Dženaze namaz 

 Dženaze namaz je fardul kifaje (tj. ukoliko je obavi jedna grupa ljudi, s ostalih spada dug)

 

 

Dženaze namaz

 

Koji je propis dženaze namaza?

Dženaze namaz je fardul kifaje (tj. ukoliko je obavi jedna grupa ljudi, s ostalih spada dug).

 

Koji su ruknovi (sastavni dijelovi) dženaze namaza?

Ruknovi dženaze namaza su:

– Izgovaranje četiri tekbira,

– Kijam bez ruku’a i sedžde.

 

Koji su uslovi za ispravnost dženaze?

Uslovi za ispravnost dženaze namaza su:

– Da je umrli musliman, jer je Uzvišeni rekao: I nijednom od njih, kad umre, nemoj namaz obaviti, niti dženazi njihovoj prisustvovati, jer oni u Allaha i Njegova Poslanika ne vjeruju i kao nevjernici oni umiru. (Et-Tevbe, 84)

– Da je umrli čist;

– Pokrivanje stidnih dijelova tijela umrle osobe i zamotati ga u ćefine;

– Prisustvo tijela umrlog ili njegovog većeg dijela ispred klanjača.

 

Koji su sunneti dženaze namaza?

Sunneti dženaze namaza su:

– Stajanje imama paralelno sa prsima mejta i blizu njegove sredine, jer se prenosi od Semure ibn Džunduba, radijallahu anhu, da je rekao: “Klanjao sam dženaze namaz za Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, nekoj ženi, koja je umrla poslije porođaja, pa je on stao prema sredini njenog tijela.” (El-Buhari)

– Proučiti Subhaneke, a može i Fatihu nakon početnog tekbira.

– Proučiti salevate na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, poslije drugog tekbira.

– Proučiti dovu umrlom nakon trećeg tekbira.

 

Da li će klanjač podizati ruke prilikom učenja tekbira kod dženaze namaza?

Klanjač koji klanja dženaze namaz neće podizati ruke prilikom učenja tekbira, osim kod početnog tekbira.

 

Ko je najpreči da klanja dženaze namaz?

Najpreči da klanja dženaze namaz je:

– Vođa ili njegov zamjenik, jer se prenosi da je Husejn, radijallahu anhu, ustupio Se’idu ibn El-Asu klanjanje dženaze Hasanu, radijallahu anhu, rekavši: “Da to nije sunnet, ne bih ti dao prednost.” (El-Bezzar, Taberani i Bejheki) A Se’id je tada bio namjesnik u Medini.

– Mahalski imam, ako je on bolji od nasljednika umrlog, a ako nije, onda prednost ima nasljednik.

– Bliža rodbina.

 

Kako će se postupiti ukoliko na jednom mjestu u isto vrijeme bude više dženaza?

Ukoliko na jednom mjestu u isto vrijeme bude imalo više dženaza, klanjat će se svakom od njih pojedinačno, počevši od najuglednijeg među njima. Također, dat će se prednost muškoj dženazi u odnosu na žensku, starijoj u odnosu na mlađu. U situacijama prisustva većeg broja dženaza, dozvoljeno je klanjati jedan namaz svim osobama, tako što će se dženaze poredati prema kibli shodno prethodno spomenutom redoslijedu.

 

Šta će reći osoba koja spušta mejta u kabur?

Osoba koja spušta mejta u kabur reći će: Bismillahi ve ‘ala milleti resulillahi / U ime Allaha i sa Njegovim imenom i kao pripadnik ummeta Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

 

Da li treba ustati kada dženaza prolazi?

Treba ustati kada dženaza prolazi, jer se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Kada vidite dženazu – ustanite, a ko je slijedi neka ne sjedne dok se ne spusti.“ (El-Buhari)

 

Koliku nagradu ima osoba koja odlazi na hatar radi saučešća?

Osoba koja ode na hatar radi saučešća imat će nagradu kao i porodica mejta, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko izrazi saučešće onome kome je neko umro imat će nagradu kao i on.” (Tirmizi)

 

Kako se iskazuje saučešće porodici mejta?

Saučešće se iskazuje sljedećim riječima: Azamellahu edžreke, ve ahsene azaeke, ve gafere li mejjiteke / Neka ti Allah uveća nagradu, uljepša utjehu i oprosti tvom umrlom ili Inna lillahi ve inna ilejhi radži’un / Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo.

 

Kako će se postupiti sa novorođenčetom koje je rođeno živo, a zatim preselilo?

Ukoliko se novorođenče rodi živo, a zatim preseli, ono će se ogasuliti i klanjat će mu se dženaze namaz.

 

Kako će se postupiti sa novorođenčetom ukoliko je rođeno mrtvo?

Ukoliko je novorođenče rođeno mrtvo, bez znakova života (pokreti i glas), ono će se ogasuliti, saviti u ćefine, tj. krpu i neće mu se klanjati dženaze-namaz.

 

Da li se šehidu klanja dženaze namaz?

Šehidu se klanja dženaze namaz.

 

Da li se šehid gasuli?

Šehid se ne gasuli, već se kopa u svojoj odjeći u kojoj je preselio.

 

Da li je dozvoljeno posjećivati mezarja (groblja)?

Dozvoljeno je posjećivati mezarja, jer se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Bio sam vam zabranio da posjećujete mezarja. Sada ih slobodno posjećujte, jer vas to podsjeća na Budući svijet i umjerenost u ovodunjalučkim prohtjevima.” (Ibn Madže)

 

Da li je ženama dozvoljeno posjećivati mezarja?

Dozvoljeno je ženama posjećivati mezarja.

 

Kada će ženama biti zabranjeno posjećivati mezarja?

Ženama će biti zabranjeno posjećivati mezarja ako će njihova posjeta povećati tugu, žalost i plač.

 

Da li je dozvoljeno učiti na mezaru?

Dozvoljeno je učiti na mezaru, jer se prenosi od Osmana, radijallahu anhu, da je rekao: “Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, završio s ukopom mrtvaca, stao bi pored njegovog kabura i rekao: – Tražite oprosta za svoga brata i molite Allaha za njega da ga učvrsti, jer je on sada na ispitu.” (Ebu Davud)

 

Šta je dozvoljeno učiti na mezaru?

Na mezaru je dozvoljeno učiti određene kur’anske sure.

Amr ibn ‘As je, između ostalog, oporučio i ovo: “Kada umrem neka ne ide za mnom narikača, niti vatra. Kada me zakopate, pospite me lagahno prašinom, a zatim ostanite kod mog kabura (groba) onoliko vremena koliko treba da se zakolje mladunče deve i podijeli njegovo meso, kako biste mi pravili društvo i bili utjeha, da vidim šta ću odgovoriti izaslanicima moga Stvoritelja.” (Sahihul-Muslim)

Prenosi se od ‘Abdullaha ibn El-‘Ala ibn El-Ludždžadža, a on od njegovog oca da je rekao: “Rekao mi je Ebu El-Ludždžadž Ebu Halid, radijallahu anhu: – O sinko moj, kada umrem, spusti me u kabur i pritom reci: Bismillah ve ‘ala milleti resulillah, zatim me pospi lagahno prašinom, a zatim mi pored glave prouči početak i kraj sure El-Bekare, jer sam čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da to kaže.” (Taberani u Mu’džemu el-Kebir sa ispravnim senedom i Medžme’uz-Zevaid od Hejsemija)

Prenosi se od Hafiza Es-Sujutija i Ebu Kasima da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko uđe u groblje i prouči Fatihu, El-Hakumuttekasur, Kulhuvallahu ehad, a zatim kaže: ‘Poklanjam sevabe proučenog stanovnicima kabura, vjernicima i vjernicama’, zauzimat će se za njega na Sudnjem danu.“

Prenosi Ibn Kesir u svojem Tefsiru 3/563 od imama Ahmeda da je rekao: “Pričao nam je Ibn El-Mugire da im je pričao Safvan da je ulema govorila: – Kada proučiš suru Jasin kod mrtvoga, Allah će mu olakšati.“

 

Da li je dozvoljeno učenje talkina umrloj osobi?

Dozvoljeno je učenje talkina umrloj osobi prema mišljenju velikog broja učenjaka fikha, dokazujući to predajom koju bilježi imam Taberani od Ebu Umame el-Bahilija, radijallahu anhu, da je rekao:

“Kada preselim učinite sa mnom ono što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da činimo sa svojim umrlim, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: – Kada preseli neko od vaše braće, pa njegov kabur zagrnete zemljom, neka jedan od vas stane kod glave nad njegovim kaburom, a zatim neka kaže: Ja fulan ibn fulaneh fe innehu jekulu eršidna jerhamukellah ve la kin la teš’urun fel je kul: Uzkur ma haredžte ‘alejhi mined-dunja šehadeten en la ilahe illallah ve enne Muhammeden abduhu ve resuluhu ve enneke radite billahi rabben ve bil islami dinen ve bi Muhammedin nebijjen ve bil-kur’ani imama. “O taj i taj, sine te i te (po imenu i imenu majke)“, a on ga čuje, ali ne odgovara. Zatim neka ga opet pozove: “O taj i taj, sine te i te“, a on se tada ispravi u sjedeći položaj. Zatim neka ga pozove: “O taj i taj, sine te i te“, a on odgovori: “Uputi me, Allah ti milostiv bio“, ali vi to nećete moći da čujete. Zatim neka mu kaže: “Sjeti se ugovora sa kojim si izašao sa ovoga svijeta, svjedoči da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i poslanik, da si zadovoljan da ti Allah bude Gospodar, Muhammed vjerovjesnik, Kur’an vodilja.“ Munkir i Nekir tada uzmu jedan drugog za ruke i kažu: “Hajdemo, jer nas ništa ne zadržava kod onoga kome je sugeriran njegov odgovor.“ Jedan čovjek tada reče: “Allahov Poslaniče, ako čovjeku ne znamo ime majke?“ On odgovori: “Zovite ga po imenu majke Have: – O taj i taj, sine Have.“ (Mu’džemul-Kebir od Taberanija 8/249 i Medžme’uz-Zevaid od Hejsemija 3/45)

Imam Nevevi kaže: “Grupa naših učenjaka pohvaljenim smatra učenje talkina nakon pokopa, tako što će se sjesti kod glave umrlog i reći…“ – zatim je pomenuo prethodni hadis.

Upitan je šejhul-islam ibn Tejmije o talkinu umrlom nakon što bude pokopan, pa je odgovorio: “Talkin koji je pomenut prenosi se od jedne grupe ashaba, za koje se kaže da su ga naređivali kao što je bio i Ebu Umame el-Bahili, radijallahu anhu, i drugi.“

 

Da li je dozvoljeno sjediti na mezaru (grobu)?

Zabranjeno je gaziti i sjediti na mezaru, jer se prenosi od Ebu Hurejrea, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Da neko od vas sjedne na žeravicu, pa mu ona spali odjeću i dopre do kože, bolje mu je nego da sjedne na mezar (grob).” (Muslim)

Prenosi se od Ebu Merseda El-Ganevija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne sjedite na mezarja (grobove).” (Muslim)

Glas islama 347, R: Fikh , A: Mr. Asmir-ef. Crnovršanin