Porodica Ćilerdžić – najstarija i najbogatija pazarska familija (1. Dio) 

Za najstariju i najbogatiju novopazarsku familiju Ćilerdžić znam još od djetinjstva. S obzirom da sam, još kao dijete, volio da slušam hićaje (priče) mojih dajidža, amidža i starijih komšija, zapamtio sam da su često pominjali članove ove familije sa velikim poštovanjem. Posebno mi se u pamćenje urezalo ime Alijage Ćilerdžića. Tada nisam ni slutio da ću se, kasnije kroz moje pisanje historije Sandžaka, još bolje upoznati sa likom i djelom ovog gazije koji je u novembru 1941. godine položio svoj život braneći Novi Pazar i njegovo stanovništvo od četnika Draže Mihailovića.

Naime, pišući svoju prvu knjigu Sinovi Sandžaka (1995) saznao sam da je Alijaga Ćilerdžić (1875-1941), pored Aćifa Hadžiahmetovića, bio glavni strateg odbrane Novog Pazara. Naravno, u vrijeme komunizma o pravim braniteljima sandžačke prijestolnice nije se smjelo ni razgovarati, a kamoli pisati. Padom komunizma „bošnjačka sehara pamćenja“ polahko se otvara i na vidjelo izlazi istina o pravim akterima presudne bitke koja je odredila dalju sudbinu sandžačkih Bošnjaka.

Cilj knjige Sinovi Sandžaka bio je da se, prvi put javno, otkriju imena, slike i biografije svih sandžačkih branitelja koje su komunisti pokušali da bace na smetlište historije. Jedan od njih bio je i Alijaga Ćilerdžić. U ljeto 2001. godine u Novom Pazaru sreo sam rah. ing. Nihada Ćilerdžića (1940-2020), poznatog intelektualca i stručnjaka iz oblasti elektrotehnike. Tada sam od njega saznao da mu je velika želja da napiše knjigu o svojim Ćilerdžićima. Poveo me je u njegovu kuću i pokazao zaista impresivan materijal i dokumentaciju koju je skupljao godinama. Od njega sam tada čuo veoma važne podatke vezane za familiju Ćilerdžić. Naša zajednička druženja nastavila su se i kasnije, sve do njegove smrti 2020. godine. Ovaj tekst predstavlja skraćeni prikaz sudbine familije Ćilerdžić izveden iz rukopisa i obimnog materijala rahmetli Nihada Ćilerdžića. Njegova životna želja bila je da se taj rukopis objavi kao kniga o Ćilerdžićima. Autor je, kao emanet, preuzeo obavezu da uradi stručnu pripremu za svoju buduću knjigu koja će se, uz Allahovu pomoć, posthumno objaviti.  Ovaj tekst pisan je u trećem licu, dok će Nihadova knjiga biti autobiografskog tipa pisana u prvom licu.

Prema riječima rahmetli Nihada Nića Ćilerdžića, njegov najstariji predak zvao se Husein Ćilerdžić i nišani na njegovom mezaru (grobu) stari su 400 godina. Na područje tadašnjeg Yeni Pazara došli su sa osmanlijskom vojskom kao trgovci. Ćilerdžići su se tradicionalno bavili trgovinom na veliko, tako da se njihovo bogatstvo povećavalo iz generacije u generaciju. Vremenom su postali najbogatija familija u gradu. Od starih Pazaraca je ostala izreka: „Prije će rijeka Raška presušiti nego što će zlato u Ćilerdžića nestati!“ Njihova prva kuća nalazila se odmah uz džamiju Isa-bega Ishakovića koju je osnivač ovog grada podigao 1460. godine. Prezime Ćilerdžić potiče od turske riječi kiler ili ćiler, što znači magaza, magacin, što odmah asocira na trgovačku djelatnost ove stare familije.

U prvoj polovini 20. vijeka Ćilerdžići su snabdijevali cijeli Sandžak i šire najvažnijim prehrambenim namirnicama (brašno,  pirinač, raž, šećer, so), pa čak i vojsku Kraljevine SHS /Jugoslavije. Gore pomenuti Alijaga Ćilerdžić je u to vrijeme imao dva električna mlina: jedan u Novom Pazaru, kod starog Transporta, a drugi u Prizrenu, na Kosovu. Ćilerdžići su držali pod zakup ogromna žitna polja, od Seljanika (grada Soluna u današnjoj Grčkoj), preko Makedonije, Kosova i Sandžaka do Šumadije. U Centralnom arhivu Republike Turske u Ankari čuva se dvije stotine tapija (posedovnih listova) na zemljišta i dućane koje su imali od Soluna do Novog Pazara. Od svih tih tapija porodica Ćilerdžić danas posjeduje prepise 54 tapije.

Preko tzv. agrarnih reformi nakon završetka Prvog i Drugog svjetskog rata (1918. i 1946.) bogate bošnjačke i albanske aganske i begovske familije u Sandžaku, na Kosovu i u Makedoniji ostaju bez zemlje, kuća  i dućana. Nekadašnje gazde preko noći postaju sirotinja, a dojučerašnje sluge na njihovim imanjima postaju vlasnici otete imovine. U Kraljevini Jugoslaviji Ćilerdžićima je dosta toga oteto kroz agrarnu reformu 1918. godine, ali im je i dalje dosta ostalo. Međutim, u Titovoj Jugoslaviji, komunisti otimaju i taj ostatak imovine (kuće, hanove, mlinove, dućane i njive).

 

 

 Dio starih nišana članova ugledne pazarske familije Ćilerdžić na mezarju Gazilar 

 

 

Slika familije Ćilerdžić za Bajram 1928. godine. S lijeva stoje Daut – sin Alijagin, Mehmed Meša – sin Abdul-agin, Sait – sin Alijagin, Murat – sin Alijagin. Sjede Osman-aga i Husein-aga

 

 

Predvodio kontranapad na Rašku, Alijaga Ćilerdžić (1875-1941), desna ruka Aćif-efendije, poginuo 17.11.1941. u selu Supanj kod Raške u borbi s četnicima

 

 

GLAS ISLAMA 343, Dr. Harun Crnovršanin