Dočekaj spreman najdražeg gosta

Mjesec redžeb je mjesec sjetve, mjesec ša’ban je mjesec zalijevanja i uzgajanja usjeva, dok je Ramazan mjesec žetve.

Mjeseci učajluka (redžeb i ša’ban) bili su izvanredna prilika da se pripremimo za ibadete u najodabranijem mjesecu Ramazanu. Neki su tu priliku iskoristili, ali mnogi i nisu. Šejh Ebu Bekr El-Belkijj divno je rekao u pogledu planiranja i pripreme za Ramazan: “Mjesec redžeb je mjesec sjetve, mjesec ša’ban je mjesec zalijevanja i uzgajanja usjeva, dok je Ramazan mjesec žetve.” Sada se postavlja pitanje šta je sa onima koji nisu ništa posijali i nikako nisu planirali prije Ramazana. Ulema kaže da takvi ne trebaju da gube nadu. Oni kažu da se tokom prvih deset dana Ramazana sije, tokom druge trećine se usjevi zalijevaju i kultiviraju, a u posljednjoj trećini Ramazana beru se plodovi onoga što smo posijali. Međutim, varaju se oni koji misle da će se naglo promijeniti kada dođe Ramazan i da će danonoćno ibadet činiti. Prenosi se da su se ashabi, radijallahu unhum, pripremali šest mjeseci za Ramazan, a pet mjeseci ga ispraćali. Dakle, daškom, mirisom i ljepotom Ramazana bili su zapahnuti tokom cijele godine. I mi ako želimo da izvučemo šta je najbolje iz Ramazana, odmah treba da počnemo sa pripremama, jer nismo sigurni hoćemo li osvanuti i omrknuti živi, tako da nam ovo može biti posljednji Ramazan, jer je život nesiguran. Samo maloumni se mogu osjećati bezbjednim. Zato je najbolje da se od danas počnemo pripremati za žetvu ramazanskih blagodati i nagrada. Ovo su neki prijedlozi priprema za dolazeći mubarek Ramazan:

Donesi iskren nijjet da ćeš postiti cijeli Ramazan i da ćeš, svake noći Ramazana, klanjati teravih namaz u džematu, jer “ko isposti mjesec Ramazana, ko klanja noćni namaz u Ramazanu, vjerujući u Allaha i nadajući se njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni prethodni grijesi”. Ovaj nijjet/odluka je od suštinskog značaja, posebno za one koje bi bolest ili neki drugi opravdan razlog (teški fizički poslovi i sl.) mogli spriječiti u izvršenju ovog hairli posla. Poslanik a.s. obećao je da će Allah dž.š. onima koji, zbog putovanja ili bolesti, budu spriječeni u činjenju djela, koja su činili dok su bili zdravi i kada nisu bili na putu, upisati nagradu tih djela. (Buharija)
Očisti svoje srce od zlobe prema muslimanima, jer zloba stvara u srcu mržnju i želju za osvetom i pretvara ga u plodno tlo za razvoj različitih duhovnih bolesti, od kojih je svakako najopasnija bolest zavisti, koja izjeda čovjekovu dušu i „uništava dobra djela, kao što vatra uništava drva“. Kakve koristi od posta i noćnog namaza ima onaj čija je nutrina zaprljana zlobom, mržnjom i zavišću?
Učini iskrenu tevbu (pokajanje) za sve grijehe, i one koje znaš i one koje ne znaš, kako bi Ramazan dočekao čiste duše, srca i tijela. Ako si nekoga moralno ili materijalno oštetio, ako si mu nanio bilo kakvu nepravdu, učini sve da od njega “iznudiš” oprost ili ispraviš nepravdu, jer bi, u suprotnom, tvoj post i cjelomjesečni trud i ibadet mogao otići na njegov tas dobrih djela, a da ti od Ramazana imaš samo glad i žeđ. Dobro nam je poznat hadis o muflisu – najvećem bankrotu, koji će na Sudnji dan doći sa dijelima veličine brda, ali će mu ona biti “oduzeta” zbog počinjenih zlodjela na ovom svijetu. (Muslim, Tirmizi, Ahmed)
Smatraj ovaj Ramazan svojim posljednjim Ramazanom, jer nisi siguran da ćeš dočekati sljedeći, ili da te bolest ili neki drugi musibet/nevolja neće omesti u postu sljedećeg Ramazana i ubiranju njegovih plodova. Ako tako budeš gledao na Ramazan, tvoje srce će biti mekše, tvoja duša čistija, tvoji osjećaji istančaniji, tvoj um bistriji, a tvoje tijelo će hrliti dobrim djelima kao što pčela hrli cvijetu punom polena i nektara i bit ćeš spreman za doček najdražeg gosta, ne samo na tri, koliko traje propisano gostoprimstvo, nego na trideset dana.
Obiđi svoju najbližu rodbinu,prije svih roditelje, a zatim njihovu braću i sestre (amidže, dajidže i tetke), ili ih bar nazovi telefonom i mubarekliši im nastupanje mjeseca Ramazana, jer je održavanje rodbinskih veza jedno od najboljih djela kojim možeš početi ovaj mubarek mjesec. Neki čovjek je pitao Poslanika a.s. o djelu koje će ga uvesti u Džennet, a Poslanik a.s. mu je rekao: “Obožavaj Allaha i nemoj Mu nikoga/ništa smatrati ravnim, obavljaj namaz, daj zekat i održavaj rodbinsku vezu.” Održavanje rodbinske veze definira se kao činjenje dobročinstva rodbini, nastojanje da im se učini što više dobra i da se, koliko je to god moguće, zaštite od zla (vlastitog i tuđeg).
Oslobodi se ružnih misli i pokušaj razmišljati pozitivno i produktivno i na druge prenosi optimizam, jednom riječju – napravi oko sebe pozitivno ramazansko ozračje. Neka se Ramazan osjeti u tvojim očima, na tvom licu, u tvojim pokretima, u tvom odnosu prema ljudima, u tvojim postupcima, u tvom stavu. Ružne misli mogu značajno otežati izvršavanje propisanih dužnosti i umanjiti njihovu efektivnost. Vesvesa – ubacivanje zlih misli, jedno je od najjačih Iblisovih oružja, te zato se vjernici, ujutro i naveče, prije spavanja i nakon svakog namaza, učenjem sure En-Nas, utječu Allahu dž.š., između ostalog, i od šejtanskih vesvesa/zlih misli.
Kloni se rasprava o načinu utvrđivanja početka mjeseca Ramazana, lažnoj zori i vaktijama, jer su to rasprave koje nemaju nikakav konkretan učinak(svako će na kraju opet postupati po svom mišljenju), osim što udaljavaju vjernike jedne od drugih, stvaraju razdor, prljaju i opterećuju dušu. Uzvišeni Allah dž.š. kaže: „…i pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovu, i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite izdržljivi, jer Allah je, zaista, na strani izdržljivih.” (El-Enfal, 46) Nema sumnje da je post mjeseca Ramazana jedna vrsta borbe (džihada), za koju se trebamo, umno, fizički i duhovno spremiti, a rasprava, onako kako je mi razumijevamo i prakticiramo, sigurno neće doprinijeti toj spremnosti, nego će je, naprotiv, oslabiti i umanjiti.

Uz iskrene dove da u najljepšem duhu dočekamo Ramazan i ispostimo ga onako kako je propisano i kako je zadovoljan naš Gospodar, svima vama mubareklišem nastupanje mjeseca Ramazani šerifa.

Glas islama 341, R: Islamske teme, A: Dr. Harun-ef. Eminagić