Islamski pogled na znanost: Inspiracija za generacije (1. dio)

“Ko krene putem stjecanja znanja, Allah će mu olakšati put koji vodi ka Džennetu. Uistinu, meleki podmeću svoja krila onome ko traži znanje iz zadovoljstva zbog onoga što čini, a oprost za učenjaka traži sve ono što je na nebesima i Zemlji, pa čak i ribe u vodi. Prednost učenjaka nad pobožnjakom je kao prednost (svjetlosti) Mjeseca nad ostalim zvijezdama. Učenjaci su nasljednici poslanika. Poslanici u nasljedstvo nisu ostavljali ni zlatnike ni srebrenjake, već su ostavljali znanje, pa ko ga uzme, uzeo je nešto vrlo vrijedno.” (Tirmizi)

Posljednjih godina svijet sve intenzivnije naglašava značaj učenja i obrazovanja kao osnovnih ljudskih potreba. Na ovu temu napisane su brojne knjige, objavljeni su nebrojani članci i snimljeni mnogi dokumentarni filmovi, svi s jedinstvenim ciljem – potaknuti svakog pojedinca na spoznaju da je kontinuirano sticanje znanja ne samo korisno već i neophodno za lični razvoj. Islam, kao univerzalna i sveobuhvatna vjera, obuhvata sve aspekte ljudskog života, nudeći smjernice i norme koje često nadilaze opće principe, dotičući pojedinosti svakodnevnog postojanja. U tom kontekstu, islam snažno zagovara koncept cjeloživotnog obrazovanja, naglašavajući da vrijednost i obaveza traganja za znanjem nisu ograničene na određenu dob, već obuhvataju sve muslimane, bez obzira na njihovu starosnu dob ili životni položaj.

Obrazovanje kroz učenje i vođenje časnog života visoka je dužnost koja nas vodi ka istinskom ostvarenju ljudskosti i čini nas korisnim članovima zajednice. Edukacija ima neprocjenjiv značaj, kako za pojedinca, tako i za društvo. Naša ljudskost u velikoj mjeri zavisi od čistoće naših osjećanja. Svakako, oni čije su duše ispunjene zlim mislima i egoizmom smatraju se ljudskim bićima, međutim, njihova prava ljudskost ostaje upitna. Nažalost, mnogi ulažu trud u odgoj tijela, a tek nekolicina posvećuje pažnju njegovanju uma (intelekta) i osjećanja.

Također, napredak društva ne postiže se isključivo suzbijanjem negativnih pojava, već odgojem novih generacija na temelju istinskih ljudskih vrijednosti. Bez korijena vjere, plemenitih vrijednosti i čiste svijesti, društvo rizikuje da umjesto napretka svjedoči širenju novih oblika negativnosti. Samo izgradnjom zdravih temelja možemo osigurati dugoročno blagostanje i prosperitet zajednice.

Budućnost svake nacije leži u rukama njenih mladih generacija. Da bi osigurao boljitak i stabilnost, svaki pojedinac mora posvetiti jednaku pažnju odgoju svoje djece kao i svim drugim životnim obavezama. Nacija koja zanemari svoju omladinu prepušta je stranim kulturnim uticajima, čime ugrožava njihov identitet i izlaže ih riziku kulturnog i političkog slabljenja.

Ispravne odluke rezultat su čvrstog uma i zdravog razmišljanja. Znanje je ključ koji prosvjetljuje i oblikuje um. Bez znanja i duboke spoznaje um ostaje nesposoban donositi ispravne odluke, postajući lak plijen za iluzije i obmane. Samo kroz obrazovanje i svijest mladima se može pružiti snaga da oblikuju svoju sudbinu i doprinesu razvoju zajednice.

Prije dolaska islama Arapi su bili narod koji je živio u velikoj mjeri bez pisma i znanosti. Njihovo zanimanje za klasične nauke bilo je gotovo nepostojeće, što potvrđuju brojni rani islamski izvori. Međutim, islam je donio preokret koji je promijenio tok njihove povijesti. U vrlo kratkom vremenu Arapi su se uzdigli do naroda s najvišim stepenom pismenosti i znanstvene svijesti na svijetu. Ova transformacija započela je u pećini Hira, kada su prve riječi Kur’ana, koje je melek Džibril prenio posljednjem Allahovom Poslaniku, Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, postale iskra prosvjetljenja i temelj civilizacijskog procvata.

Allah, dželle šanuhu, kaže:

﴿ اقْرَأْ بِاسْمِ رَبِّكَ الَّذِي خَلَقَ (1)  خَلَقَ الْإِنسَانَ مِنْ عَلَقٍ (2)  اقْرَأْ وَرَبُّكَ الْأَكْرَمُ (3)  الَّذِي عَلَّمَ
بِالْقَلَمِ (4) عَلَّمَ الْإِنسَانَ مَا لَمْ يَعْلَمْ (5) ﴾

Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, stvara čovjeka od ugruška! Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji poučava peru, Koji čovjeka poučava onome što ne zna. (El-Alek, 1-5)

U vrijeme kada su ove riječi objavljene, Mekka je, prema dostupnim izvorima, imala svega sedamnaest pismenih ljudi. No, te riječi označile su početak promjena koje će zauvijek izmijeniti tok povijesti – ne samo za Arape, već i za cijelo čovječanstvo. Pokrenuta je revolucija znanja i obrazovanja, čiji su pozitivni učinci vidljivi i danas. Učenje i proučavanje, kao prvi i izravni Božiji imperativ upućen muslimanima, postali su temeljni prioritet generacija islamskih vjernika koje su uslijedile.

Osim ovog prvog imperativa, brojni drugi kur’anski ajeti ističu vrijednost znanja, obrazovanja i uloge onih koji prenose znanje drugima. Hadisi na ovu temu još su brojniji i dodatno naglašavaju uzvišenost znanja. Među njima je i hadis kojeg prenosi Ebu Derda, radijallahu anhu, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko krene putem sticanja znanja, Allah će mu olakšati put koji vodi ka Džennetu. Uistinu, meleki podmeću svoja krila onome ko traži znanje iz zadovoljstva zbog onoga što čini, a oprost za učenjaka traži sve ono što je na nebesima i Zemlji, pa čak i ribe u vodi. Prednost učenjaka nad pobožnjakom je kao prednost (svjetlosti) Mjeseca nad ostalim zvijezdama. Učenjaci su nasljednici poslanika. Poslanici u nasljedstvo nisu ostavljali ni zlatnike ni srebrenjake, već su ostavljali znanje, pa ko ga uzme, uzeo je nešto vrlo vrijedno.” (Tirmizi)

Ovo je samo jedan od mnogih hadisa koji ističu uzvišenost znanja i vrijednost onih koji mu se posvećuju. Takvi tekstovi snažno su inspirirali prve generacije muslimana da svoje živote posvete učenju i istraživanju. Upravo zahvaljujući tome, Arapi, koji su nekada bili nepismeni i društveno zaostali nomadi, doživjeli su izvanrednu transformaciju. U kratkom vremenskom periodu postali su svjetionici znanja, predvodnici znanstvenog napretka i nositelji prosvjetiteljstva, čiji je uticaj obilježio cijeli svijet.

Nastavit će se…

Glas islama 352, R: Nauka, A: Msc. Ajla Uluč Bajrović