O zekatu na poljoprivredne proizvode i o avretu muškarca i žene u namazu

PITANJE: Na koji način se daje zekat na poljoprivredne proizvode i da li se daje zekat na one proizvode koji ne mogu opstati bez konstantne brige o njima, kao što su maline?

ODGOVOR: Pitanje zekata na poljoprivredne proizvode jeste pitanje u kojem imamo saglasnost ummeta u pogledu obaveznosti, jer se obaveza izdvajanja temelji na jasnim dokazima Kur'ana i sunneta Allahovog Poslanika a.s.

Uzvišeni Allah u 141. ajetu sure El-Enam, između ostalog, kaže, jasno naređujući: „…i podajte na dan žetve i berbe ono našta drugi imaju pravo…“

Dakle, nema razilaženja u pogledu obaveznosti izdvajanja zekata na poljoprivredne proizvode i procenta koji se daje, koji je prema sunnetu Allahovog Poslanika a.s. 10% na ono što se navodnjava prirodnim putem, ili 5% na ono što se navodnjava vještačkim putem, što je potvrđeno u predaji koju bilježi Buharija u svom Sahihu i drugi.

Razilaženje islamske uleme jeste u pogledu vrsta poljoprivrednih proizvoda (kultura) na koje se izdvaja zekat i u pogledu visine nisaba.

Odabrano mišljenje koje lično preferiram i koje je najbliže zdravom razumu jeste ono koje nalazimo kod hanefija, a to je da se zekat daje na sve poljoprivredne proizvode koje čovjek sije ili uzgaja sa namjerom da mu donesu korist, bez obzira na određene druge stavke koje nalazimo kod nekih drugih učenjaka koje navode kao uslov za obaveznost zekata.

Lično ne vidim argument po kojem bih napravio razliku u pogledu obaveznosti zekata između onog ko uzgaja pšenicu ili neku drugu kulturu spomenutu u hadisima Allahovog Poslanika a.s. i kultura koje nisu spomenute, poput malina, jer u oba slučaja imamo isti cilj uzgajanja, a to je korištenje za svoje potrebe i prodaja u cilju dobiti. Nepravedno bi bilo jedne obavezati zekatom, a druge osloboditi.

Što se tiče visine nisaba, tj. iznosa koji mora postojati za obaveznost zekata, on po hanefijama ne postoji, već je obaveza izdvojiti zekat na sve poljoprivredne proizvode u dijelu koji prelazi osnovne potrebe uzgajivača istih, bez obzira na količinu. Većina uleme smatra da nisab iznosi 653 kg, tako da onaj ko posjeduje manje od ove količine oslobođen je zekata.

Dakle, osoba je dužna izdvojiti zekat i na maline, jer su one kultura koja se uzgaja sa namjerom ličnog korištenja i ostvarivanja dobiti putem prodaje, po pravilu 10 ili 5% od onog što je višak od ličnih potreba uzgajivača, zavisno od toga da li je vlasnik ulagao trud pri navodnjavaju i uzgoju, koji je rezultirao povećanjem prihoda (tada će izdvojiti manji procenat, tj. 5%, jer se uvažava uloženi napor i troškovi) ili nije ulagao trud (10%) i to će učiniti na način da prije izdvajanja zekata podmiri svoja dugovanja koja ima prema drugim licima, bilo po osnovu zakupa zemljišta ili nekog drugog oblika duga, a na preostali dio će izdvojiti zekat.

Svakako da će biti onih koji se sa ovim mišljenjem neće složiti i koji će kao dokaz navoditi stavove različite uleme ili tzv. uleme, međutim, kako sam kazao na početku, za razumijevanje vjere i propisa potrebno je poznavanje izvora vjere, poznavanje intencija šerijatskih propisa, a ne bukvalno i vrlo često površno razumijevanje određenih dokaza. Ja sam od onih koji po ovom i sličim pitanjima pokušavam realno sagledati određeni problem ili pitanje, uvažiti sve pomenuto, u ovom slučaju interese davaoca i primaoca zekata, a svakako i posljedice izdvajanja, tako da kada sve objektivno sagledate, ovo mišljenje je nešto što je sasvim realno, opravdano, logično i utemeljeno na razumijevanju dokaza osnovnih izvora Šerijata, koje se ne kosi sa praksom Allahovog Poslanika a.s., koji je uzimao zekat na poljoprivredne proizvode koji su u njegovom vremenu bili rasprostranjeni na području na kojem je on živio, a to ne isključuje mogućnost da se na drugom prostoru, na kojem se uzgajaju drugi poljoprivredni proizvodi propiše izdvajanje zekata na njih, jer je cilj uzgajanja isti u oba slučaja. A Allah dž.š. najbolje zna.

 

PITANJE: Koji je minimum odjeće koju muškarac mora imati na sebi prilikom obavljanja namaza?

ODGOVOR: Jedan od uslova ispravnosti namaza jeste propisna odjevenost, ili drugim riječima, pokrivenost stidnih dijelova tijela, što se odnosi kako na čovjeka tako i na ženu.

Postavlja se pitanje šta je neophodno pokriti od tijela muškarca i žene?

Sva islamska ulema složila se da, kada je tijelo žene u pitanju, ono mora biti u cijelosti pokriveno, izuzev lica i šaka, kako u namazu tako i van njega, a na to upućuju brojni kur'anski ajeti i hadisi Resulullaha a.s.

Za razliku od žene, tijelo muškarca nije u cijelosti avret. Islamska ulema smatra da ono što mora biti pokriveno od tijela muškarca jeste dio od pupka pa do ispod koljena, iz čega se može razumjeti da pokrivanje gornjeg dijela tijela nije obaveza.

Međutim, imajući u vidu važnost namaza i činjenicu da čovjek obavljajući ga staje pred Uzvišenim Gospodarom, jasno nam je da on mora pokazati maksimalnu ozbiljnost i pristojnost, bilo da se radi o načinu stajanja u namazu, obavljanju namaskih ruknova ili odjeći u kojoj obavlja namaz.

Imajući u vidu tu činjenicu, pravnici hanefijskog mezheba i oni koji ih u tome slijede smatraju da je muškarcu mekruh klanjati golih ramena (u trik majici), ako je u mogućnosti pribaviti odjeću (makar majicu ili košulju kraćih rukava) i u njoj klanjati.

Posmatrajući naše džematlije tokom ljetnih mjeseci, posebno one iz redova omladine, primjetno je određeno opuštanje, pa i pretjerivanje u tom pravcu. Dosta je onih koji u toplim ljetnim danima namaz obavljaju u šorcevima, koji jedva sežu do koljena ili trik majicama koje ne pokrivaju ramena, što iako nije izričito zabranjeno, ipak odražava nepristojnost koja se nikako ne smije naći niti tolerisati kada je u pitanju namaz i stajanje pred Allahom Uzvišenim.

Dotična odjeća (šorc do ispod koljena i trik majica) iako zadovoljava propisani minimum odijevanja i može biti korištena u trenutcima odmora ili slobodnog vremena, ne bi smjela biti način odijevanja onoga ko obavlja namaz prilikom njegovog klanjanja.

Stoga savjetujem svima, posebno mladima, da kada žele namaz obaviti, posebno u džamiji, da to čine odjeveni onako kako priliči osobi koja staje pred Uzvišenim Gospodarom, Njemu pada na sedždu, Njega hvali i veliča i od Njega pomoć i oprost traži, da svoje šorceve sumnjive u pogledu dužine zamijene pantalonama, a preko trik majica u kojima sjede i kahvenišu, ili šetaju, a koje ne pokrivaju ramena, obuku košulje i na taj način pokažu svijest da znaju pred Kime i rad Koga namaz obavljaju, jer namaz nije ćaskanje, niti obična relaksacija, nije šetnja plažom, niti kahvenisanje, nije obični dug koji se treba tek onako, formalno, razdužiti, već stub vjere čije izvršavanje traži posebnu pripremu, fizičku i mentalnu.

Da je i odjeća važan segment namaza ukazuje Uzvišeni Allah u Kur'ani Kerimu: „O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoćete molitvu obaviti“ (Al-A'raf 31) iz čega se jasno zaključuje da se odijevanju općenito, a posebno prilikom obavljanja namaza i odlaska u džamiju radi namaza, mora pokloniti puna pažnja od strane muslimana i muslimanke i nikakvo opuštanje po ovom pitanju nije dozvoljeno.

Glas islama 356, a: dr. Rešad ef. Plojović, fetva i emin