Šerijatsko-pravni tretman voća i povrća

Organsko đubrenje je osnovni faktor za povećanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta i smanjenje zagađenja okoliša uzrokovanog prekomjernom upotrebom mineralnih (hemijskih) đubriva. Recikliranje organskog otpada igra ključnu ulogu u obezbjeđivanju potrebnih količina organskog đubriva za održavanje plodnosti zemljišta.

Tema šerijatsko-pravnog tretmana voća i povrća uzgojenog korištenjem organskih đubriva životinjskog porijekla obuhvata značajan aspekt u islamskom pravu, s obzirom na uticaj ovih praksi na prehrambenu sigurnost i higijenske standarde. Organska đubriva, uključujući kompost, stajnjak i osušenu krv, igraju ključnu ulogu u poboljšanju plodnosti tla i kvaliteta proizvoda. Upotreba osušene krvi kao đubriva predmet je posebne rasprave među šerijatskim pravnicima, s obzirom na to da se često smatra nečistom, a njena primjena zavisi od izvora i vrste životinja.

Šerijatski tretman životinja čije meso, mlijeko i jaja se koriste kao izvor hranljivih materija također zahtijeva pažljivo razmatranje. Prava na ishranu i higijenu hrane usko su povezana s vrstom životinja, njihovim hranjenjem, te načinima uzgoja. Kroz analizu ovih elemenata istražujemo kako se šerijatski principi primjenjuju na organske proizvode i kakav uticaj imaju na praksu i pravne norme u savremenom agraru.

Dakle, organsko đubrenje je osnovni faktor za povećanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta i smanjenje zagađenja okoliša uzrokovanog prekomjernom upotrebom mineralnih (hemijskih) đubriva. Recikliranje organskog otpada igra ključnu ulogu u obezbjeđivanju potrebnih količina organskog đubriva za održavanje plodnosti zemljišta.

Organska materija ima značajan uticaj na fizička, hemijska i biološka svojstva tla. Ona je presudna za stabilnost zemljišnih agregata i čini približno 50% katjonskog izmjenjivačkog kapaciteta tla, što direktno utiče na kiselost tla i njegovu sposobnost da zadrži hranjive materije. Također, organska materija povećava plodnost tla oslobađanjem hranjivih materija tokom procesa razgradnje, čime osigurava energiju i hranjive materije za mikroorganizme. Ovaj proces povećava biološku aktivnost u zoni korijena, gdje se odvijaju ključne funkcije za zdravlje biljaka. Osim toga, organska materija djeluje kao prirodni poboljšivač, značajno unapređujući fizička svojstva tla.

U savremenoj poljoprivredi, organsko đubrenje posebno je značajno za pjeskovita i osiromašena tla, jer osigurava uravnoteženu ishranu biljaka tokom svih faza rasta. Osim što smanjuje potrebu za mineralnim đubrivima, čija efikasnost često ne prelazi 60%, organska materija pomaže u zadržavanju hranjivih materija u uvjetima intenzivnog navodnjavanja. Njena sposobnost apsorpcije makro i mikro elemenata omogućava da hranjive materije budu stalno dostupne biljkama u zoni korijena.

Međutim, neki poljoprivrednici koriste čvrsti otpad iz kanalizacije ili gradski otpad kao organsko đubrivo, što može biti problematično zbog prisustva teških metala. Ovi metali mogu se akumulirati u zemljištu, što može dovesti do štetnih posljedica za tlo, biljke i životinje. Stoga, upotreba ovakvih materijala mora biti zasnovana na pažljivoj procjeni specifičnih uslova za svaku vrstu otpada, zemljišta i usjeva, a ne na općim pravilima.

Definicija organskog đubriva i njegov značaj u modernoj poljoprivredi

Organska đubriva ostaci su živih organizama biljnog ili životinjskog porijekla koji su se vremenom razgradili. Dodaju se zemlji u obliku koji biljke i drveće mogu apsorbirati putem korijena. Sadrže hranjive elemente koji pomažu u poboljšanju fizičkih i hemijskih svojstava tla i smatraju se jednim od najboljih vrsta đubriva.

Trenutno stanje organske poljoprivrede u svijetu

Organska poljoprivreda postaje sve važniji segment globalne poljoprivredne industrije, ne samo u razvijenim zemljama, već i u mnogim dijelovima svijeta gdje njena popularnost brzo raste. Statistički podaci iz različitih zemalja pružaju jasnu sliku o širenju ovog održivog pristupa poljoprivredi.

Na primjer, u Njemačkoj, unatoč pritiscima od strane velikih kompanija iz agrohemijskog sektora, postoji oko 80.000 farmi koje se bave organskom proizvodnjom. Površina pod organskim uzgojem trenutno iznosi oko 2% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta. U Švicarskoj, udio poljoprivrednih površina pod organskom proizvodnjom dostigao je impresivnih 7%, s posebnim naglaskom na područja kantona. U Austriji, oko 20.000 farmi predstavlja približno 10% ukupne poljoprivredne površine, dok je u regijama poput Salzburga udio organske poljoprivrede porastao na čak 50%.

Slični trendovi primijećeni su i u nordijskim zemljama. U Švedskoj i Finskoj, udio poljoprivrednog zemljišta pod organskim uzgojem također iznosi oko 7%, što je sličan postotak onome u Švicarskoj. Italija bilježi značajan porast broja organskih farmi, gdje je broj porastao s 18.000 na 30.000 u posljednje dvije godine, što svjedoči o ubrzanom prelasku na održiviju poljoprivredu.

Na afričkom kontinentu, organska poljoprivreda također dobija na zamahu. U Ugandi su uvedeni programi za organsku proizvodnju pamuka, koji su započeli s manjim brojem farmi, ali su se proširili na oko 7.000 farmi koje sada sudjeluju u ovim programima. S druge strane, u Meksiku postoji oko 10.000 organskih farmi koje proizvode hranu uglavnom za izvoz, što ukazuje na globalnu potražnju za ekološki uzgojenim proizvodima.

U 2019. godini, organska biljna proizvodnja u Republici Srbiji odvijala se na ukupnoj površini od 21.264 ha, što predstavlja porast od 10,44% u odnosu na 2018. godinu. Od ove površine, 15.915 ha činile su obradive površine, dok su livade i pašnjaci zauzimali 5.350 ha. Ove brojke ne uključuju površine korištene za sakupljanje samoniklog organskog jagodastog voća, gljiva i ljekovitog bilja, jer Srbija još uvijek nema uspostavljenu zvaničnu metodologiju za dobijanje pouzdanih podataka o ukupnoj površini na kojoj se vrši sakupljanje ovih divljih biljnih vrsta iz prirodnih staništa.

Ovi podaci jasno ukazuju na globalni porast interesa za organsku poljoprivredu, koja ne samo da doprinosi očuvanju okoliša, već i zadovoljava sve veću potražnju potrošača za ekološki prihvatljivim proizvodima.

Proizvodnja organskih đubriva

Proizvodnja organskih đubriva od životinjskih nusproizvoda 

Životinjski nusproizvodi predstavljaju jednu od najkvalitetnijih i najpoznatijih vrsta organskih đubriva. Najčešće se dobijaju iz stajnjaka biljojednih životinja, poput konja, krava, zečeva i peradi, nakon što se stajnjak dovoljno razgradi. Ova vrsta đubriva vrlo je popularna i široko dostupna u vrtnim centrima i poljoprivrednim savjetovalištima.

Poljoprivrednici koji sami uzgajaju životinje mogu direktno dobiti đubrivo iz stajnjaka svojih životinja. Važno je naglasiti da stajnjak mora fermentirati u zemljištu najmanje šest mjeseci kako bi postao potpuno pogodan za upotrebu. Ovaj proces omogućava da se hranjivi sastojci optimalno rasporede u zemljištu, bez štetnih uticaja na biljke.

Pored stajnjaka, organska đubriva mogu se dobivati i iz drugih životinjskih nusproizvoda. Primjeri uključuju kosti, krv i perje koje potiču iz komercijalno zaklanih životinja. Također, riblja emulzija, bogata hranjivim materijama iz školjki i morskih organizama, smatra se jednim od najvrjednijih organskih đubriva, posebno zbog visokog sadržaja minerala.

Glas islama 359, R: Šerijat i pravo, A: Dr. Enver Gicić