Prvi imperativ ummetu: uči, čitaj

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neće se skupiti ljudi u nekoj od Allahovih kuća, kako bi učili Allahovu Knjigu i međusobno je izučavali, a da se na njih neće spustiti smiraj i prekriti ih milost, i meleki ih okružiti, a i Allah će ih spomenuti kod onih koji su kod Njega. A koga uspore njegova djela, neće ga ubrzati njegovo porijeklo.” (Muslim

U vremenu kada je prvo školsko zvono označilo početak nove školske godine privode se kraju pripreme za početak nastave. Kupuju se torbe, školski pribor, odjeća i obuća kako bi naša djeca bila spremna i uspješno pohađala školu, kako bi nešto naučila i kako bi putem obrazovanja obezbijedila sebi način sticanja svoje egzistencije.

Kada govorimo o školi, o procesu učenja i obrazovanja, moramo znati da je islam jedina vjera čiji prvi imperativ je bio usmjeren upravo ka ovom procesu. Prisjetimo se da je prva Objava koju je naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primio u pećini Hira 27. noći mjeseca Ramazana bila: “Uči, čitaj u ime tvog Gospodara Koji stvara. Stvara čovjeka od zakvačka. Uči, Plemenit je Gospodar tvoj. Koji poučava čovjeka peru. Koji ga poučava onome što ne zna.“ (El-Alek, 1-5)

Kako li su samo divni ovi ajeti. Kako se u njima oslikava ljepota kur’anskog izražavanja. Već u prvim ajetima Allah Sveznajući saopštava nam da On zna o nama sve. Da zna način na koji smo stvoreni, način na koji se oblikujemo u utrobama naših majki. Medicina se dugo vremena nije mogla ovako precizno izjasniti u vezi načina stvaranja čovjeka, o načinu na koji nastaju nova ljudska bića. Allah Uzvišeni je ovdje upotrijebio veoma precizan izraz nazvavši fetus koji nastane nakon oplodnje “zakvačkom”, jer je tek razvojem medicine ustanovljeno da se oplođena jajna ćelija doista zakvači za zid maternice i tako nastavlja svoj razvoj. Ovo su mikroskopske stvari koje naš Poslanik, alejhi selam, nije mogao znati, ali ga je obavijestio o svemu onome Onaj Koji sve zna, Koji poučava čovjeka peru, poučava ga čitanju i pisanju, tj. sredstvima prenošenja znanja i Koji poučava čovjeka svim onim tajnama koje je naš plemeniti Gospodar rasprostranio u svemiru, pa i u nama samima.

Ovim ajetom islam je zacrtao svoj put. Pokazao je da će biti vjera nauke, vjera čitanja i pisanja, da će se boriti za obrazovanje svojih sljedbenika namećući im školovanje i traženje znanja obavezom. Prisjetimo se da je Resulullah, salllallahu alejhi ve sellem, poslije bitke na Bedru svim zarobljenicima koji nisu mogli da se iskupe, a bili su pismeni, naredio da poduče deset muslimana čitanju i pisanju i bit će slobodni. Tako se naš Poslanik borio protiv nepismenosti, protiv neznanja i džahilijeta.

Vođeni ovim prvim imperativom muslimani su širom svijeta pored džamija uspostavljali škole i mektebe, učile su se prvenstveno vjerske nauke, a zatim i svjetovne. Učilo se čitati i pisati, računati, prevođene su knjige sa stranih jezika itd. Islam je dao ogroman doprinos u preporodu kompletnog svijeta. Današnji brojevi kojima se koristimo u osnovi su arapski. Arapi, tj. muslimani, izumjeli su nulu kao broj. Dok su u Bagdadu postojale ulice prepune knjižara, u Evropi, u Srednjem vijeku, ona crkva koja je imala makar par knjiga bila je bogata.

Najveći podstrek da se uči i da se naučeno znanje širi bili su, prije svega, Kur’an Časni i hadisi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. U Kur'anu ćemo naći veliki broj ajeta koji podstiču na nauku, na učenje, na čitanje i pisanje. Tako Uzvišeni na mnogo mjesta objašnjava da nisu isti oni koji znaju i oni koji ne znaju. Samo riječ ilm, tj. znanje, ponavlja se u Kur'anu 28 puta. U suri Ali Imran Allah Plemeniti kaže: „Allah svjedoči da nema drugog boga osim Njega, i meleki i učeni ljudi, i da postupa pravedno, nema drugog boga osim Njega, Silnog i Mudrog.“ (Ali Imran, 18) A u drugom ajetu se kaže: „…I Allah će na visoke stepene uzdići one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. – A Allah dobro zna ono što radite.“ (El-Mudžadele, 11)

Pogledajmo kako Allah, dželle šanuhu, povezuje iman sa znanjem, jer da bi spoznao svog Gospodara moraš da znaš. Isto tako nam govori da oni koji znaju najviše se Allaha boje. Zbog toga je učenje u islamu bitan faktor ispravnog razumijevanja vjere i njene dalje prezentacije.

Pored Kur’ana koji podstiče na učenje i na traženje znanja tu su i mnogobrojni hadisi Allahovog Poslanika, alejhi selam, poput: „Ko slijedi put na kome stiče znanje, Allah će mu olakšati put u Džennet.“ (Et-Tirmizi)

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neće se skupiti ljudi u nekoj od Allahovih kuća, kako bi učili Allahovu Knjigu i međusobno je izučavali, a da se na njih neće spustiti smiraj, prekriti ih milost i meleki ih okružiti, a i Allah će ih spomenuti kod onih koji su kod Njega. A koga uspore njegova djela, neće ga ubrzati njegovo porijeklo.” (Muslim)

Mnogi ovi hadisi su općeniti i upućuju ka traženju svake vrste korisnog znanja, a svako korisno znanje vodi putu ka Džennetu.

I na kraju, veoma je bitno da naši školarci, omladina, ali i mi sami, znamo slijedećih nekoliko savjeta:

Znanje koje stičemo mora biti u ime Allaha, a to znači da se počinje sa Bismillom i da imamo na umu da je Allah Stvoritelj svega te da On Jedini daje znanje onome kome On hoće.
Naša djeca, a i mi moramo poštivati one koji nam prenose to znanje, počevši od učitelja, profesora, imama itd.
Tražimo samo ono znanje koje će nam koristiti i koje nas neće odvratiti od Allaha.
Čitajmo što više, budimo ummet koji čita, koji razumije ono što čita, zatim radimo po onome što je pročitano.

Neka nam znanje i nauka budu vodilje u životu. Neka nas inspirišu da se neprestano razvijamo, učimo, istražujemo i radimo na boljoj budućnosti za sve nas. Učimo, istražujmo i budimo znatiželjni.

Glas islama 359, R: Ahlak, A:Dr. Harun-ef. Eminagić