Društveno odgovorni finansijski modeli islamskog bankarstva

Jedina islamska banka na teritoriji jugoistočne Evrope jeste Bosna Bank International (BBI) koja je osnovana 2000. godine od strane tri banke sa Bliskog istoka: Islamska razvojna banka, Abu Dabi islamska banka i Dubai islamska banka. BBI je u periodu od 24 godine rada postala prepoznatljiv brend kroz poslovanje koje usklađuje sa principima islamskih finansija.

Islamsko bankarstvo je u okviru finansija jedna od najbrže rastućih kategorija. Trenutno u svijetu posluje više od 500 islamskih banaka na svim kontinentima. Jedina islamska banka na teritoriji jugoistočne Evrope jeste Bosna Bank International (BBI) koja je osnovana 2000. godine od strane tri banke sa Bliskog istoka: Islamska razvojna banka, Abu Dabi islamska banka i Dubai islamska banka. BBI je u periodu od 24 godine rada postala prepoznatljiv brend kroz poslovanje koje usklađuje sa principima islamskih finansija, ali i po tome što forsira društveno odgovorne modele u cilju ostvarenja intencija islamskih finansija, a to je maksimizacija profita, ali na etički i društveno odgovoran način. Jedno od glavnih pitanja koje se postavlja jeste i to da li islamske banke zbog načina poslovanja posvećuju veću pažnju društvenoj odgovornosti od konvencionalnih banaka ili u praksi nema velike razlike. BBI je od osnivanja pokretala razne finansijske modele koji su društveno odgovorni kao što su: Turska kreditna linija, kreditne linije sa općinama i vladama kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, IDB Trust fond, kao i mnoge druge modele čiji je koncept bio finansiranje privrede kroz vrlo niske stope, a u okviru nekih modela i po 0%. Profitnu maržu uglavnom bi subvencionirala institucija sa kojom BBI ima sklopljen ugovor o saradnji u cilju podrške privredi.

U nastavku teksta ćemo se fokusirati na model Turske kreditne linije koju je BBI realizirala sa Zirat bankom iz Republike Turske u cilju podrške poljoprivredi, posebno u slabije razvijenim ruralnim područjima. Turska kreditna linija je kao model sa 0% profitnom maržom uticala na generalno smanjenje kamatnih stopa u sektoru finansiranja poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Definicija društveno odgovornog zapravo i jeste ulaganje dodatnog truda da se klijentima pruži veća vrijednost bez primarno finansijskih ciljeva.

Turska finansijska linija

Na osnovu izvještaja BBI banke (BBI, 2023), Turska finansijska linija (u nastavku teksta TFL) formirana je 18. aprila 2012. godine potpisivanjem ugovora između Bosna Bank International i TC Ziraat bankasi A.S. iz Turske. Iznos TFL-a dodijeljen BBI banci bio je 50 miliona eura, a ukupna vrijednost kreditne linije je iznosila 100 miliona eura. Sredstva TFL-a isplaćena su po tranšama. Period turske finansijske linije je deset godina, što znači da se radi o dugoročnom i razvojnom projektu. Profitna marža na ovim finansiranjima iznosila je 0%. U cilju realizacije ovog projekta, BBI banka je okviru ove linije ukupno plasirala 249 miliona KM, odnosno 127 miliona eura. Prema izvještajima BBI banke, dio linije koji je implementirala BBI banka na revolving osnovi u iznosu od 249 miliona KM rezultiralo je zapošljavanjem 2.830 radnika i upošljavanjem 1.481 kooperanta.

Ukupno je realizirano 6.395 plasmana u 105 općina širom BiH. Ukupno 33,06% isplaćenih sredstava pripada sektoru stanovništva, a 66,94% pravnim licima. Finansiranje fizičkih lica uglavnom se odnosi na podršku individualnim poljoprivrednicima u pokretanju nove i proširenju postojeće proizvodnje. Struktura isplaćenih sredstava prema namjeni je sljedeća: investicije 86%, otkup duga 9% i obrtna sredstva 5%. Zahvaljujući Turskoj finansijskoj liniji ekonomski je podržano 9.205 porodica, odnosno ostvaren je direktno ili indirektno ekonomski efekat za više od 27.000 ljudi. S obzirom da je trajala deset godina, TFL je razdužena 2022. godine nakon čega nije bilo novih plasmana.

TFL je najvećim dijelom isplaćena ruralnim područjima sljedećih općina u BiH: Brčko Distrikt, Mostar, Travnik, Banja Luka, Vitez, Goražde, Gornji Vakuf – Uskoplje i Novi Travnik. Ove općine imale su visok omjer finansiranja preduzeća, dok je općina Srebrenica imala najveći omjer u okviru finansiranja fizičkih lica. Izvještaji BBI banke (BBI, 2023) o praćenju Turske kreditne linije pokazali su da nije bilo visokog nivoa zloupotreba. Utvrđeno je da 10 fizičkih i 16 pravnih lica zloupotrijebilo sredstva koja su im plasirana. Utvrđeno je da su ovi klijenti počinili kršenje ugovora kao što su nenamjensko korištenje sredstava i nezavršeni projekti. BBI je poduzela korektivne radnje čiji je intenzitet zavisio od stepena povrede, ali je značajno ponovo istaći da se radi o vrlo niskom stepenu zloupotrebe uprkos činjenici da je veoma teško vršiti monitoring u sektoru poljoprivrede u ruralnim mjestima. Na ovom primjeru možemo vidjeti da aktizivam jedne islamske banke koja nije potpuno profitno orijentirana doprinosi općem razvoju privrede, a posebno u sferi poslovnih projekata. Inače se društvena odgovornost razumije kao aktivizam jedne kompanije u humanitarnim projektima, dok ovdje imamo poslovni projekat koji je društveno odgovoran.

Mogućnost pokretanja sličnih projekata u Sandžaku

Pokretanje sličnih projekata u Sandžaku ima značajan potencijal, s obzirom na sličnosti između ovog regiona i ruralnih područja Bosne i Hercegovine, gdje je Turska finansijska linija već dala pozitivne rezultate. Sandžak, sa svojim specifičnim društveno-ekonomskim izazovima, naročito u ruralnim sredinama, mogao bi da profitira od implementacije društveno odgovornih finansijskih modela poput onih koje je realizovala Bosna Bank International. Islamski finansijski modeli, kao što su kreditne linije sa niskim ili nultim profitnim maržama, mogli bi podstaći razvoj poljoprivrede, povećanje zaposlenosti i opće poboljšanje životnog standarda. Uvođenjem ovih modela, Sandžak bi imao priliku da postane primjer društveno odgovornog poslovanja u okviru islamskog bankarstva u regionu.

Ograničavajuće okolnosti su takve da u našoj regiji nemamo islamsku banku, ali s obzirom da su model TFL zajednički realizirale islamska (BBI) banka i konvencionalna (Zirat) banka, postoji mogućnost da se i sa poslovnim bankama koje su prisutne na našim prostorima dogovori sličan model jer on šerijatski nije sporan (klijent plaća 0% kamate/marže). Potrebna je inicijativa na visokim nivoima kako bi se pristupilo bankama i prezentirao ovakav model koji bi značajno olakšao našim poljoprivrednicima da lakše mobilišu sredstva i razvijaju svoje poslovanje.

Glas islama 347, R: Islamska ekonomija, A: Mr. Haris Zogić