» Zekat i sadekatu-l-fitr – dužnosti koje čiste naš imetak

U jezičkoj terminologiji riječ zekat znači rast, uvećanje i čistoća. Zekat čisti od grijeha osobu koja ga izdvaja, čisteći mu prije svega dušu od škrtosti, a zatim imetak od prljavštine i zla u njemu. Allah dž.š. kaže: „Uzmi iz njihovih imetaka zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih zaista smiriti…“ (Et-Tevba, 103)

Sadekatu-l-fitr je ibadet imovinskog karaktera koji se izvršava tokom mjeseca Ramazana izdvajanjem imovine u vrijednosti jednodnevne ishrane, za svakog člana svoje porodice u fond Bejtul-mala Islamske zajednice u koji se daju i sredstva zekata.

Sadekatu-l-fitr čisti vjernika od manjkavosti i pogrešaka tokom dana posta. Davanje zekata i sadakatu-l-fitra smatra se pokornošću i zahvalom Allahu dž.š., što uzrokuje čišćenju i uvećanju imetka, kao i zaštiti onoga ko ga iskreno udijeli. Davanje zekata, pored čišćenja imetka, uzrokuje napredak i rast imovine, jer dolazi do transfera jednog dijela imovine u posjed potrebnih (muhtačnih). Allah dž.š. kaže: „Što god vi udijelite, On će to nadoknaditi.“ (Sebe’, 39)

Prenosi Ummu Seleme r.a. od Ebu Musaa r.a. da je Allahov Poslanik a.s., rekao: „Davanje zekata neće nikada umanjiti imetak.“ (Taberani u Evsatu)

U drugom hadisu Poslanik a.s. kaže: „Osigurajte svoju imovinu davanjem zekata.“ (Ebu Davud)

U terminološkom značenju, zekat je stavljanje u posjed jednog određenog dijela imovine muhtačnom muslimanu. Zekat je jedan od pet temelja vjere islama koji su spomenuti u hadisu Poslanika a.s., koji glasi: „Islam je izgrađen na pet temelja: svjedočenju da nema drugog istinskog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadža i postu Ramazana.“ (Buharija i Muslim)

Allah dž.š. spominje zekat uporedo s namazom u mnogobrojnim ajetima, poput: ,,Namaz obavljajte i zekat dajite.“

Ebu Bekr je poveo borbu protiv onih koji su uskratili davanje zekata, a za taj svoj postupak uzeo je kao argument riječi Allahovog Poslanika a.s.: „Zaista se pravo na život i imovinu zasniva na izvršenju obaveza, a obaveza koja se nalazi u imovini je zekat.“ (Fethul-bari)

Od Ebu Hurejre r.a. prenosi se da je rekao: „Nakon smrti Allahovog Poslanika a.s. hilafet je preuzeo Ebu Bekr r.a. Neki Arabljani su se vratili u nevjerovanje. Omer r.a. je upitao Ebu Bekra: ”Kako ćeš povesti rat protiv ljudi, kada je poznato da je Allahov Poslanik a.s. rekao: – Naređeno mi je da se borim sve dok ljudi ne izgovore La ilahe illellah. Pa ko izgovori te riječi njegova imovina i život će biti zaštićeni osim u slučaju da učini kakav delikt koji ugrožava njegov život i imovinu, a konačan sud je kod Allaha dž.š.” Ebu Bekr je odgovorio: ”Tako mi Allaha, borit ću se protiv onih koji su napravili razliku između namaza i zekata. Zaista je zekat pravo koje se nalazi u imovini. Kada bi mi uskratili davanje samo jednog malog bravčeta koje su davali na ime zekata u vrijeme Poslanika a.s., ja bih poveo bitku protiv njih zbog te utaje.” Omer r.a. je poslije toga rekao: ”Tako mi Allaha, to nije ništa drugo osim Allahova uputa koja je raširila grudi Ebu Bekra r.a. i znao sam da je to istina.”“ (Buharija)

Obaveza zekata je kategorična. Onaj ko je zaniječe nevjernik je, a onaj ko je ne izvršava veliki je grješnik, jer je zekat poslije namaza najvrjedniji ibadet. Grijeh onoga ko ne daje zekat je veliki, čak toliki da je imam Buharija rezervisao posebno poglavlje u svome Sahihu.

Uzvišeni Allah dž.š. kaže: „Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu nagovijesti bolnu patnju. Na Dan kad se ono bude u vatri džehennemskoj usijalo, pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. Ovo je ono što ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali!“ (Et-Tevbe, 34-35)

Od Ebu Hurejre prenosi se da je Poslanik a.s. rekao: „Kome Allah dž.š. da imetak, pa ne daje zekat iz tog imetka, on će mu doći na Sudnjem danu u liku zmije otrovnice sa dvije crne tačke iznad očiju, koja će se omotati oko njega, stežući ga, a zatim će ga ščepati za vilice, govoreći mu: – Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje blago!“ Potom je proučio 180. ajet sure Ali Imran u kojem Uzvišeni kaže: „Neka oni koji škrtare u onom što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit će im o vratu obješeno ono čime su škrtarili, a Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono što radite.“ (Buharija)

Zekat je propisan pametnom, punoljetnom, slobodnom muslimanu i muslimanki koji posjeduju nisab, određenu količinu imovine. Da bi imovina podlijegala obavezi zekata, treba ispunjavati sljedeće uslove:

Da dostiže nisab: Zekat nije propisan na svu imovinu nego na određenu količinu koja se naziva nisabom. U hadisima Poslanik a.s. kaže da se zekat ne daje na manje od pet deva, manje od trideset grla krupne stoke (krava, bikova i sl.), manje od četrdeset grla sitne stoke (ovaca, koza i sl.), manje od dvjesto srebrenih dirhema, manje od dvadeset zlatnih dinara.
Da pregodini godinu dana, a godina se računa 12 mjeseci hidžretskog kalendara.
Da je u potpunom vlasništvu, što znači da je imovina u rukama vlasnika i na nju se ne veže nečije pravo, s njom raspolaže po slobodnoj volji, izboru i koristi koja mu dolazi.
Da je podložna uvećanju i razmnožavanju, što znači da vlasniku donosi zaradu i korist, prinos i profit, ili da općenito ima moć rasta i povećanja.
Da je višak u odnosu na osnovne potrebe, a pod osnovnim potrebama podrazumijeva se ono što je čovjeku neophodno od jela, pića, stanovanja, sredstava za rad i općenito pristojan životni standard.

Zekat se može davati tokom cijele godine, ali značajan broj muslimana najčešće ovu obavezu izvršava u toku Ramazana, što zbog uvećanja nagrade za izvršavanje ibadeta u Ramazanu, što zbog lakšeg određivanja početka i kraja hidžretske godine.

Zekat se daje na sljedeću imovinu: zlato, srebro, novac i trgovačku robu, dionice, vrijednosne papire, živu stoku – ovce, koze, krave, deve; poljoprivredne proizvode, rude i rudna bogatstva.

Visina nisaba zlata je 91.6 gr, a srebra 641.5 gr ili u novčanoj protuvrijednosti ove godine za mjesec Ramazan 8.026 eura ili 8.292 dolara. Nisab na stoku zavisi od vrste stoke, njenom boravku na otvorenom, kao i razlozima uzgoja stoke. Nisab na poljoprivredne proizvode prema hanefijskom mezhebu ne postoji, jer se daje 10% ili 5%, ovisno o navodnjavanju ili ne, na sve poljoprivredne proizvode. Zekat na zlato, srebro, novac, štednju, trgovačku robu i druge vrijednosti koje podliježu ovoj vrsti nisaba daje se u iznosu od 2,5% na ukupnu vrijednost na dan obračuna.

Ebu Davud u svom Sunenu navodi hadis u kojem Poslanik a.s. kaže: „Nema zekata na onu imovinu koja nije bila u posjedu cijelu jednu godinu.“

Zekat potražuje ovlaštena osoba/institucija, u našem slučaju Islamska zajednica (Bejtu-l-mal), što je bila praksa u vrijeme Poslanika a.s. i pravednih halifa, a na osnovu kur’anskog ajeta: „Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš…“, a zatim iz Bejtu-l-mala se zekat distribuirao prema prioritetima i uputama utemeljenim na kur’anskom ajetu: „Zekat pripada siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženim, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i Mudar je.“ (Et-Tevbe, 60) U našem slučaju za odgojno-obrazovne ustanove Islamske zajednice i potrebe vakufskih kuhinja Hajrata.

Nema zekata na ono što održava ljudski život, kao što su sredstva za izdržavanje, sredstva za stanovanje, odjeća kojom se štiti od vrućine i hladnoće, profesionalna oruđa, mašine i alat, namještaj i pokućanstvo, naučna literatura, knjige i drugo što spada u osnovne ljudske potrebe. Međutim, i vlastita kuća može biti podložna zekatu ukoliko se ista iznajmljuje i od toga vlasnik ostvaruje dobit koja doseže nisabski iznos. Jednom riječju, zekatskoj obavezi podložna je svaka vrsta aktivne imovine.

Međutim, postoji izuzeci iz ovog pravila, pa tako i pasivna imovina može postati podložna zekatu kada ona postane sama sebi cilj kao predmet gomilanja i hvalisanja pred drugima, a nije u funkciji razvoja, već u službi ostvarenja određenog društvenog statusa ili tafre, jer svaka imovina mora biti u funkciji života.

Zahvaljujući fondu Bejtu-l-mala zekata i sadekatu-l-fitra danas imamo medrese, fakultete, vakufske kuhinje, školovane imame, aktivne džemate i druge ustanove Islamske zajednice, jer je Islamska zajednica na temeljima Šerijata primijenila originalan, stabilan i veoma funkcionalan sistem organiziranog izvršavanja ibadeta zekata i sadekatu-l-fitra. Taj sistem ujedno je i veličanstveni vizionarski, razvojni i strateški koncept koji je Islamskoj zajednici omogućio duhovnu i ekonomsku autonomiju u najturbulentnijim vremenima, jer u našem slučaju sve spomenuto je na budžetu vjernika, a ne na budžetu vlada, ministarstava, kantona i općina, kao što je slučaj u muslimanskim zemljama.

R: Šerijat i pravo, A: Mr. Asmir-ef. Crnovršanin, Glas islama 353,