Plodovi znanja i mudrosti (2. Dio)

Hazreti Džafer es-Sadik veli: ”Pohlepan čovjek lišen je dvije osobine, a uz to stalno idu druge dvije osobine. Lišen je zadovoljstva (s malo) te na taj način gubi mir; lišen je zahvalnosti, pa gubi uvjerenost.”

Allahov odgovor na stanje ljudske duše

Jahja ibn Muaz rekao je: “U mjeri u kojoj voliš Allaha, ljudi će voljeti tebe. U mjeri u kojoj se bojiš Allaha, ljudi će se ustručavati tebe. U mjeri u kojoj si zaokupljen Allahom, ljudima će se toliko sviđati  tvoji poslovi. Ako osjećaš stid pred Allahom u stanju svoje poslušnosti, Svemogući Gospodar u Svojoj velikoobzirnosti stidjet će Se da te kazni u stanju tvoje neposlušnosti.”

Šta kvari čvrsto uvjerenje

Hazreti Alija, radijallahu anhu, rekao je:

– Sumnja i prevladavanje strasti kvare čvrsto uvjerenje.

– Raspravljanje u vjeri kvari čvrstu uvjerenost.

– Druženje s dunjalučarima izobličava pobožnost i uvjerenost.

Hazreti Džafer es-Sadik veli: ”Pohlepan čovjek lišen je dvije osobine, a uz to stalno idu druge dvije osobine. Lišen je zadovoljstva (s malo) te na taj način gubi mir; lišen je zahvalnosti, pa gubi uvjerenost.”

Dovoljno sredstava za život i znanje

‘Abdurrahim ibn Sulejman er-Razi je rekao: – Družili smo se sa imamom Sufjanom es-Sevrijem i kada god bi mu neko došao tražiti znanje, on bi ga upitao: “Imaš li sredstava za život?” Ako bi mu odgovorio da ima, uputio bi ga da teži nauci. Ako bi mu kazao da tijesno živi, uputio bi ga da traži sredstva za život.

Priča o mudrosti iz drevnog vremena

Prenosi se da je perzijski kralj, mudri i pravedni Kisra Anuširvan, šetao jedne prilike po predgrađu svoje prijestolnice, pa je ugledao starog baštovana kako sadi mladu palmu.

Približio mu se i upitao ga:

– Koliko ti je godina, dedo?

– Osamdeset – odgovori mu ovaj.

– A ipak sadiš palmu? Zar misliš da ćeš doživjeti da bereš njene plodove?

Starac reče:

– Prije nas su sadili, mi se hranili, a sada mi sadimo, a budući će jesti.

Caru se svidio odgovor i naredi da mu dadnu hiljadu zlatnika.

Starac reče:

– Vladaru! Evo, palma je već rodila!

Kralj se nasmija i naredi da mu se da još hiljada.

Baštovan ponovo reče:

– Pogledaj, rađa dva puta u godini!

Kralj je bio oduševljen njegovom mudrošću i dade mu još hiljadu.

Vezir reče:

– Ako ga ne zaustavimo, ispraznit ćeš nam riznicu!

El-Fudajl ibn ‘Ijad je govorio

– Volio bih da se tako razbolim da sam opravdan da ne mogu ići u džamiju, jer ne želim sretati ljude, niti želim da oni mene viđaju.

– Allah je objavio planinama: ”Na jednoj od vas govorit ću sa Mojim vjerovjesnikom.” Čuvši to, sve planine se uzoholiše, samo se gora Sinaj smjerno savi. Zato je ukazana čast brdu Sinaju da na njemu Allah razgovara sa pejgamberom Musaom, alejhi selam.

– Onoga ko jezikom iskazuje ljubav prema svom bratu, a srcem mu ne želi dobro, Allah će ga na Danu suda proživjeti slijepim i gluhim.

– Zbilja oslanjanje (tevekkul) sastoji se u tome da nadu ne polažeš ni u koga osim u Allaha i da se ne bojiš nikog osim Njega.

– Kada te upitaju voliš li Allaha, nemoj ništa reći. Jer, ako kažeš da Ga ne voliš, time bi postao nevjernik. A kako bi mogao reći da voliš Allaha kad tvoja djela nisu kao kod od onih koji Njega vole.

Poruke mufessira dr. Halida ibn Osmana Sebta

– Onaj koji traži istinu, uzima je sa dokazima. Onaj koji slijedi strasti kopa po dokazima da bi našao nešto da opravda svoj grijeh.

– Onaj koji žudi za uspjehom i uzvišenim ciljevima u traženju znanja, a u isto vrijeme puno jede, pije i spava, takav želi postići nemoguće na dunjaluku. (Ibn Džema'a).

– Ako srušimo ugled naših učenjaka radi određenih grešaka ili nemarnosti u pojedinim situacijama, od koga će onda obični svijet učiti propise vjere?

– Učenjaka kroz historiju bilo je na hiljade i hiljade, a kada bi neko od tebe zatražio da nabrojiš među njima one koji su imali javne i hrabre nastupe u korist ummeta, ne bi ih mogao nabrojati, možda, ni na prstima svoje ruke, zato poštujte svoju ulemu.

– Prelazak granice u raspravi je od ogranaka nifaka (licemjerstva), kao što je došlo u Poslanikovom, alejhis-selam, hadisu: “… i kada raspravlja prelazi mjeru ukusa, griješi…”, zato pogledaj kako se odnosiš prema onima s kojima se razilaziš.

Pet vrijednih osobina

Mudžahid ibn Džubejr, istaknuti tabi’in, prenosi da je čuo ashaba Ibn Abbasa, radijallahu anhu, da kaže: “Postoji petoro meni draže od konja vranca koji se jaše u svečanim prilikama:

1. Ne pričati o stvarima koje vas se ne tiču. To ne treba i siguran sam da nećete tako zapasti u grijeh.
2. Nemojte se svađati i prepirati ni sa kim, bilo da je blag ili osor, zato što će te onaj koji je blag zamrziti srcem, a onaj koji je osor povrijedit će te svojim jezikom.
3. Kada vam prijatelj nije prisutan, spomenite ga po nečemu što će mu se svidjeti i po čemu biste željeli da i on vas spomene. Oprostite mu ono što biste željeli da on vama oprosti.
4. Kako biste željeli da se prijatelj ophodi prema vama i vi tako činite prema njemu.
5. Ponašajte se kao osoba koja zna da će biti nagrađena za svoja dobra djela, a kažnjena za zla.

Ebu Jezid Bistami i korištenje vremena

Ebu Jezid Bistami, čuveni sufija, upitao je jednog derviša lutalicu: “Brate, koliko još dugo želiš lutati po dunjaluku?” Ovaj mu odgovori: ”Kad voda stoji mutna je i pokvari se.” Na to mu Ebu Jezid reče: “Ti budi more, pa te stajanje neće pokvariti.”

Jednoga dana nekoliko ljudi je dangubilo, pa zamoliše Ebu Jezida Bistamija da im dadne kakav duhovni dar. Na to im je on rekao: “Još od jutra tražim jedno gnjilo zrnce sjemena koje biste mogli probaviti, ali ništa ne nađoh. Sve što bih vam htio ponuditi, daleko prevazilazi vaše mogućnosti.”

Mudrost lijepog življenja

– Živiš jednom, ali ako to činiš kako treba, dovoljno je. (Mae West)

– Ako želiš živjeti sretno, poveži se s ciljem, a ne s ljudima ili stvarima. (A. Einstein)

– Glavna stvar je ne koliko dugo, već koliko dobro živjeti. (Seneka)

– Život nije problem koji treba riješiti, već stvarnost koju treba doživjeti. (Kierkegaard)

– Neispitani život nije vrijedan življenja. (Sokrat)

Svetost bosanskog grunta

Braća Pavlovići su u vrijeme bosanskog kralja Ostoje, bez njegovog ovlaštenja, prodali Dubrovniku svoje imanje koje se prostiralo od zidina grada Dubrovnika, koje je uključivalo Konavle i Cavtat, a dotle je bila u granica Bosanske kraljevine. Time su počinili izdaju bosanske države. Jedan od braće Pavlovića je za kaznu bio ubijen, a drugi oslijepljen.

Nastavit će se…

Glas islama 363, A: Mr. Muharem-ef. Omerdić, R: Duhovnost