Zaštiti svoj imetak zekatom

 “Islam je izgrađen na pet temelja: svjedočenju da nema drugog istinskog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadža i postu Ramazana.” (Buharija i Muslim)

 

U arapskom jeziku riječ zekat znači rast, uvećanje  i čistoća. Zekat čisti od grijeha osobu koja ga izdvaja. Također, čisti dušu od škrtosti. Davanje zekata uzrokuje napredak i rast imovine, jer dolazi do transfera jednog dijela imovine u posjed potrebnih (muhtačnih). Allah dž.š. kaže: “Što god vi udijelite, On će to nadoknaditi.” (Sebe’, 39)

Prenosi Ummu Seleme r.a. od Ebu Musaa r.a. da je Allahov Poslanik a.s. rekao: “Davanje zekata neće nikada umanjiti imetak.” (Taberani u Evsatu) U drugom hadisu Poslanik a.s. kaže: ”Osigurajte svoju imovinu davanjem zekata.” (Ebu Davud)

Zekat je jedan od pet temelja vjere islama koji su spomenuti u vjerodostojnom hadisu Poslanika a.s. koji glasi: “Islam je izgrađen na pet temelja: svjedočenju da nema drugog istinskog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadža i postu Ramazana.” (Buharija i Muslim)

Obaveza davanja zekata ustanovljena je Kur’anom, Sunnetom i konsenzusom islamskih učenjaka. Allah dž.š. spominje zekat uporedo s namazom u mnogobrojnim ajetima, poput: ,,Namaz obavljajte i zekat dajite.”

Allahovom Poslaniku a.s. davana je zakletva da će se ova obaveza izvršavati. Od Džerira ibn Abdullaha r.a. prenosi se da je rekao: „Dao sam zakletvu Poslaniku a.s. da ću obavljati namaz, davati zekat i upućivati savjete svakom muslimanu.“ (Buharija)

Ebu Bekr je poveo borbu protiv onih koji su uskratili davanje zekata, a za taj svoj postupak uzeo je kao argument riječi Allahovog Poslanika a.s.: “Zaista se pravo na život i imovinu zasniva na izvršenju obaveza, a obaveza koja se nalazi u imovini je zekat.” (Fethul-bari)

Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je rekao: „Nakon smrti Allahovog Poslanika a.s. hilafet je preuzeo Ebu Bekr r.a. Neki Arabljani su se vratili u nevjerovanje. Omer r.a. je upitao Ebu Bekra: ‘Kako ćeš povesti rat protiv ljudi kada je poznato da je Allahov Poslanik a.s. rekao: – Naređeno mi je da se borim sve dok ljudi ne izgovore La ilahe illellah. Pa ko izgovori te riječi njegova imovina i život će biti zaštićeni osim u slučaju da učini kakav delikt koji ugrožava njegov život i imovinu, a konačan sud je kod Allaha dž.š.’

Ebu Bekr je odgovorio: ‘Tako mi Allaha, borit ću se protiv onih koji su napravili razliku između namaza i zekata. Zaista je zekat pravo koje se nalazi u imovini. Kada bi mi uskratili davanje samo jednog malog bravčeta koje su davali na ime zekata u vrijeme Poslanika a.s. ja bih poveo bitku protiv njih zbog te utaje.’ Omer r.a. je poslije toga rekao: ‘Tako mi Allaha, to nije ništa drugo osim Allahova uputa koja je raširila grudi Ebu Bekra r.a. i znao sam da je to istina.'“ (Buharija)

Obaveza zekata je kategorična. Onaj ko je zaniječe nevjernik je, a onaj ko je ne izvršava veliki je grješnik, jer je zekat poslije namaza najvrjedniji ibadet. Grijeh onoga ko ne daje zekat je veliki, čak toliki da je imam Buharija rezervirao posebno poglavlje u svome Sahihu. Uzvišeni Allah dž.š. kaže:

„Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu nagovijesti bolnu patnju. Na Dan kada se ono bude u vatri džehennemskoj usijalo, pa se njime čela njihova, i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. Ovo je ono što ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali!” (Et-Tevbe, 34-35)

Od Ebu Hurejre se prenosi da je Poslanik a.s. rekao: „Kome Allah dž.š. da imetak, pa ne daje zekat iz tog imetka, on će mu doći na Sudnjem danu u liku zmije otrovnice sa dvije crne tačke iznad očiju, koja će se omotati oko njega, stežući ga, a zatim će ga ščepati za vilice, govoreći mu: ‘Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje blago!’ Potom je proučio 180. ajet sure Ali Imran u kojem  Uzvišeni kaže: – Neka oni koji škrtare u onom što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit će im o vratu obješeno ono čime su škrtarili, a Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono što radite.” (Buharija)

Zekat je obaveza svakog muslimana – razumnog, slobodnog, punoljetnog. Uvjet pod kojim ova obaveza biva stavljena u dužnost jeste da spomenute osobe posjeduju nisab (određena količina imovine utvrđena na osnovu šerijatskih izvora – 91,6 grama zlata ili u novčanoj protuvrijednosti, što za Ramazan ove godine iznosi 5.530 eura ili 5.960 dolara), a što je osnova za davanje zekata tokom cijele jedne godine, a da nije dužna nekome ko od nje potražuje taj dug.

Ebu Davud u svome Sunenu navodi hadis u kojem Poslanik a.s. kaže: “Nema zekata na onu imovinu koja nije bila u posjedu cijelu jednu godinu.”  

Isti je slučaj i ako je riječ o dugu koji se mora izvršiti u ime Allaha dž.š. i nije pravo ljudi već Allahovo. Takav je zekat, a njega potražuje ovlaštena osoba – institucija, u našem slučaju Islamska zajednica (Bejtu-l-mal), što je bila praksa u vrijeme Poslanika a.s. i pravednih halifa, a na osnovu kur’anskog ajeta: “Uzmi iz dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš…“, a zatim iz Bejtu-l-mala se zekat distribuirao prema prioritetima i uputama utemeljenim na kur’anskom ajetu; “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženim, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i Mudar je.“ (Et-Tevbe, 60) U našem slučaju, za odgojno-obrazovne ustanove Islamske zajednice i potrebe vakufskih kuhunja CHR Hajrat.

Nema zekata na ono što održava ljudski život, kao što su sredstva za izdržavanje, sredstva za stanovanje, odjeća kojom se štiti od vrućine i hladnoće, profesionalna oruđa, mašine i alat, namještaj i pokućstvo, naučna literatura i knjige i drugo što spada u osnovne ljudske potrebe. Međutim, i vlastita kuća može biti podložna zekatu ukoliko se ista iznajmljuje i od toga vlasnik ostvaruje dobit koja doseže nisabski iznos. Jednom riječju, zekatskoj obavezi podložna je svaka vrsta aktivne imovine. Međutim, postoji izuzeci iz ovog pravila, pa tako i pasivna imovina može postati podložna zekatu kada ona postane sama sebi cilj kao predmet gomilanja i hvalisanja pred drugima, a nije u funkciji razvoja, već u funkciji ostvarenja određenog društvenog statusa ili tafre, jer svaka imovina mora biti u funkciji života.

Mnogobrojne su koristi zekata, među kojima izdvajamo:

– Na širem društvenom planu, oni koji daju zekat iskazuju zahvalnost Uzvišenom koji je istinski Vlasnik svakog imetka, ublažavaju socijalne podjele i različitosti i grade osjećaj solidarnosti sa onima koji su uskraćeni za sposobnost potpune brige o sebi i svojoj porodici.

– Osigurava našu imovinu.

– Čisti i uvećava našu imovinu, jer kako god individualno zekat čisti davaoca, tako čisti i ukupno društvo od bezosjećajnosti jednih spram drugih.

– Velika nagrada davaocu zekata.

– Zekat nas čuva od džehennemske vatre.

Davanje zekata unapređuje ljudske odnose, jer se time želi skrenuti pažnja vjerniku da od sebe valja izdvojiti i imati osjećaj za onoga pored sebe.

Zahvaljujući fondu Bejtu-l-mala zekata i sadekatu-l-fitra danas imamo medrese, fakultete, vakufske kuhinje, školovane imame, aktivne džemate i druge ustanove Islamske zajednice, jer je Islamska zajednica na temeljima Šerijata primijenila originalan, stabilan i veoma funkcionalan sistem organiziranog izvršavanja ibadeta zekata i sadekatu-l-fitra. Taj sistem je ujedno i veličanstveni, vizionarski, razvojni i strateški koncept koji je Islamskoj zajednici omogućio duhovnu i ekonomsku autonomiju u najturbulentnijim vremenima, jer u našem slučaju sve spomenuto je na budžetu vjernika, a ne na budžetu vlada, ministarstava, kantona i općina, kao što je slučaj u muslimanskim zemljama.

Zekat na zlato, srebro, novac, štednju, trgovačku robu i druge vrijednosti koje podliježu ovoj vrsti nisaba daje se u iznosu od 2,5% na ukupnu vrijednost na dan obračuna.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            

Glas islama 341, R: Islamske teme – Fikh, A: Mr. Asmir-ef. Crnovršanin