom, u kojoj je poetski imaginarno anticipirao svoje posljednje putovanje sa ovog dunjaluka u bolji svijet.                          Zatim, objavio je više pjesničkih izbora, zatim nekoliko knjiga proza, kolumni, eseja, čime se, kada je u pitanju žanr, ubraja u najraznorodnije savremene bosanskohercegovačke autore. Knjige odabranih Hajdarevićevih stihova izišle su na bugarskom, francuskom, engleskom, slovenskom, poljskom i njemačkom jeziku. Prevođen je i na arapski, flamanski, mađarski, makedonski, danski, ruski, jermenski, talijanski, turski, ukrajinski i druge jezike. Dobitnik je više književnih nagrada: Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1981.), Nagrada „Skender Kulenović“ (1996.), Planjakova nagrada za najbolju knjigu pjesama (2005.), nekoliko bh. i regionalnih nagrada za najbolju kratku priču i dr. Zastupljen je u svim novijim antologijama bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i kratke priče.

Kao jezikoslovac, jedan je od autora Rječnika bosanskog jezika (Sarajevo, 2007.), koautor Pravopisnog priručnika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike (Sarajevo, 2013.) itd. Upjevao je na bosanski jezik neke od značajnijih bošnjačkih pjesnika koji su pisali na orijentalnim jezicima, poput Divana Fadil-paše Šerifovića. Na bosanski je upjevao i Ilahinamu perzijskog klasika Feriduddina Muhammeda Attara (XII i XIII st.), te Kaside-i-burdu egipatskog pjesnika Ebu Abdullaha Šerefuddina el-Busirija iz XII stoljeća. Autor je ili koautor više čitanki za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini.

Od 2002. pa do 2012. godine bio je, u okviru redovnih aktivnosti Društva pisaca BiH, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije „Sarajevski dani poezije“, a krajem marta 2018. izabran je za predsjednika bosanskohercegovačkog Društva pisaca na kojem mjestu ga je zatekao edžel. Ne susteže se aktivno sudjelovati i u društveno-političkom životu BiH gdje, u sociopolitičkom smislu, pripada ideji socijaldemokracije. Tako je, u jednom izbornom ciklusu, od 2010. do 2014. godine, bio zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo na izbornoj listi SDP BiH.

Živio je i vrlo angažirano radio u Sarajevu. Redovno je pisao kolumne za više medija, čime je stekao ugled vrlo angažiranog stvaraoca i prijemčivog čovjeka, koji je držao bosansku riječ. Znao je opomenuti organizatore Plavskih književnih susreta za književne nedosljedosti, što je demostrirao u kritičkom eseju, kojeg je objavio u sarajevskom Oslobođenju kao opomenu. Na taj način prebolijevao je prerani odlazak svoje kćerke Selme (koja je otišla na bolji svijet sa 25 godina). Uz to, pratila su ga i druga ovozemaljska iskušenja, koje je ovaj pisac tajio i nosio. Bio je uposlenik posljednjih dvadesetak godina na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu, gdje je ostavio izuzetan trag u vremenu. Jednom riječju, Hajdarevićevo djelo zacijelo će biti predmet istriživača i kritičara.

Književnik Hadžem Hajdarević ukopan je uz brojno prisustvo porodice, prijatelja i pisaca 6. decembra 2023. na mezarju Grličica brdo. Porodici Hajdarević, kolegicama i kolegama iz Društva pisaca BiH i brojnim prijateljima upućujemo iskrenu hatarnamu za ovog, doista, značajnog pisca i velikog etičnog čovjeka. Neka se Svevišnji našem Hadžemu smiluje i neka mu je lahka sveta bosanska zemlja. El-Fatiha. Amin.

Glas islama 339, R: El-merhum, A: Akademik Šefket KRCIĆ